Connect with us

Svijet

Njemačka vlada zatvara vrata migrantima, VIŠE NEĆE BITI JEDNOSTAVNO OTIĆI TAMO!

Njemačka vlada ukinula je “ekspresno” dobijanje državljanstva, više neće biti tako jednostavno doći u Njemačku, čak ni članovima porodice.

Na koga se to odnosi i šta je sve odlučeno?

Donosimo sažetak koji prenosi Deutsche Welle.

Šta je odlučeno?

1. Spajanje porodica

Njemačka vlada želi na dvije godine obustaviti spajanje porodica za određenu grupu izbjeglica koje su stigle u Njemačku. Iznimke će biti moguće samo iz humanitarnih razloga, na primjer kod teških bolesti.

U prvom koraku, vlada je u srijedu (28. maja) prihvatila prijedlog zakonske izmjene. O tome još mora odlučiti Bundestag, odnosno njemački parlament, gdje većinu imaju stranke koje čine vladajuću koaliciju – CDU/CSU i SPD. Nakon toga izmjenu mora potvrditi i Bundesrat, parlament saveznih pokrajina.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrindt (CSU) želi da zakon stupi na snagu još prije ljetnje pauze u parlamentu. Nakon sjednice vlade ponovo je istakao kako su gradovi i opštine preopterećeni prijemom i integracijom izbjeglica.

“Prvo: nema doseljavanja porodica – to odmah donosi rasterećenje. Drugo: u svijetu se vidi da taj mehanizam više ne funkcioniše kad se neko iz porodice odluči na put – i to također donosi rasterećenje.”

2. Sticanje državljanstva

Ubrzano sticanje državljanstva nakon tri godine za posebno integrisane doseljenike više neće biti moguće. Odredba koju je uvela prethodna vlada (SPD, Zeleni i FDP) biće ukinuta bez zamjene.

3. Službeno formulisani cilj: ograničavanje migracije

Zakon o boravku biće preformulisan. Pravni propisi više neće služiti isključivo upravljanju migracijom. Novi cilj biće “upravljanje i ograničavanje migracije”.

Na koga se to odnosi?

Izmjene u pravu na sticanje državljanstva odnose se na sve koji žele podnijeti takav zahtjev. U budućnosti će uslov biti najmanje pet godina neprekidnog boravka u Njemačkoj. Uz to, potrebno je dobro poznavanje njemačkog jezika i stalno zaposlenje.

U 2024. godini u Njemačkoj je državljanstvo steklo više od 200.000 osoba – najviše u posljednjih 25 godina.

Obustava spajanja porodica odnosi se na osobe sa “subsidijarnom zaštitom”. To su izbjeglice koje ne ispunjavaju uslove prema Ženevskoj konvenciji o statusu izbjeglica niti imaju pravo na politički azil, ali im u zemlji porijekla prijeti ozbiljna opasnost – na primjer zbog građanskog rata.

Subsidijarno zaštićene osobe imaju manja prava od osoba sa statusom izbjeglice. Tako je presudio i Evropski sud za ljudska prava. U Njemačkoj trenutno živi oko 388.000 osoba s tim statusom, većinom iz Sirije, ali i iz Avganistana i Iraka.

Šta je do sada važilo za spajanje porodica?

U Njemačkoj su prvi put 2011. godine neke izbjeglice dobile status subsidijarne zaštite. Tada im bračni partner i djeca nisu smjeli doći. To se promijenilo početkom 2015. godine. Nakon velikog priliva izbjeglica iz Sirije sredinom te godine, njemačka vlada ponovo je obustavila spajanje porodica.

Od 2018. postoji kvota po kojoj mjesečno najviše 1.000 članova uže porodice može dobiti vizu za Njemačku. Po zakonima, pravo na spajanje porodice nikada nije postojalo – odobrenje zavisi od diskrecione odluke nadležnih. Zahtjev se mora podnijeti u njemačkom diplomatskom predstavništvu.

U 2023. i 2024. izdato je po otprilike 12.000 viza.

Kako vlada opravdava svoju migracionu politiku?

CDU i CSU žele postići da manje ljudi dolazi u Njemačku kao izbjeglice.

“Otvoreni smo za legalnu migraciju na naše tržište rada i u naše društvo”, rekao je njemački ministar unutrašnjih poslova Dobrindt u Bundestagu.

Ali, kada je riječ o tzv. “ilegalnoj” ili “neregularnoj” migraciji – dakle kada ljudi dolaze bez kontrole – prema njegovim riječima, već su premašene granice kapaciteta.

Odmah po stupanju na dužnost, Dobrindt je uveo pojačanu graničnu kontrolu i naredio da se čak i tražioci azila mogu vraćati. Sada slijede nove mjere.

“Naš cilj je ukloniti faktore privlačnosti koji su ljude naveli da dođu u Njemačku”, rekao je Dobrindt nakon sjednice vlade.

Koje kritike postoje na račun ovih mjera?

Zeleni i Ljevica protive se pooštravanju zakona, dok ekstremno desni AfD smatra da te mjere nisu dovoljne.

Poslanica Ljevice u Bundestagu Klara Binger govori o “početku migracionog ledenog doba”. To će, kaže, “negativno promijeniti društvo i otežati ravnopravno i solidarno zajedništvo”.

“Zaokret u migracionoj politici” vidi kao “odustajanje od humanosti i ljudskih prava”.

Organizacija Pro Asyl obustavu spajanja porodica naziva “zakonom o razaranju porodica”. To je, navode, katastrofa za ljude koji su pobjegli od rata i progona. Majke, očevi i djeca i dalje moraju živjeti u strahu i opasnosti, porodice ostaju razdvojene. Zatvaraju se legalni i sigurni putevi bijega.

I Crkve odbacuju obustavu spajanja porodica. To je, kako navode, “etički krajnje upitno” i negativno utiče na integraciju, rekao je hamburški nadbiskup Stefan Hese u intervjuu za medije. Ustav, podsjeća, stavlja porodicu pod posebnu zaštitu.

Ima li i odobravanja?

Iako stručni savjet za integraciju i migraciju (SVR) kritikuje obustavu spajanja porodica, planirano ukidanje mogućnosti sticanja državljanstva nakon tri godine smatra opravdanim. Po njihovom mišljenju, time se ispravlja utisak da je do njemačkog državljanstva prelako doći.

“Trenutno važi pravilo po kojem se državljanstvo može steći brže nego stalni boravak. To se teško može objasniti i ne odgovara važnosti prava na državljanstvo”, rekao je predsjednik SVR-a Vinfrid Klut za njemačke medije.

Svijet

NAKON PADA AVIONA U INDIJI, Boeing ponovo u fokusu

Američki proizvođač aviona Boeing ponovo se našao u centru međunarodne kontroverze, nakon što su Indija i Južna Koreja naredile inspekcije prekidača za gorivo za Boeingove avione nakon što se prošlog mjeseca u Ahmedabadu srušio avion 787-8 Dreamliner. Pojedinačne aviokompanije u Japanu i Singapuru započele su vlastite provjere kao mjeru predostrožnosti, prema Reutersu.

Boeingov avion koji je letio za London pao je u naseljeno područje samo nekoliko minuta nakon polijetanja. U nesreći je poginulo 19 ljudi na zemlji i svi osim jedne od 242 osobe u avionu.

Indijski zvaničnici još uvijek pokušavaju utvrditi uzrok tragedije, najsmrtonosnije avionske nesreće u posljednjoj deceniji. Međutim, nacionalni Biro za istraživanje avionskih nesreća (AAIB) objavio je preliminarni izvještaj ove sedmice, tvrdeći da su se prekidači za gorivo za oba motora aviona pomjerili u položaj “isključeno” gotovo odmah nakon polijetanja, čime su motori ostali bez goriva, piše DW.

Još nije poznato da li je to učinio jedan od pilota ili je u pitanju mehanički kvar. Iako izvještaj od 15 stranica ne pruža potpuni transkript razgovora pilota, vlasti su podijelile isječak koji ukazuje na konfuziju u kokpitu.

Na snimku glasa iz pilotske kabine, čuje se kako jedan od pilota pita drugog zašto je isključio motor. Drugi pilot je odgovorio da to nije učinio. Jedan od motora je očigledno počeo da radi ciklički prema povratku, dok je drugi nastavio da se muči. To nije bilo dovoljno da se održi let i avion se srušio nakon manje od minute u zraku.

Komentarišući preliminarni izvještaj, stručnjak za avijaciju Sanjaj Lazar, koji radi za Air Indiju 37 godina, rekao je da dokument “postavlja više pitanja” nego što daje odgovora. Također je rekao da mu je žao što kompletan transkript iz kokpita nije objavljen.

S fokusom istrage na Boeingove kontrole dovoda goriva, Lazar je ukazao na dvije direktive koje je izdala Američka federalna uprava za avijaciju (FAA), a koje se možda odnose na ovo pitanje.

U prvoj, neobaveznoj direktivi iz 2018. godine, FAA je upozorila da bi ovi prekidači za gorivo mogli imati kvar i savjetovala nadzornim tijelima da ih provjere. Druga, iz 2022. godine, međutim, bila je obavezna – i fokusirala se na kontrolnu ploču za paljenje motora i prekidače za paljenje motora.

Prema Lazaru, FAA je saopštila da su provjere neophodne zbog izvještaja da su ostaci stranih predmeta “možda uneseni tokom održavanja ili prerade” određenih jedinica, a jedan od rizika povezanih s tim je “spontano aktiviranje isključivanja dovoda goriva motora”.

Air India je priznala da nije postupila u skladu s prvom, neobaveznom direktivom. Nije odmah bilo jasno da li je aviokompanija preduzela mjere u vezi s naredbom iz 2022. godine.

Air India je također saopštila da su njeni zapisi o održavanju srušenog aviona pokazali da je modul za kontrolu gasa, koji uključuje prekidače za gorivo, zamijenjen 2023. godine. Međutim, “razlog zamjene nije bio povezan s prekidačem za kontrolu goriva”, navodi AAIB u svom preliminarnom izvještaju.

Posljednjih dana, novinske agencije su izvijestile da je Boeing uvjeren aviokompanijama da su prekidači za gorivo sigurni.

U međuvremenu, Udruženje pilota aviokompanija Indije (ALPA India) zatražilo je da bude uključeno kao posmatrači kako bi se obezbijedila “potrebna transparentnost” u zvaničnoj istrazi.

Boeing se bori da se oporavi od dva fatalna sudara 2018. i 2019. godine, u oba slučaja u kojima su učestvovali avioni Boeing 737 Max. Iako je više faktora doprinijelo objema tragedijama, obje su bile povezane sa Sistemom za povećanje manevarskih karakteristika aviona (MCAS), koji je dizajniran da automatski spusti nos aviona ako otkrije opasnost od gašenja.

Između sudara 2019. godine i najnovijeg incidenta u Indiji, Boeingovi avioni bili su uključeni u niz manjih nezgoda u zraku, poput otkinutih vrata aviona 737 Max-9 Alaska Airlinesa u januaru 2024. godine ili iznenadnog pada Boeinga 787 tokom leta, pri čemu je oko 50 ljudi povrijeđeno u martu 2024. godine. Otprilike dva mjeseca kasnije, jedna osoba je poginula kada je Boeing 777 pogodio turbulencije tokom leta iz Londona za Singapur.

Više uzbunjivača je također javno izrazilo zabrinutost zbog problema u proizvodnji i navodnih sigurnosnih propusta u proizvodnom procesu Boeinga, iako se pokazalo da je teško postići jasnoću u vezi s pritužbama.

U martu 2024. godine, bivši zaposlenik Boeinga, koji je nedavno svjedočio protiv kompanije u tužbi uzbunjivača, umro je od onoga što je policija kasnije navela kao samonanesenu prostrelnu ranu. Sedmicama kasnije, još jedan uzbunjivač je preminuo nakon kratke bolesti, nakon što se razbolio od brzo šireće infekcije i razvio upalu pluća.

Nastavi čitati

Svijet

JEDNA SE UDALA, druga je izričito protiv braka: Ovako izgleda život SIJAMSKIH BLIZNAKINJA

Zamislite da sve što činite mora da bude timski rad – od jela i hodanja, do odlaska u toalet i izlazaka.

Svakog trena, svakog minuta. Ali, za njih je to sasvim normalan život. Sijamske blizakinje Karmen i Lupita imaju 25 godina i nedavno su iznenadile svijet fotografijom sa vjenčanja, objavljenom na društvenim mrežama. Ispostavilo se da se jedna od njih udala.

Iznenađujuće, ali ne i nemoguće. Čak nije u pitanju ni izolovan slučaj – i jedna od sestara Hensel, koje su takođe poznate sijamske bliznakinje, prošlog ljeta je izgovorila sudbonosno “da”, dokazavši da prava ljubav zaista ne zna za granice.

Karmen Andrade upoznala je svog supruga Danijela Mekormaka prije četiri godine, a prije nekoliko dana vjenčali su se u tajnosti kako ne bi privlačili pažnju. Interesantno je da Karmen i njena sestra Lupita dijele reproduktivne organe, tako da nije ni čudo što su mnogi radoznalci počeli da postavljaju pitanja. Kako u takvom slučaju imati konvencionalne intimne odnose? Da li je to uopšte moguće?

Danijel često mora da odgovara na pitanja o svom neobičnom ličnom životu, ali svaki put naglašava da je oženjen samo jednom sestrom.

Lupita dodaje da je aseksualna i da je ne zanimaju muškarci, pa nije razumjela želju svoje sestre da se uda, pošto ona uopšte ne razmišlja na takav način. Nije joj se, dodaje, dopao ni vjerenički prsten.

Danijel i ja se zabavljamo, ali nismo intimni. Naša veza zasniva se na bliskom prijateljstvu. Razgovaramo o vjeridbi, ali prvo želimo da živimo zajedno, da vidimo kako će nam ići. Volimo djecu, ali ne želimo svoju. Lupita i ja ne možemo da ostanemo u drugom stanju, imamo endometriozu i uzimamo blokatore hormona kako bismo izbjegle menstruaciju – ispričala je Karmen svojevremeno.

Kada su ugledale svet, pre 25 godina u Meksiku, ljekari su njihovoj majci saopštili da je malo vjerovatno da će živjeti duže od tri dana. Njihova tijela spojena su od grudnog koša do karlice: dijele jetru, noge, nekoliko rebara, digestivni i reproduktivni sistem. Istovremeno, svaka ima svoje srce, pluća i želudac, obje ruke.

Pošto dijele previše vitalnih sistema, razdvajanje bi bilo nemoguće. Iako im nisu davali nikakve šanse, djevojke su demantovale doktore i medicinu. Međutim, probleme nisu mogle da izbjegnu.

Razvijale su se drugačije i sporije od svojih vršnjaka, pa su prve samostalne korake napravile tek u četvrtoj godini.

Karmen je uvijek bila odlična u školi i posjeduje sjajan smisao za humor, dok je Lupita imala poteškoća sa čitanjem, pa su nastavnici morali da razviju poseban program za nju. Iako dijele isto tijelo, njih dvije su potpuno različite ličnosti i veoma su ponosne na to, piše Žena Blic.

Lupita ima i ozbiljnih zdravstvenih problema. Njena kičma je iskrivljena i stvara veliki pritisak na pluća. Možda će u budućnosti moći da diše samo uz pomoć boce sa kiseonikom. Sestre su već prošle nekoliko komplikovanih operacija, ali ne gube nadu. Pokušavaju da uživaju u životu koliko god je moguće, a svijet može samo da im se divi zbog takve hrabrosti i volje.

Nastavi čitati

Svijet

ERUPTIRAO VULKAN NA ISLANDU, 12. PUT OD 2021. GODINE: Tokovi lave izlaze iz dugih pukotina

Vulkan na jugozapadu Islanda eruptirao je danas, saopštila je meteorološka služba te zemlje.Rojters piše da je Island, poznat kao zemlja leda i vatre, sa brojnim glečerima i vulkanima zabilježio 12. erupciju otkako su se geološki sistemi na poluostrvu Rejkjanes ponovo aktivirali 2021. godine.

Erupcije, poznate kao “erupcije pukotina”, karakterišu tokovi lave koji izlaze iz dugih pukotina u Zemljinoj kori, umjesto iz centralnog kratera.

Do sada, erupcije na Rejkjanesu nisu predstavljale ozbiljnu prijetnju za prijestonicu Rejkjavik, niti su izazvale značajnu emisiju pepela u stratosferu, čime su izbjegnuti prekidi vazdušnog saobraćaja.

Ipak, obližnji ribarski grad Grindavik, sa gotovo 4.000 stanovnika, i dalje je gotovo pust zbog stalne prijetnje od izliva lave i povezanih zemljotresa, a evakuacija je bila naređena 2023. godine.

Stručnjaci upozoravaju da bi erupcije u ovom regionu mogle da se ponavljaju decenijama, čak i vijekovima.

Island, sa površinom otprilike veličine američke savezne države Kentaki, i sa manje od 400.000 stanovnika, domaćin je više od 30 aktivnih vulkana.

Nastavi čitati

Aktuelno