Connect with us

Svijet

NJEMAČKA PUCA PO ŠAVOVIMA Nema nastavnika, ljekara, lijekova, vozovi i avioni kasne

Fali nastavnika, majstora, medicinskih radnika, lijekova nema, vozovi kasne, digitalizacija je spora kao i borba protiv klimatskih promjena. Ovo nisu vijesti iz trećeg svijeta, nego samo iz posljednjih mjesec dana iz Njemačke.

Saopštenje Savezne agencije za mreže krajem novembra trebalo bi da je šokantno, ali zapravo nikoga nije iznenadilo. Ponuđači mobilne telefonije Telekom, Telefonika i Vodafon su ove godine postavili predajnike kako bi zatvorili 95 „slijepih mrlja“ u Njemačkoj – mjesta gdje signala jedva da je bilo, piše Dojče vele.

Zapravo su se operateri obavezali da će ove godine zatvoriti 500 takvih rupa. Ali, i dalje oko tri odsto teritorije Nemačke nema mogućnost da prima signal u 4G/LTE ili u 5G formatu, prenosi Nova.rs.

Početkom decembra je most na autoputu 45 na zapadu zemlje imao neslavan rođendan – punih godinu dana bio je zatvoren za saobraćaj zbog oštećenja. Trebalo bi ga srušiti i napraviti novi, ali se još nije ni počelo.

Godinu dana vozači voze naokolo, trošeći sate u gužvama. To je tek jedan od četiri hiljade mostova u Nemačkoj kojima treba hitna sanacija.

U isto vrijeme na Tviteru je jedan novinar javio: „Brzi vozovi na liniji Hamburg-Berlin su tako prepunjeni da po 20 ili 30 minuta ne mogu da krenu sa stanice. Kreću se tempom hoda, vozove mora da napusti osoblje Nemačke željeznice i putnici koji nisu rezervisali mjesto za sjedenje. Odrasli ljudi se kriju u toaletima ili blokiraju izlaz koferima.“

Klaus Veselski, šef Sindikata nemačkih mašinovođa, o tome je rekao: „Željezničari i ja se stidimo zbog ovakve usluge koju nudimo društvu.“

Svega 50 do 60 odsto vozova na dugim prugama stiže na vrijeme u stanice. Po ukupnom vremenu kašnjenja, ova godina je za Nemačku železnicu najgora u istoriji.

Mjestašce Hohenštajn-Ernsttal u Saksoniji: 12. decembra očajni roditelji pišu ministru kulture jer u jednoj srednjoj školi hronično nedostaje nastavnika. Toliko čak, da se vjeronauka uopšte ne podučava, a u nekim razredima uopšte nema biologije, muzičkog, sociologije.

U njemačkim školama nedostaje 40.000 nastavnika. Istovremeno je objavljena studija prema kojoj svaki peti učenik osnovne škole ne dostiže ni minimum predviđenog znanja iz njemačkog i matematike.

Neimenovana medicinska sestra govori za javni servis ZDF o tome kako joj izgledaju smjene: „Doživjela sam da ljudi u urgentnom čekaju po 40 sati da budu pregledani, i da jedva stižemo da ih obiđemo u tom periodu. Kad stignemo do sobe, onda neki tamo leže mrtvi, iako nisu morali da umru.“

Samo na stanicama intenzivne njege u Nemačkoj nedostaje 50.000 njegovatelja, ukupno ih nedostaju stotine hiljada. To se dobro vidjelo tokom talasa respiratornih infekcija kod dece – kreveta ima, ali oko 40 odsto kapaciteta nema ko da zbrine. Djeca se često voze u udaljene gradove u klinike.

General-major Rupreht fon Batler piše bijesno pismo načelniku kopnene armije, a to objavljuje Špigel 17. decembra: Od 18 tenkova tipa Puma nijedan jedini ne funkcioniše. „Možete da zamislite kako vojnici sad procjenjuju pouzdanost Pume, upotrebljivost tog vozila je uprkos pripremama kao pogađanje brojeva za loto.“

Bundesver je pre dvije decenije poručio 350 ovih tenkova po ceni od 7,6 miliona evra za komad. Do danas je cijena dogurala na 17 miliona, ali i dalje nisu ni za šta. Takva traljava nabavka naoružanja prati vojsku godinama – bilo je nevolja sa haubicama, jurišnim puškama, helikopterima i podmornicama, prenosi Nova.rs.

Subota, 17. decembar: Dijete ima temperaturu, bol u grlu, crvene krajnike – u hitnoj pomoći kažu da su to streptokoke. Majka zove silne apoteke, ali nijedna nema penicilin. Na kraju nabavlja lijek od jedne druge majke koja ima neotvoreno pakovanje kod kuće – našle su se preko jedne VocAp grupe.

Trenutno se 330 lijekova jedva može naći u Nemačkoj. Skoro da nigde nema običnih sirupa za decu na bazi ibuprofena i paracetamola.

Gerd Landsberg iz Nemačke konferencije gradova je u četvrtak (22. decembar) komentarisao zakon prema kojem sve opštine do kraja ove godine moraju omogućiti da se zahtev za vozačku dozvolu podnosi digitalnim putem, ali to mnoge opštine nisu ispunile. „Nije dovoljno reći da hoćemo nešto da radimo onlajn. Moramo da obučimo ljude.“

Prema stepenu digitalizacije javne uprave u zemljama EU i kandidatima, Njemačka je tek 21. od 35 evropskih zemalja.

Savezna agencija za mreže upozorava da bi toplotne pumpe i električni automobili mogli da preopterete strujnu mrežu. Strah od blekauta je pojačan zbog manjka energenata.

No i na te toplotne pumpe, koje se vide kao spas za domaćinstva, čeka se između tri i devet meseci. Jer em ne stižu na vreme, em nema dovoljno električara koji znaju da ih ugrade. Kažu da Nemačkoj treba još 17.000 ovih zanatlija ako želi da postavi dovoljno pumpi.

Related Topics:

Svijet

PREMINUO “DOBROĆUDNI SUDIJA”: Gledali ste klipove, svijet osvojio dobrotom

Frank Kaprio, najpoznatiji kao “najdobroćudniji sudija na svijetu”, preminuo je u 88. godini nakon duge borbe s rakom gušterače.

Vijest o njegovoj smrti potresla je milione ljudi širom svijeta koji su ga zavoljeli zbog njegovog jedinstvenog pristupa u vođenju sudnice.

Kaprio je javnosti bio poznat kao domaćin emisije “Caught in Providence”.

Njegova blagost, humor i ljudski pristup razlikovali su ga od drugih sudija. Isječci iz emisije, u kojima je pokazivao empatiju prema običnim ljudima, sakupili su više od milijardu pregleda na društvenim mrežama, prenosi Avaz.

Njegovi trenuci saosjećanja postali su viralni, od trenutka kada je d‌jeci dopuštao da “presude” roditeljima, do slučajeva kada je oprostio kazne onima koji su se našli u životnim nedaćama.

Porodica ga je opisala kao posvećenog supruga, oca, d‌jeda i prijatelja, a guverner Rod Ajlanda Dan Emsike poručio je da je Kaprio bio “više od sudije”, te da je bio simbol ljudskosti i empatije.

Kaprio je iza sebe ostavio gotovo četiri decenije službe u Opštinskom sudu Providencija, a u penziju je otišao 2023. godine. Potekao iz skromne radničke porodice, uvijek je ponavljao da i u institucijama vlasti mora biti mjesta za dobrotu i pravičnost.

Nastavi čitati

Svijet

KONTRAVERZNA ODLUKA: Sud omogućio Trampu da deportuje 60.000 migranata

Savezni Apelacioni sud Sjedinjenih Američkih Država omogućio je administraciji predsjednika Donalda Trampa da ukine privremenu zaštitu od deportacije i radne dozvole za više od 60.000 imigranata iz Nikaragve, Hondurasa i Nepala.

Presuda Apelacionog suda za deveti okružni sud odmah ukida zaštitu za državljane Nepala, čiji je status istekao 5. avgusta, dok zaštita za imigrante iz Hondurasa i Nikaragve prestaje 8. septembra, prenio je AP.

Troje sudija potpisnika odluke nije navelo pravno obrazloženje.

Portparolka Ministarstva za unutrašnju bezbjednost Triša Meklaflin ocijenila je da odluka jača integritet imigracionog sistema i sprečava korišćenje privremenog statusa kao “de fakto sistema azila”.

Ahilan Arulanantam sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu, predstavnik jedne od grupa koje su podnijele tužbu, kritikovao je sud, jer nije dao obrazloženje i ocijenio je da odluka “sankcioniše vladino preuzimanje moći”.

Ranije je američka okružna sutkinja Trina Tompson u julu privremeno blokirala administraciju da ukine zaštitu, ocijenivši da je odluka vjerovatno motivisana “rasnom netrpeljivošću”, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI POPUSTIO: „Spremni smo za sastanak sa Putinom, ali on ne smije da bude održan u Moskvi“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da je Ukrajina spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali da on ne može da bude održan u Moskvi.

Odmah sam odgovorio na bilateralni sastanak. Spremni smo. Ali šta ako „Rusi“ nisu spremni? Evropljani su pokrenuli ovo pitanje. Ako „Rusi“ nisu spremni, onda bismo željeli da vidimo snažnu reakciju Sjedinjenih Država na ovo, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare, prenio je Unian.

On je dodao da bi pripremu sastanka sa ruske strane koordinisali američki zvaničnici, uključujući državnog sekretara Marka Rubija, specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i potpredsjednika Džej Di Vensa.

Ukrajina očekuje definisanje bezbjednosnih garancija u roku od sedam do deset dana, a nakon uspješnog bilateralnog susreta, planiran je trilateralni sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom.

Tramp je potvrdio da su u toku pripreme za sastanak Zelenskog i Putina i istakao da direktni dijalog lidera predstavlja ključni korak.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Rusija ne isključuje ni bilateralne ni trilateralne pregovore, ali da oni moraju da budu “pažljivo pripremljeni”.

Nastavi čitati

Aktuelno