Svijet
NOVA JEZIVA TRGOVINA! Ljudi prodaju krvnu plazmu

U rđavom pojasu sjeveroistočne Mađarske napreduje nova ekonomija, ona izgrađena na ljudskoj krvi. Privatne kompanije pronašle su način da profitiraju od očaja najmarginalizovanije populacije u regionu, Roma.
Za mnoge je čin doniranja krvne plazme postao spas, mračno sredstvo za preživljavanje u pejzažu hronične nezaposlenosti i oskudice.
Donacija plazme je proces u kome se tečni dio krvi davaoca sakuplja dok se crvena krvna zrnca i trombociti mašinom vraćaju davaocu. U Mađarskoj, donacije plazme su eksplodirale u posljednjih nekoliko godina.
Više od 50 “plazma centara” radi širom zemlje, a kompanije prikupljaju do 2.600 litara plazme nedjeljno u objektima koji rade šest dana u nedjelji, često punim kapacitetom. Po zakonu, donatorima može da se isplati samo 7.500 forinti (oko 17 evra) u gotovini, ali ne postoji propis o dodatnim podsticajima.
Kao rezultat toga, plazma centri su gamifikovali proces, nudeći bodove, bonuse i unose na lutriju kao nagradu za česte donacije. Prilikom svake desete, 20. i 30. posjete, donatori mogu da dobiju vaučere za kupovinu ili učestvuju u izvlačenju nagrada kao što su e-skuteri ili plazma televizori.
Ovi centri su pretežno koncentrisani u istočnoj Mađarskoj, gdje je nezaposlenost visoka, a lokalno stanovništvo, od kojih su mnogi Romi, teško da sastavljaju kraj s krajem. Za najsiromašnije, donacija plazme je postala redovan, iako opasan, oblik prihoda.
“To je kao kockanje. Stalno se vraćate, nadajući se toj nagradi”, rekao je novinarki Gardijana jedan od donora.
Doniraju krvnu plazmu nekoliko puta nedjeljno
Nedostatak regulacije u sistemu je evidentan, što doprinosi stvaranju divljih “pružalaca zdravstvenih usluga” u ovim zaostalim regionima. Iako mađarski zakon dozvoljava donacije plazme samo dva puta nedjeljno, ne postoji efikasan mehanizam za praćenje koliko često pojedinci doniraju.
“Plazma centri” ne dijele informacije o donorima jedni sa drugima, a mnogi donatori posjećuju nekoliko centara u toku iste nedjelje kako bi prevarili sistem i povećali svoj prihod. Neki medicinski radnici su optuženi da zatvaraju oči pred ovom praksom.
“Ljekari vide na mojim rukama da sam donirao u drugom centru dan ranije, ali mi i dalje uzimaju plazmu. Za njih je sve u brojevima”, rekao je jedan donor.
Navodi se da medicinski timovi u plazma centrima često zanemaruju najosnovnije zdravstvene propise prilikom trijaže davalaca, samo da bi povećali broj donora.
Novinarka kaže da je upoznala mladića (18), koji je rekao da je počeo da donira plazmu kada je imao samo 16 godina, dvije godine ispod zakonske starosne granice.
On i njegova majka redovno putuju po dva sata od svog sela Tornanadaska do okružnog grada Miškolca, gdje četiri različita plazma centra rade jedni pored drugih.
“Oboje doniramo. Tako hranimo našu desetočlanu porodicu”, rekla je majka.
Za mnoge u ovom regionu doniranje plazme više nije samo izvor sramote, to je nužno zlo. Ispred centra za doniranje u Miškolcu, čeka Romkinja sa djetetom dok njen muž donira plazmu.
“Dobijamo dovoljno novca da kupimo hranu samo za nekoliko dana. Onda ponovo moram da se vratim”, rekla je ona.
“Donirao sam krvnu plamu više od 300 puta godišnje”
Stigma oko doniranja plazme je očigledna. Mnogi donori nisu bili voljni da se fotografišu, ali su pristajali da novinarki pokažu rane od igli na rukama.
“Upravo sam se onesvijestila tokom doniranja jer nisam popila dovoljno vode prethodno, a moj imuni sistem više nije kao što je bio. Ali kakav izbor imam? Ako nema posla, moram da prehranim svoju porodicu, bukvalno svojom krvlju”, rekla je jedna žena.
Još jedan donator iz velikog grada Debrecina, gdje radi šest plazma centara, ispričao je svoje zapanjujuće iskustvo. Tokom godine, donirao je plazmu više od 300 puta, što je daleko premašilo zakonski limit od 45 donacija godišnje.
“Dao sam 220 litara plazme u jednoj godini, samo u jednom centru. Zakon kaže da čovjek za to vrijeme može dati samo 34 litra. Ali njih to ovdje ne zanima. Sve do čega im je stalo je novac”, rekao je on.
Nedostatak nadzora i regulacije je olakšao ovim kompanijama da iskoriste već ranjivu populaciju. Za mnoge Rome u rđavom pojasu, donacija plazme više nije izbor. To je pitanje opstanka. Za 850 ml plazme, ova osoba je dobila oko 17 evra u kešu, plus vaučer za kupovinu u istom iznosu.
Česti davaoci plazme često su slijepi za danak koji uzimaju njihova tijela. U očajničkoj svakodnevnoj borbi za preživljavanje, briga za lično zdravlje postaje daleka. Mnogi od njih izgledaju blijedo, koža im je tanka, djeluju neuhranjeno, imaju upale obraze.
Ovaj oblik samo-eksploatacije suptilno podstiču kompanije koje često minimiziraju rizike i nemilosrdno reklamiraju spasonosnu prirodu donacije plazme. Istina je da plazma spasava živote, ali šta se dešava kada se zdravlje spasioca žrtvuje u tom procesu?
Svijet
SKANDAL U BIJELOJ KUĆI! Ilon Mask se potukao sa ministrom finansija SAD

Brz odlazak Ilona Maska iz njegovog potpisanog Ministarstva za efikasnost Vlade i Bijele Kuće je ubrzan ispadom koji je, prema riječima visokog insajdera, postao nasilan.
Bivši glavni strateg Stiv Banon rekao je za DailyMail da je Maskovo vrijeme u Bijeloj kući bilo ukaljano kada je fizički “gurnuo” ministra finansija Skota Besenta nakon što je bio suočen sa obećanjima da će uštedjeti administraciji “bilion dolara”.
– Skot Besent ga je pozvao i rekao: Obećao si nam trilion dolara, a sada si na 100 milijardi dolara, i niko ne može ništa da nađe, šta to radiš? – otkrila je istaknuta MAGA (“Make America Great Again”) figura, pa dodala.
“I tada je Ilon postao fizički nasilan. To je bolna tema za njega. To nije bila svađa, već fizički sukob. Ilon ga je gurnuo – navela je ona.
Banon je rekao da je došlo do fizičkog sukoba kada su se dva milijardera preselila iz Ovalne kancelarije u kancelariju šefa štaba Suzi Vajls, a zatim ispred kancelarije savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
-Tramp je stao na Besentovu stranu posle sukoba – dodao je.
Sukob između njih potvrdio je u petak portparolka Donalda Trampa Karolin Levit.
– Nije tajna da je predsjednik Tramp sastavio tim ljudi koji su nevjerovatno strastveni u pogledu pitanja koja utiču na našu zemlju – rekla je ona u saopštenju DailyMail, pa nastavila.
“Neslaganja su normalan dio svakog zdravog političkog procesa, i na kraju svi znaju da služe zadovoljstvu predsjednika Trampa – završila je.
Srpskainfo
Svijet
Njemačka vlada zatvara vrata migrantima, VIŠE NEĆE BITI JEDNOSTAVNO OTIĆI TAMO!

Njemačka vlada ukinula je “ekspresno” dobijanje državljanstva, više neće biti tako jednostavno doći u Njemačku, čak ni članovima porodice.
Na koga se to odnosi i šta je sve odlučeno?
Donosimo sažetak koji prenosi Deutsche Welle.
Šta je odlučeno?
1. Spajanje porodica
Njemačka vlada želi na dvije godine obustaviti spajanje porodica za određenu grupu izbjeglica koje su stigle u Njemačku. Iznimke će biti moguće samo iz humanitarnih razloga, na primjer kod teških bolesti.
U prvom koraku, vlada je u srijedu (28. maja) prihvatila prijedlog zakonske izmjene. O tome još mora odlučiti Bundestag, odnosno njemački parlament, gdje većinu imaju stranke koje čine vladajuću koaliciju – CDU/CSU i SPD. Nakon toga izmjenu mora potvrditi i Bundesrat, parlament saveznih pokrajina.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrindt (CSU) želi da zakon stupi na snagu još prije ljetnje pauze u parlamentu. Nakon sjednice vlade ponovo je istakao kako su gradovi i opštine preopterećeni prijemom i integracijom izbjeglica.
“Prvo: nema doseljavanja porodica – to odmah donosi rasterećenje. Drugo: u svijetu se vidi da taj mehanizam više ne funkcioniše kad se neko iz porodice odluči na put – i to također donosi rasterećenje.”
2. Sticanje državljanstva
Ubrzano sticanje državljanstva nakon tri godine za posebno integrisane doseljenike više neće biti moguće. Odredba koju je uvela prethodna vlada (SPD, Zeleni i FDP) biće ukinuta bez zamjene.
3. Službeno formulisani cilj: ograničavanje migracije
Zakon o boravku biće preformulisan. Pravni propisi više neće služiti isključivo upravljanju migracijom. Novi cilj biće “upravljanje i ograničavanje migracije”.
Na koga se to odnosi?
Izmjene u pravu na sticanje državljanstva odnose se na sve koji žele podnijeti takav zahtjev. U budućnosti će uslov biti najmanje pet godina neprekidnog boravka u Njemačkoj. Uz to, potrebno je dobro poznavanje njemačkog jezika i stalno zaposlenje.
U 2024. godini u Njemačkoj je državljanstvo steklo više od 200.000 osoba – najviše u posljednjih 25 godina.
Obustava spajanja porodica odnosi se na osobe sa “subsidijarnom zaštitom”. To su izbjeglice koje ne ispunjavaju uslove prema Ženevskoj konvenciji o statusu izbjeglica niti imaju pravo na politički azil, ali im u zemlji porijekla prijeti ozbiljna opasnost – na primjer zbog građanskog rata.
Subsidijarno zaštićene osobe imaju manja prava od osoba sa statusom izbjeglice. Tako je presudio i Evropski sud za ljudska prava. U Njemačkoj trenutno živi oko 388.000 osoba s tim statusom, većinom iz Sirije, ali i iz Avganistana i Iraka.
Šta je do sada važilo za spajanje porodica?
U Njemačkoj su prvi put 2011. godine neke izbjeglice dobile status subsidijarne zaštite. Tada im bračni partner i djeca nisu smjeli doći. To se promijenilo početkom 2015. godine. Nakon velikog priliva izbjeglica iz Sirije sredinom te godine, njemačka vlada ponovo je obustavila spajanje porodica.
Od 2018. postoji kvota po kojoj mjesečno najviše 1.000 članova uže porodice može dobiti vizu za Njemačku. Po zakonima, pravo na spajanje porodice nikada nije postojalo – odobrenje zavisi od diskrecione odluke nadležnih. Zahtjev se mora podnijeti u njemačkom diplomatskom predstavništvu.
U 2023. i 2024. izdato je po otprilike 12.000 viza.
Kako vlada opravdava svoju migracionu politiku?
CDU i CSU žele postići da manje ljudi dolazi u Njemačku kao izbjeglice.
“Otvoreni smo za legalnu migraciju na naše tržište rada i u naše društvo”, rekao je njemački ministar unutrašnjih poslova Dobrindt u Bundestagu.
Ali, kada je riječ o tzv. “ilegalnoj” ili “neregularnoj” migraciji – dakle kada ljudi dolaze bez kontrole – prema njegovim riječima, već su premašene granice kapaciteta.
Odmah po stupanju na dužnost, Dobrindt je uveo pojačanu graničnu kontrolu i naredio da se čak i tražioci azila mogu vraćati. Sada slijede nove mjere.
“Naš cilj je ukloniti faktore privlačnosti koji su ljude naveli da dođu u Njemačku”, rekao je Dobrindt nakon sjednice vlade.
Koje kritike postoje na račun ovih mjera?
Zeleni i Ljevica protive se pooštravanju zakona, dok ekstremno desni AfD smatra da te mjere nisu dovoljne.
Poslanica Ljevice u Bundestagu Klara Binger govori o “početku migracionog ledenog doba”. To će, kaže, “negativno promijeniti društvo i otežati ravnopravno i solidarno zajedništvo”.
“Zaokret u migracionoj politici” vidi kao “odustajanje od humanosti i ljudskih prava”.
Organizacija Pro Asyl obustavu spajanja porodica naziva “zakonom o razaranju porodica”. To je, navode, katastrofa za ljude koji su pobjegli od rata i progona. Majke, očevi i djeca i dalje moraju živjeti u strahu i opasnosti, porodice ostaju razdvojene. Zatvaraju se legalni i sigurni putevi bijega.
I Crkve odbacuju obustavu spajanja porodica. To je, kako navode, “etički krajnje upitno” i negativno utiče na integraciju, rekao je hamburški nadbiskup Stefan Hese u intervjuu za medije. Ustav, podsjeća, stavlja porodicu pod posebnu zaštitu.
Ima li i odobravanja?
Iako stručni savjet za integraciju i migraciju (SVR) kritikuje obustavu spajanja porodica, planirano ukidanje mogućnosti sticanja državljanstva nakon tri godine smatra opravdanim. Po njihovom mišljenju, time se ispravlja utisak da je do njemačkog državljanstva prelako doći.
“Trenutno važi pravilo po kojem se državljanstvo može steći brže nego stalni boravak. To se teško može objasniti i ne odgovara važnosti prava na državljanstvo”, rekao je predsjednik SVR-a Vinfrid Klut za njemačke medije.
Svijet
ORBAN BRISELU OČITAO LEKCIJU! “Prvo Balkan, pa Ukrajina!”

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da čvrsto podržava Sjevernu Makedoniju na njenom putu ka EU i da Mađarska cijeni vođstvo Skoplja u borbi protiv nelegalnih migracija.
“Mađarska cijeni vaše vođstvo u borbi protiv nelegalnih migracija i čvrsto stoji uz vas na putu ka članstvu u EU. Dok mnogi insistiraju na ubrzanom procesu za jednu zemlju koja je u ratu, mi vjerujemo da zapadni Balkan treba da bude na prvom mjestu. Možete da računate na nas!”, objavio je Orban na mreži “X” nakon sastanka sa premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskim.
Mickoski je saopštio da je “razgovor bio fokusiran na odličnu bilateralnu saradnju, kao i na mogućnosti za njeno dalje produbljivanje”.
“Mađarska je naš iskreni prijatelj, snažan pristalica evropskih integracija Makedonije i važan strateški partner. U razgovoru sam naglasio da Makedonija ostaje čvrsto posvećena svom evropskom putu, ostvarivanju evropske perspektive i očuvanju stabilnosti u regionu”, naveo je premijer Sjeverne Makedonije, prenosi Srna.
-
Banjaluka3 dana ago
“KASKADER”: Kamiondžija iz Banjaluke vozio kamion bez jednog točka
-
Banjaluka2 dana ago
KAKO DA POTROŠITE 44 MILIONA KM, A DA NE IZGRADITE NIJEDAN VRTIĆ!? Banjalučka računica skupštinske većine
-
Banjaluka3 dana ago
STANIVUKOVIĆ: SNSD zatvorio Gradski bazen i Kulturni centar, UKIDA LINIJE I SMANJUJE PLATE – sve pod plaštom „brige za građane“
-
Politika2 dana ago
KAD UDARI BIVŠI NA SADAŠNJI SNSD: Žali bože arčenja para!
-
Horoskop2 dana ago
ŠTA NAM ZVIJEZDE KAŽU: Dnevni horoskop za 29. maj 2025. godine
-
Hronika21 sat ago
DRAMA U BANJALUCI! Žena uznemiravala ranike Centra za socijalni rad i ometala saobraćaj!
-
Politika3 dana ago
UDRUŽUJU SE DA PREŽIVE Demos, NDP, RSS i PNP prave savez, nema više para iz budžeta!
-
Politika20 sati ago
“Građani Srpske zaslužuju JEDNAK TRETMAN i ODGOVORNU VLAST” Iz PDP prozvali SNSD za dvostruke aršine!