Društvo

NJIHOVA IMOVINA I DALJE TAJNA: Imenovanje sudija i tužilaca pred blokadom

Izmjene Zakona o VSTS-u koje se, između ostalog, tiču provjere imovinskih kartona sudija i tužilaca trebalo bi da se primjenjuju od 23. decembra, međutim već sada je jasno da od toga neće biti ništa, tako da će imovina sudija i tužilaca i dalje biti skrivena od očiju javnosti, a pitanje je i na koji način će se vršiti dalja imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija u pravosuđu i može li eventualno doći do blokade tog procesa.

Naime, Dom naroda izmjene i dopune Zakona o VSTS-u usvojio je 6. septembra i u njima se navodi da zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjivaće se istekom 90. dana od dana stupanja na snagu.

Izmjene i dopune Zakona o VSTS-u u “Službenom glasniku” su objavljene 15. septembra, što znači da je zakon stupio na snagu 23. septembra i njegova primjena trebalo bi da počne 23. decembra.

Predloženim izmjenama i dopunama zakona, između ostalog, propisano je osnivanje Odjela za provođenje postupka po izvještajima u okviru Sekretarijata VSTS-a.

Taj odjel u suštini treba da prikuplja izvještaje sudija, tužilaca i članova VSTS-a, zatim vrši provjere, tačnost, cjelovitost i istinitost prijavljenih podataka, analizira podatke iz izvještaja u svrhu utvrđivanja nespojivih funkcija ili sukoba interesa, zatim objavljuje rezultate provjera itd.

Problem je u tome što je ovaj odjel pri VSTS-u, odnosno Sekretarijatu, iako formiran, još nepopunjen jer nema novca, i praktično ne postoji teoretska šansa da se taj posao završi do 23. decembra.

“Odjel za provođenje postupka po izvještajima je formiran, dok se popunjavanje predviđenih pozicija u istom očekuje u narednom periodu, što je u praksi proces koji će optimalno potrajati mjesecima”, rekli su “Nezavisnim” u VSTS-u.

Halil Lagumdžija, predsjednik VSTS-a, tokom posljednje sjednice VSTS-a rekao je da se čeka odobravanje finansijskih sredstava od Savjeta ministara BiH kako bi se krenulo u konkursnu proceduru za formiranje novog odjela koji bi trebalo da vrši provjeru izvještaja o imovini kandidata za pravosudne funkcije.

“Mislim da ćemo to brzo dobiti. Dobili smo i jedno mišljenje iz Brisela o tome da li treba eksterno ili jedan dio interno da popunimo u tom odjelu, tako da imamo stvorene pretpostavke da brzo, čim dobijemo odobrenje od Vijeća ministara, možemo ići sa konkursnom procedurom”, pojasnio je Lagumdžija.

Kako je rekao, konkurs će provoditi Agencija za državnu službu, a kandidati koji budu nominovani proći će sigurnosne provjere.

Koliko će taj dio da traje, Lagumdžija navodi da mu nije poznato, ali će u svakoj fazi postupka pisati urgencije i tražiti ubrzanje.

Lagumdžija je kazao da je raniji odjel za integritet imao mehanizme da samo evidentira imovinu sudija i tužilaca i onih koji su dali saglasnost, da ta imovina bude i objavljena. Sada će to, kako kaže, biti obavezno.

“Kad krene rad ovog odjela, ispitivaće se nasumice određeni broj nosilaca pravosudnih funkcija, čini mi se do deset procenata na nivou godine, a tamo gdje bude određenih prijava, ti postupci će ići prioritetno”, pojasnio je Lagumdžija.

Dakle, suština je u tome da primjena izmjena Zakona o VSTS-u treba da počne 23. decembra, a još nisu odobrena sredstva za formiranje odjela, nakon čega tek kreće procedura zapošljavanja novih radnika, bezbjednosnih provjera i svega ostalog, što može trajati mjesecima.

“Mislim da uskoro nećemo vidjeti konkretne rezultate i da vidimo uopšte koliko će se moći provoditi provjere i kako će funkcionisati njihovo objavljivanje. U svemu tome čeka nas i usvajanje novog Zakona o VSTS-u, koji je predviđen da bude usvojen godinu dana od usvajanja ovih izmjena”, rekla je Ivana Korajlić, izvršna direktorica “Transparency Internationala BiH” (TI).

Ona kaže da je TI i ranije upozoravao, pri samoj izradi Zakona o VSTS-u, da suštinski nedostaci u samom zakonu mogu dovesti do problema u njegovoj primjeni i to se prije svega odnosi na odredbe koje se tiču provjere imovinskih kartona, odnosno procedura za prikupljanje i razmjenu informacija između institucija koje su neophodne da bi se provjerila tačnost navoda u imovinskim kartonima.

“Poslije su se pojavile i druge proceduralne prepreke u smislu same primjene zakona, spremnosti VSTS-a i uopšte same mogućnosti i kojom brzinom će ići uspostavljanje odjela, zapošljavanje ljudi, provjere koje je neophodno provesti pri imenovanju sudija i tužilaca itd.”, rekla je Korajlićeva.

Ona ističe da je na ranijim sjednicama VSTS-a bilo govora o ovim problemima te da je jedna od ideja, kako ne bi došlo do blokade imenovanja novih sudija i tužilaca, to da se izvrše imenovanja, ali da se odgodi preuzimanje funkcije dok se ne izvrše provjere.

“Ako mi stvarno budemo imali situaciju da neke institucije opstruišu razmjenu informacija neophodnih za provjeru, što se može desiti, možemo doći do toga da zbog izmjena koje su došle u zadnji čas, a koje su predstavljene kao tehničke, dovedemo u pitanje funkcionisanje kompletnog pravosuđa”, istakla je Korajlićeva.

Podsjećanja radi, izmjene Zakona o VSTS-u jedan su od 14 prioriteta Evropske unije i godinama u BiH nije bilo saglasnosti po tom pitanju, ali nakon usvajanja, vlast nije propustila priliku da to predstavi kao veliki uspjeh, iako suštinski još uvijek ništa se nije promijenilo.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati