Zvaničnici administracije predsjednika SAD Donalda Trampa razgovarali su sa venecuelanskim ministrom unutrašnjih poslova Diosdadom Kabeljom mjesecima prije američke operacije hapšenja Nikolasa Madura i od tada su sa njim u komunikaciji, koju smatraju ključnom.

Ovi razgovori se smatraju ključnim za napore da kontrolišu situaciju unutar Venecuele, navelo je više dobro upućenih izvora, prenosi danas “Reuters”.

Zvaničnici su upozorili Kabelja (62) da ne aktivira bezbjednosne službe, niti pristalice militantne vladajuće stranke koje nadgleda, kako bi targetirali opoziciju u zemlji, rekla su četiri izvora. Taj bezbjednosni aparat, koji uključuje obavještajne službe, policiju i oružane snage, ostao je uglavnom netaknut nakon američke akcije 3. januara, navodi agencija.

Kabeljo je imenovan u istoj američkoj optužnici za trgovinu drogom koju je Trampova administracija koristila kao opravdanje za hapšenje Madura, ali nije bio obuhvaćen tom operacijom. Komunikacija sa Kabeljom, koja je takođe dotakla sankcije koje su mu SAD uvele i optužnicu sa kojom se suočava, datira još iz ranih dana sadašnje Trampove administracije i nastavila se u nedjeljama neposredno prije svrgavanja Madura, rekla su dva izvora upoznata sa razgovorima.

Kako se navodi, administracija je takođe bila u kontaktu sa Kabeljom nakon svrgavanja Madura. Ova komunikacija, koja ranije nije objavljena, ključna je za napore Trampove administracije da kontroliše situaciju unutar Venecuele, navodi “Reuters”.

Ako ministar odluči da aktivira snage koje kontroliše, to bi moglo da podstakne vrstu haosa koji Tramp želi da izbjegne, i istovremeno ugrozi kontrolu privremene predsjednice Delsi Rodrigez, naveo je jedan od upućenih izvora.

Nije jasno da li su se razgovori Trampove administracije sa Kabeljom proširili na pitanja o budućem upravljanju Venecuelom, kao ni da li je on poslušao američka upozorenja, napominje “Reuters”.

On je javno obećao jedinstvo sa Rodrigezovom, koju je Tramp do sada hvalio. Iako SAD vide Rodrigez kao ključnu osobu u strategiji američkog predsjednika za postmadurovsku Venecuelu, vjeruje se da Kabeljo ima moć da održi te planove, ili da ih poremeti.

Bijela kuća i vlada Venecuele nisu se za sada oglasili povodom ovih navoda.

Kabeljo se dugo smatra drugom najmoćnijom figurom Venecuele i bliski je saradnik pokojnog bivšeg predsjednika Uga Čaveza, Madurovog mentora, podsjetila je agencija.

Eliot Abrams, koji je bio Trampov specijalni predstavnik za Venecuelu tokom njegovog prvog mandata, rekao je da mnogi Venecuelanci očekuju da Kabeljo bude smijenjen u nekom trenutku ako se želi napredak demokratske tranzicije u toj zemlji.

“Ako i kada on ode, Venecuelanci će znati da je režim zaista počeo da se mijenja”, zaključio je Abrams, naveo je “Reuters”, a prenosi “b92”.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei da američkog predsjednika Donalda Trampa smatra “kriminalcem” i da Iran Trampa smatra odgovornim za nanošenje žrtava, štete i klevete Irancima tokom protesta širom zemlje.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izjavio je da su nedavni nemiri u Iranu izazvani, kako je naveo, “američkom pobunom čiji je cilj da proguta Iran”.

U objavama na društvenim mrežama, Hamnei je rekao da je “iranska nacija slomila kičmu pobune” i da, prema njegovim riječima, mora da se obračuna i sa pobunjenicima, prenio je “Sky news”.

On je naveo da Iran ne vodi zemlju u rat, ali da neće ostaviti nekažnjene, kako je rekao, “domaće i međunarodne kriminalce američke pobune”.

Prema navodima iranskih državnih medija, Hamnei je za izazivanje nemira optužio “one povezane sa Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama”, tvrdeći da su tokom protesta nanijeli veliku štetu i da je ubijeno “nekoliko hiljada ljudi”.

Takođe je rekao da Iran smatra američkog predsjednika Donalda Trampa “kriminalcem”.

On je tako nazvao Trampa zbog, kako je naveo, nanošenja žrtava, štete i kleveta iranskom narodu tokom protesta, prenio je “Reuters”.

Hamnei je rekao da je “najnovija antiiranska pobuna” bila drugačija jer se, prema njegovim riječima, američki predsjednik lično umiješao, prenijeli su iranski mediji, prenosi “b92”.

Bivši generalni sekretar NATO, Јens Stoltenberg, izjavio je da ne isključuje mogućnost da Sjedinjene Države, usljed nesuglasica sa evropskim članicama alijanse, mogu napustiti NATO, prenosi njemački “Špigl”.

“Moramo da gradimo odnose sa SAD, a to znači i da treba da govorimo kada se s njima ne slažemo. Druga poruka je sljedeća: ne mogu da obećam da će SAD ostati u NATO. Niko to ne može da obeća” rekao je Stoltenberg.

On je naglasio da ostale članice NATO treba da učine sve što je u njihovoj moći kako bi smanjile rizik od izlaska SAD iz saveza, ali i da ostanu u poziciji koja će im omogućiti da “se izbore s tim, ako do toga ipak dođe”.

“Ništa nije vječno, okolnosti se mogu mijenjati. Ali možemo da se zapitamo koje akcije povećavaju šanse za očuvanje NATO i transatlantskog jedinstva” dodao je Stoltenberg, a prenosi “RTRS”.