Connect with us

Svijet

NJEMAČKI PARADOKS: Pljušte otkazi u gigantima, a potreba za radnicima sve veća

Mnogi nemački giganti otpustili su na hiljade radnika.

Zbog sve veće cene energenata mnoge njemačke kompanije suočavaju se smanjenjem broja radnih mjesta. Softverska kompanija SAP namjerava da ukine 8.000 radnih mjesta širom svijeta, Kontinental 7.150, Boš 1.200. I ZF Fridrihshafen i Folksvagen objavili su da im više neće biti potrebno toliko zaposlenih.

Takođe, u građevinskoj industriji otkazi su već počeli. I u bankama se gase poslovnice i otpuštaju službenici. Novi šef Bajera, Bil Anderson, najavio je novu strukturu farmaceutskog giganta i stavio do znanja da će biti manje zaposlenih. Spisak velikih, ali i srednjih i porodičnih preduzeća koja planiraju da smanje broj radnih mesta je veoma dugačak.

Obrazloženje je uvek slično: “Opšti okviri poslovanja su se promenili”. Firme i čitave industrijske grane moraju da se promene ako žele da ostanu konkurentne. S jedne strane su tu troškovi energije koja je u Nemačkoj sve skuplja, a tu je još i politika koja traži klimatski neutralnu proizvodnju. Pa je onda tu i digitalizacija koja menja čitav proizvodni proces, prema čemu onda mora da se promijeni i organizaciona struktura. Sve to čini da su neki proizvodni procesi izgubili svoju ekonomsku računicu, tako da koncerni izdvajaju čitave segmente, prodaju ih ili ih samostalno šalju na berzu. Ujedno ima sve više saradnje u svoj toj ogromnoj tranziciji, jer su pokušaji da se nešto samostalno uradi previše skupi čak i za najveće.

Sve to traži i drugačiju stručnost, sposobnosti i tehnološku spremu zaposlenih. “Naš svijet rada postaje sve brži i kompleksniji”, kaže Juta Rump iz Instituta za zapošljavanje i svijet rada u Ludvigshafenu. “Promena je normalno stanje, a na to moramo da pronađemo odgovor.”

Problem je međutim to što ne postoji samo jedan odgovor za savladavanje čitavog niza izazova. Enco Veber iz Instituta za tržište rada i istraživanje zanimanja pri njemačkom Zavodu za zapošljavanje u Nirnbergu relativizuje taj trend: “Proteklih godina jeste doduše bilo nešto više otkaza, ali dugoročno je kvota još uvijek niska kakva nije bila već odavno. Ono o čemu se sada izvještava su u prvom redu promjene u velikim, globalnim koncernima. Jer, promjene kod ‘malih počele su odavno, a o njima se i ne piše toliko.”

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno