Izraelski premijer Benjamin Netanjahu djelimično je priznao da snosi odgovornost za propuste zbog kojih je došlo do napada palestinske militantne grupe Hamas 7. oktobra 2023. godine na jug Izeraela, ali je naglasio i da svi, od vrha do dna političke, vojne i bezbjednosne hijerarhije, takođe, dijele odgovornost, dok je pravo pitanje ono što se dogodilo nakon tog dana, a ne ono što mu je prethodilo, javlja CBS News.

Na pitanje u intervjuu za američku televizijsku mrežu, kako to da su svi koji su bili zaduženi za bezbjednost tokom napada podnijeli ostavke ili bili smijenjeni osim njega, Netanjahu je rekao da su neki otišli jer im je istekao mandat, dok su samo “jedan ili dvojica tvrdili da preuzimaju odgovornost, ali nije jasno šta to znači”.

“Hajde da pogledamo politički, vojni i bezbjednosni vrh. Svi snose dio odgovornosti, od premijera naniže”, rekao je on, ponavljajući svoj prijedlog da se formira politički imenovana komisija za istragu, umjesto nezavisne državne komisije, koju i dalje odbija da uspostavi.

On je kazao da misli da je pravo pitanje šta se dogodilo poslije 7. oktobra.

“Moja je odgovornost bila da Izrael izvučem iz tog strašnog smrtonosnog obruča koji su Iranci postavili oko nas. I to smo uradili sistematski i odlučno, na svakom od tih sedam frontova, jedan po jedan, i potisnuli talas terora”, istakao je on.

Netanjahu je ponovio da je prije 7. oktobra smatran “možda najuzdržanijim premijerom u istoriji Izraela”, ali da se to promijenilo nakon napada.

Govoreći o politici prema Hamasu, rekao je da nije imao namjeru da pokreće širok rat prije 7. oktobra, iako su, prema brojnim izvještajima, postojali planovi za eliminaciju rukovodstva Hamasa koji nisu bili prihvaćeni.

“Ovo se očigledno promijenilo 7. oktobra jer su htjeli da nas unište. Vidio sam to kao napad osovine Irana koja pokušava da nas uništi”, rekao je Netanjahu i dodao da je Izrael nakon toga ratovao na više frontova, uključujući Hezbolah u Libanu i Hute u Jemenu.

U vezi sa Iranom, Netanjahu je rekao da ne može da predvidi ishod sukoba.

“Ne tvrdim da mogu savršeno da predvidim”, rekao je on i dodao da niko nije mogao u potpunosti da predvidi razvoj događaja.

Na pitanje da li je moguće srušiti iranski režim, odgovorio je da je to moguće, ali ne i zagarantovano.

“To je kao bankrot, odvija se postepeno, a onda se desi pad”, rekao je on.

Netanjahu je naveo i da vjeruje da je iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei i dalje živ, ali da je “u bunkeru ili na tajnoj lokaciji”.

Netanjahu je, takođe, rekao da Izrael “nije dobro prošao u propagandnom ratu”, navodeći da je pad podrške Izraelu u SAD povezan sa društvenim mrežama i kampanjama dezinformacija.

Odbacio je i tvrdnje da je Izrael neprijateljski nastrojen prema hrišćanima, nazivajući ih “nevjerovatnom fabrikacijom” i tvrdeći da su incidenti koji se pominju izolovani i da su počinioci kažnjeni.

Rat u Gazi počeo je 7. oktobra 2023. godine iznenadnim napadom više militantnih grupa palestinskog Hamasa na naselja u Izraelu, granične prelaze u Gazi i izraelske vojne objekte.

U napadu je ubijeno 1.200 do 1.400 Izraelaca i oteto oko 200 izraelskih civila i vojnika koji su odvedeni u Gazu kao taoci.

Španska bolnica primenjuje stroge mere karantina za obolele od hantavirusa. Svaka osoba ima pojedinačnu sobu i redovne medicinske provere.

Četrnaestoro Španaca koji su bili na kruzeru na kojem se pojavio smrtonosni hantavirus nalaze se u vojnoj bolnici “Gomez Ulja” u Madridu. Očekuje se da će tamo provesti oko šest nedjelja, a španski mediji su objavili i protokol koji će se poštovati.

Protokol za oboljele od hantavirusa koji je odobrila španska Komisija za javno zdravlje isti je kao onaj koji se koristi za ebolu i kovid 19, piše rtve.es.

Prvi korak po dolasku u bolnicu jeste podvrgavanje pi-si-ar testu, koji će biti ponovljen nakon sedam dana. Takođe će biti obavljena analiza krvi i kompletan pregled, uključujući i kontrolu vitalnih parametara.

Nakon toga, svaka osoba će ući u pojedinačnu sobu, gde će im se dva puta dnevno meriti temperatura kako bi se rano otkrili svi simptomi koji ukazuju na infekciju.

Konkretno, stručnjaci posvećeni ovom slučaju biće jedini kontakt koji će 14 Španaca koji su zaraženi na kruzeru imati tokom karantina.

To znači da, pacijenti neće moći da primaju posjetioce, iako će moći da obavljaju telefonske i video-pozive. Imaće i 24 časa dostupnu telefonsku vezu.

Šta se dešava ako se pojave simptomi
Protokol za primljene pacijente će se promijeniti ako se pojave simptomi poput groznice, kratkog daha, bolova u mišićima ili povraćanja.

U tom slučaju, oboljela osoba će odmah biti prebačena u izolacionu sobu sa negativnim pritiskom. Soba sa negativnim pritiskom je specijalno opremljena bolnička prostorija u kojoj je pritisak vazduha niži nego u hodniku i okolnim prostorijama.Zbog te razlike vazduh ulazi u sobu, ali ne izlazi iz nje, čime se sprečava širenje zaraznih čestica u ostatak bolnice.

Tamo će im biti urađen pi-si-ar test krvi i seruma, i ako je negativan, ali i dalje imaju simptome, biće ponovo testirani 24 sata kasnije.

Ako simptomi potraju i ne postoji druga dijagnoza koja je kompatibilna, ponavljaće se svakih 48 sati.

Tačno trajanje karantina nije poznato, iako Svetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je karantin od približno 42 dana neophodan jer virusu može biti potrebno i do šest nedjelja da se manifestuje nakon posljednjeg kontakta sa zaraženom osobom, a bolest se pojavila na brodu između 6. i 28. aprila.

Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovo su u centru pažnje nakon što su iranski državni mediji objavili detalje zahtjeva koje je Teheran navodno uputio Vašingtonu u okviru pregovora o okončanju sukoba na Bliskom istoku.

Reakcija američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) bila je burna, a iranski odgovor opisao je kao „potpuno neprihvatljiv“, prenosi Index.

Iranska državna televizija Press TV predstavila je američki prijedlog za okončanje rata kao pokušaj prisiljavanja Teherana na kapitulaciju i prihvatanje, kako navode, „pretjeranih zahtjeva“ Vašingtona. Prema istim navodima, iransko rukovodstvo odbacilo je američku ponudu i iznijelo sopstvene uslove za trajni sporazum.

Iran traži ratnu odštetu i puni suverenitet nad Ormuskim moreuzom
Kako prenose iranski državni mediji, Teheran zahtijeva potpuno okončanje sukoba na svim frontovima, ali i da SAD isplate ratnu odštetu Iranu zbog posljedica višemjesečnih napada i destabilizacije regiona.

Pored toga, među ključnim zahtjevima navodi se potpuno ukidanje američkih sankcija, oslobađanje zaplijenjene iranske imovine, kao i priznanje punog suvereniteta Irana nad Ormuskim moreuzom, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte.

Iranski mediji tvrde da bi prihvatanje američkog plana značilo odustajanje od nacionalnih interesa i političko poniženje Islamske Republike.

Trump: „Ne sviđa mi se njihov odgovor“
Donald Trump je u razgovoru za portal Axios poručio da neće prihvatiti ono što je nazvao „neprimjerenim odgovorom“ Irana.

„Ne sviđa mi se njihov odgovor“, rekao je Trump, odbijajući da otkrije dodatne detalje o sadržaju komunikacije između dvije strane.

Američki predsjednik ranije je iranski odgovor nazvao „POTPUNO NEPRIHVATLJIVIM“, čime je dodatno pojačao sumnje da bi pregovori mogli da dođu u ozbiljnu krizu.

Sukob eskalirao nakon američko-izraelskih napada
Kriza je dodatno eskalirala nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli napade na iranske ciljeve, što je izazvalo odgovor Teherana usmjeren prema Izraelu i američkim saveznicima u Persijskom zalivu.

Iran je tada zatvorio Ormuski moreuz, što je izazvalo veliku zabrinutost na svjetskim tržištima energije i strah od širenja sukoba na cijeli region Bliskog istoka.

Primirje je stupilo na snagu 8. aprila uz posredovanje Pakistana, ali pregovori održani u Islamabadu nijesu donijeli konačan dogovor između sukobljenih strana.

Kasnije je Donald Trump produžio primirje bez vremenskog ograničenja kako bi se ostavio prostor za nastavak diplomatskih razgovora i pokušaj postizanja trajnog rješenja.

Neizvjesni nastavak pregovora
Za sada nije poznato da li će Vašington i Teheran nastaviti pregovore niti da li postoji mogućnost približavanja stavova dvije strane.

Zanimljivo je da se, prema navodima agencije DPA, pitanje iranskog nuklearnog programa nije pominjalo u posljednjem odgovoru Teherana, iako je upravo to godinama jedno od ključnih spornih pitanja između Irana i Zapada.