Connect with us

Društvo

NOVA GODINA, NOVE CIJENE! Građane Srpske čekaju JOŠ SKUPLJA HRANA i energenti

Već na početku naredne godine, građane Srpske će, po svemu sudeći, dočekati nova poskupljenja, prvenstveno hrane, na što smo, uostalom, najosjetljiviji.

Ovaj put, porast cijena će zakotrljati poskupljenje struje, dok je u najavi i skok cijena goriva, te povećanje minimalca čiji iznos za 2025. sa nestrpljenjem očekuju kako radnici, tako i poslodavci. Prvi se nadaju da će minimalna plata biti značajnije povećana, što bi poguralo i rast ostalih plata u Srpskoj, dok drugi upozoravaju bi to proizvelo inflaciju, odnosno dovelo do novog poskupljenja roba i usluga
Mlinari su već objelodanili da ćemo od početka godine hljeb mijesti po skupljoj cijeni, s obzirom na to da slijedi poskupljenje brašna.

– Faktori koji će uticati na ovaj skok cijene brašna, jesu poskupljenje struje, povećanja minimalca i, eventuelno, poskupljenje goriva o kojem se uveliko priča. Trenutno, vreća brašna u prosjeku košta 25 KM, a čim zakoracimo u novu godinu, njena cijena će, najvjerovatnije, otići na 27,5 ili 28 KM – kaže predsjednik Udruženja mlinara Srpske Zoran Kos.

Naglašava da cijena struje sigurno ide gore, te da su male šanse da minimalac ostane na istom nivou kao ove godine.

– Riječ je o dva izvjesna udara na privredu. Čekamo da vidimo za koliko će otići struja i minimalac, pa ćemo napraviti računicu o novim cijenama. Takođe, u najavi je i poskupljenje goriva, što bi, takođe, poskupilo proizvodnju – kaže Kos.

Prema njegovim riječima, cijena vreća brašna u Srpskoj biće od naredne godine povećana bar za 10 odsto.

Pekari ističu da do poskupljenja njihovih proizvoda neće u tolikoj mjeri dovesti skok cijene brašna, koliko eventuelno povećanje plata.

Iz Unije udruženja poslodavaca Srpske poručuju da će poskupljenje struje i goriva, te povećanje minimalca, stvoriti dodatnu inflaciju u RS, u odnosu na okruženje.

– Naime, u periodima kad je inflacija padala u Srpskoj, i dalje je ostala iznad nivou inflacije u EU. Razlog je to što smo imali veliki skok minimalne plate i, posljedično, rast ostalih plata za 10 odsto, što se vidi iz statističkih podataka – ističe za Srpskainfo predsjednik ove unije Zoran Škrebić.

Podsjeća da je privreda Srpske, suštinski, izvozno orijentisana, te da se naši izvoznici suočavaju sa pritiscima koji idu u pravcu smanjenja izvoznih cijena.

– Samim tim, podizanje pomenutih troškova, prvenstveno onih koji su na neki način u rukama Vlade Srpske, a to su električna energija i minimalna plata, postajemo nekonkurentni. A izvozne cijene možemo smanjivati samo do određenog nivoa, nakon toga jedina opcija je zaustavljanje proizvodnje – upozorava Škrebić.

Prema njegovim riječima, poskupljenje struje i goriva, te porast minimalca će, realno, najviše uticati na proizvode koje sami proizvodimo, a to su poljoprivredni proizvodi, odnosno hrana.

– Dodatni problem je što nam hrana iz inostranstva dolazi po nižim cijenama, što, takođe, ima negativan efekat po privredu Srpske. S druge strane, naši proizvodi moraju biti skuplji zbog povećanja cijene ulaznih imputa. Takođe, tehnološki razvoj naše privrede je na niskom nivou, zato što smo radno intenzivna privreda. Zbog toga je veliki uticaj minimalne plate i električne energije na konačnu cijenu proizvoda – poručuje Škrebić.

A bilo kakvo poskupljenje hrane bolna je tačka za većinu građana Srpske koji, ionako, jedva sastavljaju kraj s krajem.

– Ovo je postalo neizdrživo! Sa našim penzijama i platama, bilo kakvo poskupljenje hrane je katastrofalno. Pa, šta sebi može da priušti penzioner sa 500 ili radnik koji prima oko 1.000 i nešto KM?! Oni, ionako, jedva preživljavaju, tako da će ih nova poskupljenja dokusuriti – ističe Milorad S, magacioner u jednom tržnom centru.

Srpskainfo

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno