Njemačka od 2027. godine uvodi značajne promjene u sistem privatne penzione štednje koje bi mogle da utiču na stotine hiljada građana sa Balkana koji rade u toj zemlji.

Novi model donosi veće mogućnosti zarade kroz ulaganje u fondove i ETF-ove, ali i određeni rizik, dok dosadašnja Riester penzija odlazi u istoriju.

Glavna novina je uvođenje penzionog depoa (Altersvorsorgedepot), koji štedišama omogućava ulaganje u široko diverzifikovane fondove i ETF-ove (poput MSCI World indeksa). Za razliku od starog sistema, novi model ne zahtijeva stopostotnu garanciju uplaćenih doprinosa, što otvara prostor za veći profit, ali nosi i određeni rizik od tržišnih oscilacija, prenosi Fenix.magazin.

Šta se mijenja?

Novi sistem nudi tri glavne opcije štednje:

Penzioni depo: Štediša sam bira fondove i ETF-ove. Prinosi su neoporezivi tokom faze štednje, što pojačava efekat složene kamate.

Standardni proizvod: Jednostavna opcija za početnike sa niskim troškovima (maksimalno 1,0 odsto godišnje). Prvi put će takav proizvod moći da nudi i javni sektor.

Proizvodi sa garancijom: Privatna penziona osiguranja i dalje će postojati, ali uz opcije garancije od 80 ili 100 odsto uplaćenih sredstava.

Novi sistem državnih podsticaja

Država više neće dodjeljivati podsticaje na osnovu visine prihoda, već direktno prema iznosu koji štediša uplati.

Za prvih 360 evra godišnje uplate država će dodjeljivati podsticaj od 50 centi za svaki uplaćeni evro, odnosno najviše 180 evra godišnje. Za iznose od 360 do 1.800 evra podsticaj će iznositi 25 centi po evru, uz maksimalnih dodatnih 360 evra. Roditelji će za svako dijete moći da ostvare poseban podsticaj od jednog evra za svaki uplaćeni evro, do najviše 300 evra po djetetu.

Pored toga, osobe mlađe od 25 godina prilikom pokretanja štednje dobijaju jednokratni bonus od 200 evra. Maksimalni iznos uplate za koji se ostvaruje podsticaj iznosi 1.800 evra godišnje, a taj iznos može se odbiti i od poreza.

Ko ima pravo na nove podsticaje?

Pored zaposlenih i državnih službenika, novu štednju prvi put mogu koristiti svi samostalni djelatnici (frilenseri), bez obzira na to da li su obavezno osigurani u zakonskom penzionom sistemu, piše T-online. Minimalni ulog za ostvarivanje podsticaja iznosi 120 evra godišnje.

Reforma ne stupa na snagu odmah, već je podijeljena u nekoliko faza:

Ljeto 2026: Savezna vlada planira da finalizuje zakonski okvir na osnovu preporuka penzione komisije.

1. januar 2027: Zvanični početak novog sistema. Od ovog datuma na tržištu će biti dostupni novi penzioni depoi i standardni proizvodi.

Kraj starog sistema: Od 1. januara 2027. više neće biti moguće zaključivati nove Riester ugovore prema starim pravilima.

Mogućnost prelaska: Od 1. januara 2027. građani će moći da odluče da li žele da svoja sredstva prebace u novi, potencijalno isplativiji model bez obaveze vraćanja dosadašnjih državnih podsticaja, iako prelazak može nositi određene administrativne troškove.

Šta će biti sa postojećim Riester ugovorima?

Za postojeće ugovore važi zaštita stečenih prava.

Štediše imaju tri mogućnosti:

• da nastave da uplaćuju po starim pravilima,
• da zamrznu postojeći ugovor i otvore novi,
• da prebace sredstva u novi sistem bez gubitka dosadašnjih podsticaja, uz moguće troškove prenosa.

U novom sistemu više neće postojati obaveza primanja doživotne mjesečne penzije. Štediše će moći da izaberu plan isplate najmanje do 85. godine života, što omogućava veću fleksibilnost i potencijalno veće mjesečne iznose.

Važno je znati da će se isplate tokom penzije oporezivati prema ličnoj stopi poreza na dohodak.

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Karim Kan suspendovan je sa dužnosti nakon što je disciplinski postupak pokrenut zbog optužbi za seksualno zlostavljanje ušao u završnu fazu, a o njegovoj sudbini sada će odlučivati države članice suda.

Odluku je donio izvršni komitet upravnog tijela ICC-a, koji je izglasao da se postupak protiv Kana proslijedi na posebnu sjednicu 125 država članica. Riječ je o potezu bez presedana u istoriji suda sa sjedištem u Hagu.

Prema dokumentu u koji je uvid imao britanski Guardian, odbor sastavljen od predstavnika 21 države članice kvalifikovanom većinom zaključio je da je Kan počinio ozbiljno kršenje propisa u vezi sa optužbama za seksualno zlostavljanje.

U saopštenju upravnog tijela ICC-a naglašeno je da suspenzija ”nije pokazatelj konačnog ishoda postupka”, ali je jasno da se jedan od najuticajnijih međunarodnih tužilaca suočava sa najtežom krizom u svojoj karijeri.

Optužbe koje već dvije godine potresaju ICC
Afera je izbila 2024. godine kada je službenica ICC-a prijavila Kana za navodno seksualno uznemiravanje i zlostavljanje.

Prema njenim tvrdnjama, između 2023. i 2024. godine bila je izložena prisilnom seksualnom ponašanju bez pristanka tokom dužeg vremenskog perioda. Navodni incidenti, kako je navedeno, događali su se tokom službenih putovanja, u hotelskim sobama, Kanovoj kancelariji u Hagu, ali i u njegovom domu.

Ove optužbe već gotovo dvije godine izazivaju potrese unutar Međunarodnog krivičnog suda i dovode u pitanje kredibilitet institucije koja procesuira najteže ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Kan odbacuje sve optužbe
Kan, ugledni britanski pravnik koji se na čelu Tužilaštva ICC-a nalazi od 2021. godine, više puta je kategorično odbacio sve navode.

Njegovi advokati ranije su saopštili da on ”kategorično negira” da je uznemiravao ili zlostavljao bilo koju osobu, zloupotrijebio svoj položaj ili se ponašao na način koji bi mogao biti protumačen kao prisilan, eksploatatorski ili profesionalno neprimjeren.

Dok traje postupak, Kan se već privremeno povukao iz rukovođenja tužilaštvom.

Izvršni komitet ICC-a naveo je da je odluka o suspenziji donesena na osnovu izvještaja nadzornog tijela Ujedinjenih nacija, mišljenja panela pravosudnih stručnjaka, kao i pisanih podnesaka koje su dostavili i Kan i žena koja ga optužuje.

O njegovoj smjeni odlučivaće države članice
Slučaj sada prelazi u ruke država članica Međunarodnog krivičnog suda, koje će na posebnoj sjednici odlučivati o tome da li će Kan ostati na funkciji ili će biti razriješen dužnosti.

Takav razvoj događaja predstavlja jedan od najozbiljnijih institucionalnih izazova sa kojima se ICC suočio od svog osnivanja.

Kan je tokom mandata privukao pažnju svjetske javnosti nakon što je zatražio izdavanje naloga za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, a potom i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. “Nezavisne” su prenijela tada i šta je sam Netanjahu rekao o tome.

Upravo zbog postupaka protiv izraelskih zvaničnika, Sjedinjene Američke Države posljednjih mjeseci pojačale su pritisak na sud i uvele sankcije pojedinim članovima njegovog osoblja i sudijama.

Ipak, sudbina glavnog tužioca sada neće zavisiti od geopolitičkih sukoba, već od odluke država članica koje će procjenjivati da li su optužbe protiv njega dovoljno ozbiljne da ga trajno uklone sa funkcije.

Američki vojni helikopter AH-64 Apač srušio se u blizini Ormuskog moreuza, a dva člana posade bezbjedno su spasena, prenose američki mediji pozivajući se na izvore upoznate sa incidentom.

Prema pisanju lista Njujork Times (The New York Times), uzrok pada za sada nije poznat, a istraga je u toku.

Izvori navode da još nije utvrđeno da li je helikopter pogođen iranskom vatrom, da li je došlo do mehaničkog kvara ili je uzrok nesreće neki drugi problem.

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa za sada nije javno saopštila detalje o incidentu, dok Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) nije odgovorila na novinarske upite.

Za sada, jedino je kratku izjavu dao Donald Tramp koga je novinar o ovom događaju pitao nakon što je američki predsjednik prisustvovao utakmici finala NBA.

Reporter: There is a report than an army helicopter went down in the strait. Are the soldiers ok?

Trump: Uh the pilots are fine.

Reporter: What brought it down?

Trump: Um we’ll issue a report tomorrow pic.twitter.com/mrKYaV6SaV

— Acyn (@Acyn) June 9, 2026

Prvi izgubljeni Apač u sukobu?
Američka vojska koristi helikoptere Apač, bespilotne letjelice MQ-9 Riper, kao i borbene avione F/A-18 i F-35 u operacijama usmjerenim na održavanje bezbjedne plovidbe kroz Ormuski moreuz.

Apači redovno patroliraju područjem moreuza radi odvraćanja napada manjih plovila i obaranja dronova, a često djeluju u blizini iranske teritorije i ostrva pod kontrolom Teherana.

Prema navodima Njujork tajmsa, nekoliko američkih borbenih aviona izgubljeno je od početka sukoba 28. februara, usljed neprijateljske ili prijateljske vatre. Ukoliko se potvrdi gubitak ove letjelice, to bi bio prvi helikopter Apač izgubljen u aktuelnom sukobu.

Sjedinjene Američke Države su 13. aprila uvele blokadu iranskih luka kao odgovor na iransku blokadu plovnog puta kroz Ormuski moreuz.

Od tada su američki ratni brodovi vratili 134 trgovačka broda, dok je sedam plovila onesposobljeno nakon što su ignorisala upozorenja američke mornarice, prenosi Tanjug.