Connect with us

Svijet

NJEMAČKI PARADOKS: Pljušte otkazi u gigantima, a potreba za radnicima sve veća

Mnogi nemački giganti otpustili su na hiljade radnika.

Zbog sve veće cene energenata mnoge njemačke kompanije suočavaju se smanjenjem broja radnih mjesta. Softverska kompanija SAP namjerava da ukine 8.000 radnih mjesta širom svijeta, Kontinental 7.150, Boš 1.200. I ZF Fridrihshafen i Folksvagen objavili su da im više neće biti potrebno toliko zaposlenih.

Takođe, u građevinskoj industriji otkazi su već počeli. I u bankama se gase poslovnice i otpuštaju službenici. Novi šef Bajera, Bil Anderson, najavio je novu strukturu farmaceutskog giganta i stavio do znanja da će biti manje zaposlenih. Spisak velikih, ali i srednjih i porodičnih preduzeća koja planiraju da smanje broj radnih mesta je veoma dugačak.

Obrazloženje je uvek slično: “Opšti okviri poslovanja su se promenili”. Firme i čitave industrijske grane moraju da se promene ako žele da ostanu konkurentne. S jedne strane su tu troškovi energije koja je u Nemačkoj sve skuplja, a tu je još i politika koja traži klimatski neutralnu proizvodnju. Pa je onda tu i digitalizacija koja menja čitav proizvodni proces, prema čemu onda mora da se promijeni i organizaciona struktura. Sve to čini da su neki proizvodni procesi izgubili svoju ekonomsku računicu, tako da koncerni izdvajaju čitave segmente, prodaju ih ili ih samostalno šalju na berzu. Ujedno ima sve više saradnje u svoj toj ogromnoj tranziciji, jer su pokušaji da se nešto samostalno uradi previše skupi čak i za najveće.

Sve to traži i drugačiju stručnost, sposobnosti i tehnološku spremu zaposlenih. “Naš svijet rada postaje sve brži i kompleksniji”, kaže Juta Rump iz Instituta za zapošljavanje i svijet rada u Ludvigshafenu. “Promena je normalno stanje, a na to moramo da pronađemo odgovor.”

Problem je međutim to što ne postoji samo jedan odgovor za savladavanje čitavog niza izazova. Enco Veber iz Instituta za tržište rada i istraživanje zanimanja pri njemačkom Zavodu za zapošljavanje u Nirnbergu relativizuje taj trend: “Proteklih godina jeste doduše bilo nešto više otkaza, ali dugoročno je kvota još uvijek niska kakva nije bila već odavno. Ono o čemu se sada izvještava su u prvom redu promjene u velikim, globalnim koncernima. Jer, promjene kod ‘malih počele su odavno, a o njima se i ne piše toliko.”

Svijet

TENZIJE RASTU IZ DANA U DAN: Tusk tvrdi da je Evropa već u ratu, dok Putinu poručuje: “Želite da nas testirate, SAMO PROBAJTE”

Stanje u Evropi je alarmantno, a tenzije rastu iz dana u dan. To se može zaključiti po izjavama pojedinih lidera evropskih zemalja, koje su ujedno i članice NATO alijanse, ali i po odgovoru predsjednika Rusije.

Naime, danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”, dok je njen kolega iz Poljske Donald Tusk otišao korak dalje i istakao da je “Evropa već u ratu”.

Sinoć se oglasio i predsjednik Rusije Vladimir Putin koji je u svom obraćanju istakao da će “odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biti uvjerljiv”.

Frederiksen upozorila Evropu da se spremi za napade
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”.

U dva velika intervjua za danske novine i “Fajnenšel tajms”, Frederiksen je pozvala Evropu da više razgovara o tome šta nova bezbjednosna situacija znači za kontinent i kako bi trebalo da odgovori na prijetnju.

U oštroj opasci, rekla je da je situacija u Evropi podsjeća na onu u međuratnom periodu 20. vijeka, jer se kontinent suočava sa prijetnjama koje proizilaze iz “pravog rata” u Ukrajini i novog, šireg hibridnog rata koji Rusija vodi protiv nje.

Ideja hibridnog rata je da nas ugrozi, da nas podijeli, da nas destabilizuje. Da se ​​jednog dana koriste dronovi, sljedećeg dana sajber napadi, trećeg dana sabotaža. Dakle, ovo se neće završiti – rekla je ona za FT.

Lider NATO zemlje poručio da je Evropa već u ratu
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je juče da za njegovu zemlju rat u Ukrajini “nije apstrakt” i da se Poljska suočila sa višestrukim pokušajima ilegalnog prelaska poljske granice sa Belorusijom “svakog dana”, sa nekim napadima na njene vojnike, uključujući i žrtve.

– To je naš rat, i ako Ukrajina izgubi, to znači naš neuspjeh – naglasio je poljski premijer u obraćanju na panelu na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu.

Tusk je rekao da su provokacije iz Rusije na Baltičkom moru skoro svakodnevne, dodajući da je Zapad umiješan u “novu vrstu rata” sa Rusijom.

– Dobio sam poruku iz Varšave, imamo još jedan incident sada blizu luke Ščećin… Imamo nove incidente u našem regionu, mislim na Baltičko more, svake nedjelje, skoro svakog dana – rekao je Tusk.

On je u obraćanju upozorio “da Evropa više nije u predratnom periodu, već se suočava sa ratom”.

“Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba”
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se sinoć na plenarnoj sjednici 22. godišnjeg sastanka Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj” u Sočiju i tom prilikom je poslao jasnu poruku:

– Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba!

Naime, Vladimir Putin je, između ostalog, izjavio da u sadašnjoj situaciji u svijetu treba biti spreman na sve i da je “ulog izuzetno visok”.

On je, takođe, naglasio da je samoobmana opasna stvar i da Rusija ne bi trebalo da ignoriše šta se dešava.

– Potrebno je pratiti militarizaciju Zapada. Njemačka planira da ponovo učini svoju vojsku najmoćnijom u Evropi. Mi jednostavno ne možemo da zanemarimo to što se događa, nemamo pravo to da uradimo zbog sopstvene bezbjednosti. Ako žele da testiraju našu odbrambenu sposobnost – neka probaju. Naša istorija je pokazala da je slabost nedopustiva. Moskva je nikada neće ispoljiti, neka to imaju na umu oni kojima smeta to što Rusija postoji. Odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biće uvjerljiv – naglasio je Putin.

Kako je rekao, odgovornost za činjenicu da požar u Ukrajini još nije zaustavljen prvenstveno leži na Evropi.

– Konflikt za sada nismo uspjeli da prekinemo, a krivica za to je na Evropi koja stalno pokušava da ga još više raspali. Ali, dobra volja će ipak pobjediti. Promjene se dešavaju čak i javnom mnjenju Ukrajine – naveo je on, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO O ZELENSKOM “Treba da pokaže poštovanje kada GOVORI O MAĐARSKOJ”

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je danas da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebalo da pokaže poštovanje kada govori o Mađarskoj, posebno imajući u vidu, kako je naveo, da Ukrajina u velikoj meri zavisi od podrške EU gdje nijedna odluka ne može da se donese bez pristanka Budimpešte.

Sijarto je napisao na platformi X, odgovarajući na objavu Zelenskog, da se očekuje da čak i Zelenski govori o Mađarskoj i Mađarima sa poštovanjem.

Zelenski je ranije danas objavio da bi Evropa trebalo da posluša poziv američkog predsednika Donalda Trampa da prestane da kupuje naftu od Rusije. “Kratkovido je ići protiv SAD i momci iz Mađarske moraju to jasno da čuju. Energenti iz SAD i drugih partnerskih zemalja mogu da popune prazninu na evropskom tržištu”, naveo je Zelenski u objavi na engleskom.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN NE ODSTUPA NI KORAK “Mađarska ne želi sukob sa Moskvom”

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da su razgovori na samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu pokazali da postoji sukob ideja u vezi sa Rusijom, navodeći da Mađarska, za razliku od nekih drugih evropskih zemalja, ne želi sukob sa Moskvom.

Orban je u izjavi novinarima nakon samita isključio mogućnost učešća Mađarske u korištenju zamrznute ruske imovine.

On je istakao da veliki broj evropskih zemalja nikada nije “okupirala Rusija”, ali da su te zemlje uvjerene da su u pravu i da imaju ratni plan kako da pobijede Ruse. “Znamo kako izgleda ruska ratna mašinerija. Ne sviđa nam se ta ideja. Dakle, mi imamo mirovni plan, ali drugi imaju ratni plan, i ta konfrontacija se dogodila”, rekao je Orban.

Mađarski premijer je oštro kritikovao ideju korištenja zamrznute ruske imovine za finansiranje dalje pomoći Ukrajini.

“Belgijski premijer je evropskim liderima održao `veoma edukativnu prezentaciju` koja je pokazala da ideja nije baš obećavajuća, jer bi Belgija prvo trebalo da dobije garancije da će druge zemlje podijeliti svoju pravnu odgovornost za takav potez”, rekao je Orban. On je istakao da je pitanje čiji je to novac, prenio je “Gardijan”.

“Dakle, ako je to novac nekog drugog, Mađarska ga nikada neće dotaći. Mi nismo kradljivci, ovaj novac nije naš”, poručio je Orban.

Nastavi čitati

Aktuelno