Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Karim Kan suspendovan je sa dužnosti nakon što je disciplinski postupak pokrenut zbog optužbi za seksualno zlostavljanje ušao u završnu fazu, a o njegovoj sudbini sada će odlučivati države članice suda.

Odluku je donio izvršni komitet upravnog tijela ICC-a, koji je izglasao da se postupak protiv Kana proslijedi na posebnu sjednicu 125 država članica. Riječ je o potezu bez presedana u istoriji suda sa sjedištem u Hagu.

Prema dokumentu u koji je uvid imao britanski Guardian, odbor sastavljen od predstavnika 21 države članice kvalifikovanom većinom zaključio je da je Kan počinio ozbiljno kršenje propisa u vezi sa optužbama za seksualno zlostavljanje.

U saopštenju upravnog tijela ICC-a naglašeno je da suspenzija ”nije pokazatelj konačnog ishoda postupka”, ali je jasno da se jedan od najuticajnijih međunarodnih tužilaca suočava sa najtežom krizom u svojoj karijeri.

Optužbe koje već dvije godine potresaju ICC
Afera je izbila 2024. godine kada je službenica ICC-a prijavila Kana za navodno seksualno uznemiravanje i zlostavljanje.

Prema njenim tvrdnjama, između 2023. i 2024. godine bila je izložena prisilnom seksualnom ponašanju bez pristanka tokom dužeg vremenskog perioda. Navodni incidenti, kako je navedeno, događali su se tokom službenih putovanja, u hotelskim sobama, Kanovoj kancelariji u Hagu, ali i u njegovom domu.

Ove optužbe već gotovo dvije godine izazivaju potrese unutar Međunarodnog krivičnog suda i dovode u pitanje kredibilitet institucije koja procesuira najteže ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Kan odbacuje sve optužbe
Kan, ugledni britanski pravnik koji se na čelu Tužilaštva ICC-a nalazi od 2021. godine, više puta je kategorično odbacio sve navode.

Njegovi advokati ranije su saopštili da on ”kategorično negira” da je uznemiravao ili zlostavljao bilo koju osobu, zloupotrijebio svoj položaj ili se ponašao na način koji bi mogao biti protumačen kao prisilan, eksploatatorski ili profesionalno neprimjeren.

Dok traje postupak, Kan se već privremeno povukao iz rukovođenja tužilaštvom.

Izvršni komitet ICC-a naveo je da je odluka o suspenziji donesena na osnovu izvještaja nadzornog tijela Ujedinjenih nacija, mišljenja panela pravosudnih stručnjaka, kao i pisanih podnesaka koje su dostavili i Kan i žena koja ga optužuje.

O njegovoj smjeni odlučivaće države članice
Slučaj sada prelazi u ruke država članica Međunarodnog krivičnog suda, koje će na posebnoj sjednici odlučivati o tome da li će Kan ostati na funkciji ili će biti razriješen dužnosti.

Takav razvoj događaja predstavlja jedan od najozbiljnijih institucionalnih izazova sa kojima se ICC suočio od svog osnivanja.

Kan je tokom mandata privukao pažnju svjetske javnosti nakon što je zatražio izdavanje naloga za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, a potom i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. “Nezavisne” su prenijela tada i šta je sam Netanjahu rekao o tome.

Upravo zbog postupaka protiv izraelskih zvaničnika, Sjedinjene Američke Države posljednjih mjeseci pojačale su pritisak na sud i uvele sankcije pojedinim članovima njegovog osoblja i sudijama.

Ipak, sudbina glavnog tužioca sada neće zavisiti od geopolitičkih sukoba, već od odluke država članica koje će procjenjivati da li su optužbe protiv njega dovoljno ozbiljne da ga trajno uklone sa funkcije.

Američki vojni helikopter AH-64 Apač srušio se u blizini Ormuskog moreuza, a dva člana posade bezbjedno su spasena, prenose američki mediji pozivajući se na izvore upoznate sa incidentom.

Prema pisanju lista Njujork Times (The New York Times), uzrok pada za sada nije poznat, a istraga je u toku.

Izvori navode da još nije utvrđeno da li je helikopter pogođen iranskom vatrom, da li je došlo do mehaničkog kvara ili je uzrok nesreće neki drugi problem.

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa za sada nije javno saopštila detalje o incidentu, dok Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) nije odgovorila na novinarske upite.

Za sada, jedino je kratku izjavu dao Donald Tramp koga je novinar o ovom događaju pitao nakon što je američki predsjednik prisustvovao utakmici finala NBA.

Reporter: There is a report than an army helicopter went down in the strait. Are the soldiers ok?

Trump: Uh the pilots are fine.

Reporter: What brought it down?

Trump: Um we’ll issue a report tomorrow pic.twitter.com/mrKYaV6SaV

— Acyn (@Acyn) June 9, 2026

Prvi izgubljeni Apač u sukobu?
Američka vojska koristi helikoptere Apač, bespilotne letjelice MQ-9 Riper, kao i borbene avione F/A-18 i F-35 u operacijama usmjerenim na održavanje bezbjedne plovidbe kroz Ormuski moreuz.

Apači redovno patroliraju područjem moreuza radi odvraćanja napada manjih plovila i obaranja dronova, a često djeluju u blizini iranske teritorije i ostrva pod kontrolom Teherana.

Prema navodima Njujork tajmsa, nekoliko američkih borbenih aviona izgubljeno je od početka sukoba 28. februara, usljed neprijateljske ili prijateljske vatre. Ukoliko se potvrdi gubitak ove letjelice, to bi bio prvi helikopter Apač izgubljen u aktuelnom sukobu.

Sjedinjene Američke Države su 13. aprila uvele blokadu iranskih luka kao odgovor na iransku blokadu plovnog puta kroz Ormuski moreuz.

Od tada su američki ratni brodovi vratili 134 trgovačka broda, dok je sedam plovila onesposobljeno nakon što su ignorisala upozorenja američke mornarice, prenosi Tanjug.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski šokirao je svjetsku javnost izjavom za “Skaj njuz” da je spreman da odmah prihvati zamrzavanje sadašnjih linija fronta sa Rusijom, nazvavši to “najbržim načinom” da se zaustavi krvoproliće.

Zelenski je u intervjuu za “Skaj njuz” upitan gdje bi želio da se zamrznu linije fronta ukoliko bi došlo do primirja.

– Ako bi se sutra postigao sporazum o prekidu vatre, gdje biste željeli da linije budu zamrznute? Tamo gdje se trenutno nalaze? Da li biste pristali na to? – upitala je Zelenskog voditeljka Jalda Hakim.

– Da. To je najbrži način – odgovorio je on.

Zelenski je, međutim, naglasio da bi svako zamrzavanje sukoba moralo da bude dio šireg diplomatskog procesa čiji je cilj sprečavanje nove agresije.

– Želimo da zaustavimo rat na način koji će osigurati da se on ne vrati. Ideja nije samo da se sukob zamrzne, ali najbrži način jeste da se zamrzne i da se potom prebaci u diplomatsku sferu – rekao je on.

Na pitanje da li bi takav pristup predstavljao prihvatanje ruskih zahtjeva, Zelenski je odbacio takvu ocjenu.

– Ne, nije riječ o tome da se nešto prosto da. Ostati tamo gdje se sada nalazimo znači pružiti građanima Ukrajine više mogućnosti da zaštite svoju djecu, a vojnicima da se vrate kući. Mislim da je to za nas veoma važno – rekao je on.

Ukrajina je više puta predlagala zamrzavanje sukoba duž postojećih linija fronta kao dio šireg mirovnog sporazuma, prema “Kijev postu”. Ruski predsjednik Vladimir Putin, međutim, insistira da bi svaki dogovor morao da podrazumijeva predaju čitave Donjecke oblasti, uključujući i područja koja ruske snage nisu uspjele vojno da zauzmu – uprkos više od decenije borbi, navodi list.

Susret sa Abramovićem

Zelenski se u intervjuu osvrnuo i na navode o sastanku održanom u Kijevu tokom maja sa Romanom Abramovičem, ruskim biznismenom i nekadašnjim vlasnikom fudbalskog kluba Čelzi. On je potvrdio da je taj susret iskorišćen za prenošenje poruka namijenjenih Kremlju.

– On je došao u Kijev. Rekao je: “Donio sam vam direktnu poruku i želio bih da preuzmem poruke od vas kako bih ih prenio Vladimiru Putinu” – rekao je Zelenski, prvi put javno govoreći o tome.

– Ali, rekao je da to mora da bude urađeno diskretno, bez bilo kakvog publiciteta. Odgovorio sam mu da je to njegov izbor, nama to nije važno – dodao je on.

Zelenski je dodao da sam sastanak “nije bio tajna” i da je Abramovič želio da sazna “šta je Ukrajina spremna da uradi” kada je riječ o mogućim mirovnim pregovorima.

“Nećemo otići”

Ipak, Zelenski je rekao je da je vrlo jasno stavio do znanja da Ukrajina neće da prepusti region Donbas, koji se sastoji od Luganske i Donjecke oblasti. Ruske snage potpuno kontrolišu Lugansk, ali u Donjecku Ukrajinci drže još oko 19% teritorije na kojoj se nalazi pojas utvrđenih gradova.

– To je bila ključna poruka. Rekao sam da nećemo otići. Nećemo vam dati pobjedu na takav način – rekao je on.

Na pitanje da li je Abramovič djelovao kao posrednik između njega i Putina, Zelenski je odgovorio:

– Kad je preuzeo moje poruke, rekao je da će ih direktno prenijeti Putinu. –

Zelenski je takođe ponovio da će Ukrajina nastaviti sa izvođenjem udara duboko unutar ruske teritorije, prenosi “Kijev post”. Prema njegovim riječima, Ukrajina će vremenom postajati sve snažnija i pojačavaće pritisak na Rusiju kako se rat bude nastavljao.