Uprkos otvorenom protivljenju vladajućeg režima u Republici Srpskoj prema održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, Raport saznaje da nijedna gradska niti opštinska izborna komisija u Repulici Srpskoj nije otkazala saradnju s Centralnom izbornom komisijom Bosne i Hercegovine (CIK BiH).

Naprotiv, naši izvori u mnogim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj kažu da opštinske i gradske skupštine, kao i načelnici i gradonačelnici, pružaju punu podršku lokalnoj izbornoj administraciji u pripremi izbora raspisanih za 23. novembar.

Ovakav razvoj događaja pokazuje da otpor političke Banjaluke i SNSD-ovog režima, nije naišao na odjek u lokalnim sredinama.

Svjesni pravnih posljedica

Naši izvori koji pojašnjavaju da su u lokalnim izbornim komisijama mahom pravnici, ističu da su oni itekako svjesni pravnih posljedica ako bi postupali po nečijim instrukcijama koje ih vode u krivično djelo.

Jedini zvanični bojkot do sada dolazi od republičke izborne komisije Republike Srpske, koja je najavila da neće učestvovati u organizaciji izbora, iako ta komisija nema nikakve formalne nadležnosti u provedbi izbornog procesa.

Jedan od motivišućih faktora i za većinu predsjednika i članova biračkih odbora u Republici Srpskoj da učestvuju u organizaciji prijevremenih izbora su i naknade koje će dobiti za taj dan.

CIKBiH je odlučio da budu angažovani isti članovi Odbora koji su provodili lokalne izbore prošle godine u Republici Srpskoj, a za taj posao naknada za predsjednike biračkih odbora, ako ostane na nivou prošlogodišnje iznosit će 400 KM, za zamjenike predsjednika biračkih 200 KM, a članovi biračkih odbora dobiće 110 KM, dok će njihovi zamjenici dobiti naknadu od 60 KM.

Sredstva za naknade koje će biti isplaćivane biračkim odborima biće isplaćivana iz budžeta opština i gradova u BiH, te iz budžeta Brčko distrikta.

Direktor Rudnika i termoelektrane (RiTE) Gacko Maksim Skoko rekao je da su problemi sa kojima se suočavaju složeni, da imaju otežano izmirenje obaveza prema dobavljačima, a da je finansijsku situaciju dodatno usložnila presuda “Boksita” od 4,8 miliona KM.
On je naglasio da je kapitalni remont RiTE završio uspješno.

Ukazao je da imaju problem sa akcizama na gorivo, odnosno da se ne uvažava oslobađanje akciza na dizel, te da su u ovoj godini u obavezi da potpišu novi koncesioni ugovor i očekuju konačne pregovore sa Vladom.

Ugovor treba da obuhvati kompletno eksploataciono područje gatačkog ugljenog bazena.

– Gdje god ima uglja u gatačkom bazenu, jedini koncesionar će biti RiTE Gacko, ali ćemo biti u obavezi da platimo jednokratnu koncesionu naknadu u iznosu od oko dva miliona KM – rekao je Skoko.

On je naveo da je imperativ nove Vlade Republike Srpske i premijera, da se proizvodni radnici moraju dodatno nagradu, te da za to traže modele.

Skoko je ukazao na potrebu za bržim i efikasnijeg donošenja odluka kada je riječ o saglasnostima koje se donose sa nivoa Vlade, odnosno resornog ministarstva, jer je to neophodno da bi obezbijedili kontinuietet proizvodnje i nastavili sa izuzetno dobrim rezultatima u proizvodnji.

Direktor preduzeća “Elektrokrajina” Saša Popović rekao je novinarima da nakon posljednjeg provedenog tarifnog postupka ODS-ovima (operatorima distributivnog sistema) nisu priznati troškovi za plate prema radnicima.

– Imamo konstantan problem sa odlivom tehničkog osoblja, a iznos plate nije primamljiv za nova zapošljavanja – rekao je Popović.

On je rekao da su ODS-ovi imali zakonsku obavezu da podnesu zahtjev za novi tarifni postupak, te da je svih pet to uradilo 30. aprila, te da očekuju povoljan ishod tarifnog postupka.

– Naš jedini prihod je prihod od mrežarine, u zahtjevu za tarifni postupak obuhvaćen je trošak za plate i investicije u naredne tri godine. Završetak tarifnog postupka je obaveza da bude krajem godine i očekujemo primjenu novih cijena do 1. januara – rekao je Popović.

“Elektroprivreda Republike Srpske” /ERS/ očekuje da će ovu godinu završiti sa minusom od oko 29 miliona КM zbog loše hidrološke situacije i povećanog uvoza struje, izjavio je danas generalni direktor ERS-a Luka Petrović. Petrović je istakao da će proizvodnja struje u ERS-u biti drastično manja i iznosiće oko 4.500 gigavat-časova.

“Već smo kupili oko 13 odsto struje na tržištu po skupim cijenama, a zbog razlike u nabavnim i prodajnim cijenama ERS će zabilježiti minus od oko 29 miliona КM, što je usvojila i Vlada Republike Srpske”, rekao je Petrović nakon sjednice kolegijuma direktora ERS-a u Trebinju.

On je naveo da se nedostajuća količina struje mora nabaviti na berzi po cijeni za 72 evra za ovu godinu, dok se građanima prodaje po cijeni 34 evra, a privredi po 75 evra.

“Кada imate dvije sušne godine zaredom, kao što je prošla i ova godina onda može doći do poremećaja novčanih tokova jer nije bilo izvoznih kapaciteta”, pojasnio je Petrović.

On je istakao da je ERS posljednjih nekoliko godina prodavala prosječno od 100 do 200 miliona КM struje na spoljnom tržištu, a uvozila je oko 30 do 60 miliona КM struje.

“Ove godine to se promijenilo i imamo izbalansiran uvoz, odnosno negdje na nivou od 60 ili 70 miliona evra ili oko tri puta povećane troškove za uvoz struje”, rekao je Petrović.

On je odbacio spekulacije koje se tiču kreditnog zaduženja ERS-a, navodeći da su imali jedan kredit od 78 miliona КM koji su vratili i dodatnih 60 miliona КM koji su koristili za plaćanje nedostajuće struje.

Potrebno je, kaže, pristupiti kratkoročnim i srednjoročnim mjerama u ERS-u.

Prema njegovim riječima, očekuje se i tematska sjednica Vlade o ERS-u za koju će predložiti da se održi u Ugljeviku iz koga trećine struje odlazi Slovencima, čime će se odbaciti i razne spekulacije kada se neke stvari vide na licu mjesta.

Кolegijum direktora ERS-a zatražio je i dodatnu racionalizaciju svih troškova poslovanja u svim preduzećima iz tog sistema, te da se investicije koje doprinose većoj proizvodnji struje apostrofiraju, a ostale da se stave na “stendbaj”.

Petrović je podsjetio da su u toku dvije kapitalne investicije od kojih je prva Hidroelektrana “Dabar” od koje je do sada realizovano 60 odsto novca od investicije vrijedne 661 milion КM.

Drugi projekat je, napomenuo je, izgradnja tri hidroelektrane Bistrica na kojima su aktivnosti u toku, a pojavila su se i neka klizišta što će biti predmet dodatnih finansijskih konstrukcija.

Podsjetio je da je ERS prije dvije godine ostvarila rekordnu dobit od 146 miliona КM kada je bila dobra hidrološka situacija.