Connect with us

Svijet

POTPUNI ZAOKRET! Njemačka želi smanjiti broj migranata u Evropi

Ograničiti migraciju, to je veliki projekt Aleksandra Dobrindta, njemačkog ministra unutrašnjih poslova, međutim po tom pitanju ne želi se previše oslanjati na Evropsku uniju, a zbog toga je svoje kolege iz EU pozvao na vanredni samit u Bavarsku.

Brži postupci za azil, neograničeni pritvor radi deportacije, digitalna pomoć pri prevođenju samo su neke od tema o kojima su u subotu razgovarali pojedini ministri iz Evropske unije. Prema ocjenama anlitičara, njemački ministar je sastankom želio još jednom skrenuti pažnju na svoju agendu strožeg kursa prema evropskoj politici azila.

Dobrindt: “Moramo ojačati migracijski pakt EU-a”
“Europi su potrebni jasnoća, dosljednost i više nadzora kada je migracijska politika u pitanju. Moramo ojačati migracijski pakt EU-a i postrožiti pravila o deportacijama”, rekao je Dobrindt prije početka sastanka u hotelu u centru Minhena, a prenijela je Njemačka novinaska agencija (DPA).

Suština, ideje ministra Njemačke kako piše DW je snažne evropske granice, brze deportacije i inovativna rješenja jer se samo na taj način može osigurati red, otvorenost i evropsko jedinstvo.

Dobrindt svojim kolegama predlaže znatno ubrzanje postupaka za azil. Ako je zahtjev za azil odbijen kao neosnovan, žalbe i tužbe više ne bi smjele odgađati konačnu odluku.

Nadalje, počinitelji krivičnih djela i osobe koje predstavljaju bezbjednosni rizik, a koje su dužne napustiti zemlju, bi trebalo biti moguće neograničeno pritvarati radi deportacije.Kako bi se olakšali postupci za azil, trebale bi se koristiti digitalne pomoćne aplikacije za prevođenje temeljene na vještačkoj inteligenciji. Dosad je potraga za adekvatnim prevodiocima, u praksi, vrlo često otežavala vođenje postupka azila pogotovo za migrante koji dolaze iz Azije i sa područja u kojima lokalni jezici imaju nekoliko podvarijanti.

Ministarstvo unutrašnjih poslova prije sastanka reklo je da nije planirana završna deklaracija te da se radi o radnom sastanku, a tema, osim migracija, trebala je biti i često prelijetanje dronova na teritoriji evropskih zemalja.

Njemački ministar se ne želi oslanjati na EU
Kako priše DW sastanak bi trebao otvoriti put osnivanju takozvanih centara za povratak. Ti bi centri trebali prihvaćati odbijene tražitelje azila iz Europe koji se ne mogu vratiti u svoje matične zemlje.

“Trebali bi se nalaziti što bliže zemljama porijekla”, rekao je njemački ministar.

Na nivou EU već se radi na takvim centrima, međutim ministru Dobrindtu to nije dovoljno jer kako je rekao, ne može se pouzdati u to da će EU zaista uspostaviti takve “povratne centre”.

Prema njegovim zamislima, pojedine države članice EU trebale bi moći samostalno preuzeti inicijativu, a neke zemlje poput Nizozemske već rade na konkretnim dogovorima npr. sa Ugandom.

Ipak, neki drugi pokušaji takve vrste, kao oni između Italije i Albanije su propali zbog otpora pravosuđa Evropske unije.

Zanimljivo, sastanku u Njemačkoj nije prisustvovao francuski ministar unutrašnjih poslova koji je svoj izostanak opravdao trenutnom krizom vlasti u toj zemlji.Cilj: drastično smanjenje migracija i više deportacija
Još u julu Dobrindt se sastao s kolegama iz pet država Evropske unije te sa magnusom Brunerom, evropskim povjerenikom za migracije. Sagovornici su se tada dogovorili da će se zauzeti za dosljedne deportacije, uključujući i one u Siriju i Afganistan.

Cilj je bolja zaštita vanjskih granica EU ali i povećanje broja prihvata odbijenih tražitelja azila od strane zemalja izvan Evropske unije. O ovome, odnosno da i zemlje koje nisu članice EU prihvate dio migranata u Evropi se u posljednje vrijeme sve češće govori.

Prvi dogovor te vrste postignut je između Italije i Albanije, ali on nikada nije zaživio. Taj dogovor je podrazumijevao da se migranti koji nisu dobili azil u Italiji, izmjeste u kampove u Albaniji, ali takva vrsta saradnje među zemljama u Evropi još uvijek je na dugom štapu.

Nakon dolaska na vlast u maju, vlada kancelara Fridriha Merca je kao jednu od najvažnijih zadaća navela cilj drastičnog smanjenje nereguliranih migracija i pojačane deportacije onih koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj.

Broj podnesenih zahtjeva za azilom je u Njemačkoj drastično pao u prvoj polovini ove godine. No to bi mogla biti posljedica strožih kontrola granica koje su počele još za vrijeme protekle vlade Olafa Šolca.

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Aktuelno