Svijet
NJEMAČKA TONE SVE DUBLJE: “Strmoglavi pad, giganti počinju bježati iz države”
Iz Njemačke ne prestaju stizati loše vijesti. Na političkom planu, velik dio društva sa zaprepaštenjem i zabrinutošću prati strelovit uspon krajnje desnice, a na privrednom planu stvari takođe izgledaju sve sumornije.
Oštar pad u proizvodnji automobila potaknuo je još dublji pad u njemačkoj industriji jer je proizvodnja u julu pala treći uzastopni mjesec, što pojačava pritisak na vladu kancelara Olafa Šolca da učini više kako bi izvukla privredu iz krize.
Pad od 0,8 odsto na mjesečnom nivou, o kojem je izvijestio njemački statistički ured, premašio je pad od 0,5 odsto koji su prognozirali ekonomisti u anketi agencije Reuters. Pad bi bio još veći da nije došlo do oporavka energetske i građevinske proizvodnje u julu. Proizvodnja u njemačkom sektoru proizvodnje automobila, pak, pala je za 9%.
Najveća evropska privreda smanjila se ili stagnirala u posljednja tri tromjesečja, a oporavak od pandemije virusa korona bio je sporiji od onog u SAD-u i cjelokupnoj evrozoni, uz više cijene energije, rastuće kamatama i usporavanje trgovine s Kinom – koja je drugo po veličini njemačko izvozno tržište – posebno teško pogađajući samo srce industrijsko centra Evrope.
Ralf Solven, ekonomist njemačke banke Commerzbank, rekao je da je kontinuirani pad industrijske proizvodnje uticao na sve proizvodne sektore, ukazujući da će to vjerovatno nastaviti doprinositi smanjenju njemačke privrede u drugoj polovini godine.
Kao dodatak sumornoj slici, statistički ured Evropske unije smanjio je svoju službenu procjenu rasta evrozone u drugom tromjesečju sa 0,3 na 0,1 odsto. Ovaj potez uslijedio je nakon smanjenja procjene rasta od strane Italije, Irske i Austrije, što znači da evrozona dodatno zaostaje za SAD-om, čiji je BDP porastao 0,6% u tromjesečju. U međuvremenu, euro je pao 0,2% na 1,0707 dolara u odnosu na američki dolar u četvrtak, približivši se najnižem nivou u tri mjeseca.
Takođe, rastu strahovi od premještanja proizvodnje njemačkih industrijskih grupacija u inostranstvo. Hemijski div BASF odlučio je izgraditi novu tvornicu vrijednu 10 milijardi evra u Kini te smanjuje svoje golemo sjedište na obalama Rajne u Ludwvgshafenu. Njemačka komora za trgovinu i industriju (DIHK) nedavno je ustanovila da je 32 odsto anketiranih firmi dalo prednost ulaganjima u inostranstvu u odnosu na širenje kod kuće, kako piše Financial Times.
“Njemačka industrijska proizvodnja nastavlja strmoglavo ponirati, tako da čak i okorjeli pesimisti postaju uplašeni”, kaže Karsten Brzeski, ekonomista nizozemske banke ING, koji je izračunao da je njemačka industrijska proizvodnja još uvijek 7% ispod nivoa prije pandemije.
Vlada se našla pod velikim pritiskom da se uhvati u koštac s ekonomskim problemima zemlje. Ove je sedmice kancelar Šolc obećao potaknuti rast i smanjiti birokraciju ubrzanjem digitalizacije u segmentima internetske državne usluge i e-računa – područja u kojima Njemačka zaostaje – te olakšavanjem osnivanja i izgradnje start-upova. Šolc je odbacio ideju o subvencionirsnoj cijeni električne energije za firme koje troše velike količine energenata kao dio svojih primarnih privrednih aktivnosti, ili veliki paket poticaja za poticanje rasta.
Prošle je sedmice predstavio planove paketa olakšica za porez na dobit u iznosu od sedam milijardi evra, koji uključuje nova pravila o amortizaciji investicionih troškova za izgradnju, digitalizaciju i zelenu energiju.
“Pozitivna vijest je da se napokon povećao osjećaj hitnosti”, kaže Brzeski.
Sada, navodi, treba pričekati konkretnije političke akcije, a do tada stagnacija u industriji i široj ekonomiji, ističe, izgleda kao novo normalno.
Destatis, njemačka savezna agencija za statistiku, saopštila je da je pad industrijske proizvodnje na godišnjem nivou u julu iznosio 2,1%. Po potrošniji energije najintenzivnije industrije, poput hemijske, metaloprerađivačke i industrije stakla, pretrpjele su veći pad od 11,4%.
Istovremeno, njemački proizvođači rješavaju svoje zaostale narudžbe, ali se one smanjuju. Naime, nove narudžbe za njemačku industriju pale su za 10,7% u julu u odnosu na juni, što je najveći pad otkako su mnoge tvornice bile zatvorene zbog udara pandemije u aprilu 2020. godine.
“Iako je zaostatak kada su neizvršene narudžbe u pitanju još uvijek velik, on je u stalnom padu pa vjerovatno neće još dugo podržavati proizvodnju”, upozorila je Franciska Palmas, ekonomistkinja u konsultantskoj firmi Capital Economics.
Tamo očekuju da će proizvodnja dodatno pasti u ostatku godine i pridonijeti ponovnom ulasku Njemačke u recesiju.
Još jedan faktor koji koči mnoge njemačke firme je nedostatak radne snage. Istraživanje instituta Ifo provedeno prošlog mjeseca među 9000 firmi u zemlji pokazalo je da je 43,1% njih prijavilo manjak kvalifikovanih radnika, što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec, ali ipak niže od istorijskog rekorda od gotovo polovine svih preduzeća prošle godine, prenosi Jutarnji.hr.
Svijet
DRAMA U VAZDUHU: Pobuna na letu Ryanaira, putovanje od tri sata trajalo skoro 12!
Let Ryanaira iz Londona za Tiranu, koji je trebalo da traje oko tri sata, pretvorio se u gotovo dvanaestočasovnu dramu obilježenu snažnim nevremenom, prinudnim preusmjeravanjima, nestašicom hrane i pića te sukobima putnika sa posadom.
Situacija je u jednom trenutku toliko eskalirala da je nakon slijetanja u Grčku na avion pozvana policija.
Nevrijeme promijenilo plan leta
Avion na letu RK8288 poletio je 3. juna sa londonskog aerodroma Stansted prema glavnom gradu Albanije, ali je zbog jakog nevremena pilot bio primoran da promijeni plan leta.
Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi.
Nakon slijetanja u Italiju avion je gotovo tri sata ostao na pisti, a putnici tvrde da su za to vrijeme dobijali veoma malo informacija o tome šta se dešava. Posada je potom najavila nastavak leta prema Tirani, ali je samo desetak minuta prije planiranog slijetanja saopšteno da se avion ponovo preusmjerava, ovoga puta prema grčkom Solunu, zbog grmljavinskog nevremena iznad Albanije, piše The Sun.
Pobuna putnika ispred kokpita
Tada je među putnicima zavladalo veliko nezadovoljstvo.
“To je trenutak kada su svi izgubili živce i kada je počela pobuna”, ispričao je jedan od putnika za britanske medije.
Grupa muškaraca okupila se ispred kokpita i počela prozivati pilota.
“On je kukavica. Pilot mora da izađe i suoči se s nama kao muškarac”, vikali su nezadovoljni putnici.
Policija intervenisala u Solunu
Po slijetanju u Solun oko 12 putnika zahtijevalo je da im bude dozvoljeno da napuste avion.
“Nema šanse da nas možete zadržati ovdje”, poručivali su.
Prema navodima putnika, na kraju je pozvana grčka policija koja je posadi preporučila da putnicima omogući izlazak iz aviona.
Pijani putnik i nestašica hrane
Problemi su nastavljeni i nakon ponovnog polijetanja. Jedan putnik, za kojeg svjedoci tvrde da je bio “potpuno pijan”, ignorisao je uputstva posade i počeo da hoda kabinom.
Stjuardesa ga je, prema riječima očevidaca, morala fizički vratiti na njegovo sjedište.
“Bukvalno ga je zgrabila, podigla kao dijete i vratila na sjedište. Bilo je nevjerovatno”, ispričao je jedan od putnika.
Neposredno prije trećeg polijetanja još jedan muškarac povratio je po sebi, otrčao u toalet, a nekoliko minuta kasnije vratio se bez majice.
Dodatno nezadovoljstvo izazvala je nestašica hrane i pića. Putnici tvrde da im nakon nekoliko sati više nije bilo dozvoljeno da kupe osvježenje, pa su se morali snalaziti dijeleći među sobom grickalice koje su imali.
“Nisu nam dali ništa besplatno, a neko vrijeme nismo mogli ni da kupimo hranu ni piće. Ljudi su bili žedni i gladni. Već smo četiri sata bili u avionu, možda i duže”, rekao je jedan od putnika.
Posada je kasnije ponovo otvorila prodaju hrane i pića, ali su se zalihe veoma brzo ispraznile te je, prema riječima putnika, ostalo tek nekoliko kesica čipsa.
Aplauz nakon iscrpljujućeg putovanja
Avion je konačno sletio u Tiranu oko pet časova ujutro po lokalnom vremenu.
“Pozdrav, Albanijo”, rekao je pilot nakon slijetanja.
Putnici su njegovu poruku dočekali aplauzom, srećni što je iscrpljujuće putovanje napokon završeno.
Svijet
VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.
Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.
Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.
“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.
Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.
“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.
Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.
Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.
Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.
Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.
Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.
On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.
Svijet
“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.
Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.
“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.
Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.
“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.
On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.
Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.
Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.
“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.
Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.
Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.
On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.
Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.
On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.
Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.
-
Politika3 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Društvo3 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Politika3 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Politika2 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Društvo2 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Društvo3 dana agoINDUSTRIJA U RS NE IZLAZI IZ KRIZE: Proizvodnja pala 7,6 odsto, manje i zaposlenih
-
Društvo3 dana agoLIDL ŠIRI MREŽU U BIH: Poznato gdje stižu novi marketi
-
Sport3 dana agoFIFA REKLA „DA“: Argentina dobila posebno odobrenje pred veliki okršaj s Engleskom
