Connect with us

Društvo

NJEMAČKA UVODI „KARTU ŠANSI“: Nova pravila važe i za radnike sa Balkana

Vlada u Berlinu priprema njemačku verziju zelene karte po uzoru na Kanadu, jer ima milione otvorenih radnih mjesta, a demografija je neumoljiva.

Jednim okom se gleda na radnu snagu sa zapadnog Balkana.

– Uvodimo kartu šansi sa transparentnim sistemom bodovanja, kako bi ljudi, koji su potrebni našoj zemlji, lakše došli do nas – rekao je ministar rada Hubertus Hajl za Bild.

Takozvana “Karta šansi” veoma podsjeća na američku ili kanadsku “zelenu kartu”. Tako nešto već odavno zazivaju posebno poslodavci u Njemačkoj.

Jer, zemlji nedostaje radne snage. Neumoljiva demografija kaže da će do 2035. biti sedam miliona manje ljudi na tržištu rada – ukoliko se doseljavanje osjetno ne pojača, piše DW.

Socijaldemokratski ministar Hajl kaže da je teško tražiti posao u Njemačkoj ukoliko niste fizički tu, pa bi da olakša i sam dolazak. Kako sada stoje stvari, svako ko je u Njemačkoj završio školovanje – bilo kojeg stepena – taj će automatski dobijati kartu šansi.

Ako nije, onda mora da ispuni tri od četiri kriterijuma: obrazovanje (kvalifikacija) iz inostranstva, radno iskustvo od barem tri godine, znanje njemačkog ili raniji boravak u Njemačkoj, i to da je mlađi od 35 godina.

– Treba nam useljavanje. Iz godine u godinu bismo, u skladu sa potrebama, određivali kontingent koliko ljudi može da dobije kartu šansi kako bi jedno određeno vrijeme tražili posao ili praksu. Tokom tog perioda će morati finansijski sami da se staraju o sebi – rekao je on.

Karta šansi bi trebalo da olakša i sam dolazak u Nemačku, čak i bez radnog mjesta – kako bi se to mjesto potražilo.

Iako stvar još nije utanačena u Vladi kancelara Olafa Šolca, nema sumnje da će biti ove jeseni. Jer, sva tri koaliciona partnera – Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali – zalažu se za olakšavanje useljavanja.

Pogled ka Balkanu

Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućava rad svima koji nađu poslodavca – pod uslovom da su za nešto stručni. Mogu da budu računovođe ili šoferi, važno je da imaju neki papir.

Izuzetak je takozvano “zapadnobalkansko pravilo”, donijeto u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i daljeg istoka masovno pridruživali potražioci azila iz Srbije, Makedonije ili sa Kosova.

Tada je utanačeno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalifikovani radnici.

No ovog ljeta ispostavilo da ni to nije dovoljno.

– U zemljama zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Njemačkoj – zavapio je Gido Celik, šef udruženja ugostitelja i hotelijera Dehoga.

Toj branši je, poslije brzog oporavka nakon ere lokdauna, ođednom zafalilo mnogo radne snage. Slično se desilo sa aerodromima i aviokompanijama koji su otpuštali ljude tokom perioda lokdauna. Ovo ljeto je zato u Njemačkoj bilo haotično za mnoge koji su htjeli da odlete na odmor.

Doduše, pitanje je koliko još ima ljudi spremnih da pakuju kofere na isušenom Balkanu. To su ove godine dobro osjetili u hrvatskom turizmu gđe konobari i sobarice, umjesto iz Srbije i BiH, sve češće dolaze iz Nepala i Filipina.

Useljavanjem protiv kataklizme

– Nikada prije u Njemačkoj nije bilo toliko upražnjenih radnih mjesta kao danas – pisao je nedavno magazin Špigel u naslovnoj temi.

Manjak personala guši aerodrome, restorane ili bazene – a opet je tek sitnica u odnosu na ono što prijeti zemlji.

Statistika pokazuje da je 1,74 miliona radnih mjesta slobodno, mada ih je zapravo vjerovatno mnogo više.

Tako radno mjesto u njezi starih lica ostaje upražnjeno u prosjeku 239 dana – dakle poslodavci po skoro osam mjeseci ne mogu da nađu njegovatelja. Jedva da je bolje sa limarima, majstorima za grijanje i klima-uređaje gđe se na novog zaposlenog čeka po 224 dana. U visokogradnji se radnik traži 221 dan u prosjeku, a kod medicinskih sestara, babica i sanitetlija prosjek je 188 dana.

Sve to može odvesti horor-scenariju po njemačku ekonomiju u kojem bi do 2060. na jednog penzionera dolazilo tek 1,7 radnika. Ni danas taj odnos nije sjajan (2,7) što vodi relativno niskim penzijama.

Da bi se to izbjeglo, stručnjaci računaju da Njemačkoj svake godine treba 400.000 doseljenika.

Zato je, kažu iz vladajuće koalicije, potrebna promjena paradigme – to jest, da Njemačka sebe konačno proglasi “useljeničkom zemljom” poput Kanade. Tome se decenijama opirala Hrišćansko-demokratska unija, pa i tokom četiri kancelarska mandata Angele Merkel.

Koliku promjenu to iziskuje lijepo ilustruje jedan od prijedloga Liberala: oni traže da se u njemačke institucije koje rade sa građanima uvede engleski kao drugi jezik. Tako bi moglo biti da, dok gastarbajteri uče njemački, njemački službenici uče engleski.

(SrpskaInfo)

Related Topics:

Društvo

VELIKE PROMJENE NA GRANICI! Njemačka objavila nova pravila za ulazak iz BiH

Njemačka vlada objavila je plan kako će početi primjenu novog sistema uzimanja biometrijskih podataka putnika na granicama, koji će važiti i za građane BiH, a koji EU uvodi 12. oktobra.

Kako je saopšteno, Njemačka počinje primjene ovog sistema 12. oktobra na aerodromu Dizeldorf, a nedugo nakon njega i na aerodromima Frankfurt i Minhen. Nije preciziran datum kada će početi primjena na ova dva aerodroma, ali je za pretpostaviti da će proći nekoliko dana.

“Nakon toga će se postepeno povezivati svi ostali aerodromi i luke na spoljnim pomorskim granicama. Cilj je kontrolisano pojačati operacije kako bi se osigurali stabilni procesi granične kontrole u svakom trenutku. To garantuje sigurnost i stvara potrebnu fleksibilnost za reagovanje na potencijalne tehničke poteškoće”, saopšteno je. Dodaje se da su Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke i Njemačka savezna policija već započele sve pripreme sa ostalim partnerima i službama.

EES je novi sistem kontrole ulaska i izlaska iz šengenskog prostora koji u svojim centralnim bazama podataka digitalno bilježi ulazak i izlazak osoba. Odnosi se na državljane trećih zemalja koji imaju pravo na kratkotrajni boravak u šengenskom prostoru – i na putnike koji su izuzeti od vize i na putnike s vizama za kratkotrajni boravak.

Na ulazu u EU putnicima će biti uzimani ime, prezime, datum rođenja i skeniran putni dokument. Nakon toga, biće uzeti i otisci prstiju i biometrijska fotografija lica, kao i vrijeme, mjesto i okolnosti ulaska u EU.

Ovaj sistem zamjenjuje dosadašnje pečatiranje pasoša i umjesto toga svi podaci će biti digitalno zabilježeni i skladišteni u centralnim serverima.

“Svi na koje se ove mjere odnose se mogu blagovremeno, prije ulaska u Njemačku, u njemačkim diplomatskim predstavništvima u inostranstvu, aviokompanijama ili saveznoj policiji odgovornoj za granične kontrole, raspitati o važećim propisima i njihovoj primjeni na njemačkim aerodromima i morskim granicama”, saopšteno je.

Ovo je prvi korak uoči uvođenja ETIAS-a, digitalnog sistema prijave ulaska u EU, koji bi trebalo značajno da olakša ulazak u EU, ali će ovaj digitalni formular koštati 21 evro. Njegovo uvođenje planirano je za nešto više od godinu dana, a umeđuvremenu će se raditi na tome da EES u potpunosti profunkcioniše.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i hladno uz povremene padavine! NA PLANINAMA SNIJEG

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno, hladno i vjetrovito uz povremene padavine, a na višim planinama na istoku očekuje se susnježica ili snijeg.

Padavine će biti češće na jugoistoku, a u ostalim predjelima slabe i povremene, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Krajem dana na sjeverozapadu i jugu biće suvo uz postepeno razvedravanje. Vjetar će biti umjeren do jak sjeverni, a u Hercegovini jaka i olujna bura.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od četiri do sedam, na jugu oko 10, u višim predjelima od nula, a najviša dnevna od šest na istoku do 15 na jugu i ponegdje na sjeveru, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

INFLACIJA ZNATNO PORASLA U BIH, snažan pad BDP-a

Ukupna inflacija u trećem kvartalu ove godine procijenjena je na 4,3 odsto, a temeljna 4,6 odsto, što je za 1,3 odsto više u odnosu na brze procjene iz juna, saopštili su iz Centralne banke BiH.

“Ukupna inflacija je znatno revidirana naviše (1,3 procentnih poena) u odnosu na brze procjene iz juna zbog snažnog rasta cijena hrane, ponovnog rasta cijena električne energije za domaće kupce, te jačeg od očekivanog efekta rasta minimalne plate na plate u svim djelatnostima, i cijene u većini odjeljaka”, objasnili su iz Centralne banke BiH.

Dodali su da procjenjuju godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u drugom kvartalu 2025. godine na 1,9%, što je niže za 0,6 procentnih poena u odnosu na prethodni krug brzih procjena.

“Izgledi za rast BDP-a su revidirani naniže u odnosu na prethodni krug brzih procjena, kao posljedica nižeg od procijenjenog nivoa aktivnosti u industrijskoj proizvodnji, stagniranja turističke aktivnosti, jačeg inflatornog pritiska, te djelimično i zbog službenih podatka objavljenih za prvi kvartal tekuće godine. Stagniranje aktivnosti u uslužnom, posebno sektoru turizma, pored niskog nivoa aktivnosti u industrijskom sektoru, ukazuje da bi ekonomska aktivnost u trećem kvartalu mogla ostati relativno skromna. Naša prva preliminarna procjena rasta realnog BDP-a u trećem kvartalu iznosi 2,0%”, istakli su iz Centralne banke BiH.

Istakli su da rastu domaćih cijena znatno doprinose faktori iz domaćeg okruženja, poput rasta cijena usluga.

“U trenutnim okolnostima, očekujemo da će inflacija postepeno usporavati u kratkom roku. Ipak, inflatorni pritisci će ostati znatni do kraja godine. Naša preliminarna procjena ukupne inflacije u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosi 3,9%, a temeljne inflacije 4,6%”, naveli su iz CB BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da su podaci zabrinjavajući, ali nisu iznenađenje.

“Kao što i Centralna banka BiH tumači, imamo rast inflacije koji je bukvalno ‘vladina inflacija’, odnosno svjesna ili nesvjesna ako su potpuno ekonomski nepismeni. Odluka da neopravdano, odnosno zbog vlastite nesposobnosti i nesposobnosti njihovih politički imenovanih uprava javnih preduzeća da uspješno posluju, povećaju cijene električne energije, a u Sarajevu i cijene većine drugih javnih i komunalnih usluga (voda, odvoz smeća, javni prevoz). I sve to u godini gdje su umjesto obećane fiskalne reforme naglo i drastično povećali minimalnu plaću i opterećenje poslodavaca, dodatno se zadužuju za nenamjensko trošenje i popunjavanje budžetskih rupa i ne poduzimaju apsolutno nikakve reforme”, ističe Gavran.

Prema njegovim riječima, vlasti ne preduzimaju ništa ni u oblasti kontrole cijena, zloupotreba na tržištu i ekstraprofita, pa imamo divljanje inflacije, pad životnog standarda i usporavanje ekonomije.

“Većina ovih negativnih poteza je poduzeta u Federaciji BiH, a najgore je u Kantonu Sarajevo, ali loše upravljanje javnim novcem i pogoršanje uslova i troškova poslovanja se odvija i u Republici Srpskoj”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno