Connect with us

Politika

NOVA POLITIČKA DRAMA: Demos optužuje SNSD, ponavlja li se scenario kao s DNS-om?

Odlazak narodnog poslanika Ace Stanišića veliki je udar za Demos, jer je knjiga ove stranke u Narodnoj skupštini RS spala na dva poslanička slova.

Još teže im je, čini se, palo to što je Stanišić otišao direktno u SNSD, istim onim putem kojim su prethodno otišli poslanici Suzana Gašić i Milan Dakić, pa je Nedeljko Čubrilović, lider Demosa, rekao da će tražiti hitan sastanak sa Miloradom Dodikom, liderom SNSD-a.

“Ukoliko ima saradnje, ima, a ukoliko je nema, da vidimo koji je put i način našeg budućeg djelovanja”, rekao je Čubrilović, te poručio da su nezadovoljni saradnjom sa SNSD-om.

“SNSD sve više ide ka urušavanju ove (Demos) političke opcije”, dodao je Čubrilović.

Dok ih optužuju za urušavanje Demosa, Dodik je odgovorio da je otvoren za razgovor, ali i da ne vidi ništa sporno u odlukama pojedinih funkcionera da se pridruže SNSD-u.

“Sve partije imaju pravo da donose svoje stavove. SNSD ne gradi stvari sistemom ‘zadovoljni – nezadovoljni’. Demos je partner i to uvažavamo. Ali ako njihovi članovi žele ili smatraju da treba da se angažuju u nekoj drugoj strukturi, mi ne možemo da odbijemo neke naše tradicionalne prijatelje, ali vjerujem da ćemo sjesti i razgovarati o tome”, rekao je Dodik.

Ovo nije prvi slučaj da je neko od partnera u vlasti nezadovoljan SNSD-om, svojim statusom u koaliciji, kao i činjenicom da im se razbija stranka. Toga smo bili svjedoci više puta.

Prvo ćemo podsjetiti da pored Demosa i SNSD-a vladajuću koaliciju u Republici Srpskoj čine i Ujedinjena Srpska, Socijalistička partija, SPS, NPS i DNS.

A osim Socijalističke partije, koju predvodi Petar Đokić, i DNS-a, nijedna od pobrojanih stranaka ne traje više od 15 godina, već su nastale isključivo razbijanjem drugih partija.

Socijalisti, koje predvodi Petar Đokić, sigurno su najvjerniji Dodikov pratilac, jer su tu više od dvije decenije, ali im se pozicija opasno poljuljala nakon što je dio članstva otvoreno ustao protiv Đokića 2019. godine.

Nakon što to nije urodilo plodom, nezadovoljni, predvođeni Goranom Selakom, napustili su SP, te formirali Socijalističku partiju Srpske (SPS). Odmah tada krenule su spekulacije da iza svega stoji SNSD, jer im je zasmetao napredak socijalista.

A upravo je jačanje pojedinih partija u Srpskoj u prethodnih deceniju i više “dolazilo glave” ne samo koalicionim partnerima, već i opoziciji.

Bez ikakve sumnje najbolji primjer za to je DNS, koji je od treće stranke po snazi u Srpskoj nakon izbora 2018. godine, postao gotovo pa statistička greška.

Dvanaest mandata u NS RS koje je te godine osvojio DNS odlično je poslužilo da se ojača pozicija vlasti i oformi komforna većina, ali je stranku Marka Pavića koštalo svega, jer je uskoro uslijedila njegova smjena, pa cijepanje stranke i to ni manje ni više nego osnivanjem Demosa, u kojem se baš sada osjećaju nezadovoljnim.

Novi udarac za DNS bio je odlazak novog dijela članstva predvođenog Darkom Banjcem, koji su potom formirali NPS, a kojeg sada mnogi vide kao najodanijeg partnera SNSD-a.

Ključ je pomenuti i period od godinu dana kada su DNS i SPS zapravo bili opozicija, otvoreno pričavši o kriminalu vladajućih. Tada su smjenjivani svi njihovi funkcioneri širom Republike Srpske, što su mnogi prokomentarisali osvetom SNSD-a.

No, ubrzo se sve zaboravilo, te su se ekspresno vratili pod skute vladajućih.

Identično DNS-u, dešavalo se i SDS-u. “Nezavisne novine” pisale su ranije da je više od 15 partija nastalo iz najjače opozicione stranke, a jedna od njih je i Ujedinjena Srpska.

Nenad Stevandić, lider US, napustio je 2015. godine SDS i formirao ovu stranku koja se priklonila vlasti i koja od tog trenutka konstantno napreduje.

Ipak, u prethodnih nekoliko godina otvoreno se spekulisalo o varnicama koje postoje na relaciji Dodik – Stevandić, ali se čini da je to trenutno iza njih, te da je najugroženija pozicija Demosa, kome, kako stoje stvari, prijeti sudbina DNS-a.

“Situacija koja se trenutno dešava u vladajućoj koaliciji samo je posljedica svega onoga što se tu dešava u posljednjih petnaestak godina. Dakle, od razbijanja DNS-a, izbijanja Marka Pavića iz te stranke, stavljanje Nenada Nešića, stvaranje Demosa kao satelita samo da bi ostavio dovoljan broj glasova i mandata u NS RS kako bi imao vlast, sada dolazi na naplatu prvenstveno Demosu kao i svakom političkom satelitu kojeg je stvorio SNSD. Svi će završiti na ovaj način”, smatra novinar Dragan Maksimović.

Sve ovo je, ocjenjuje on, posljedica nakaradne politike u kojoj je cilj doći i ostati na vlasti.

“Prvo ide razbijanje većih stranaka sa kojima se kasnije može upravljati, a onda kada dođu na statističku grešku, ni njihovi članovi više neće da ostanu i to je ono sa čim se svi ti lideri ili liderčići tih političkih partija, malih satelita koji su stvoreni, trebaju suočiti i trebaju očekivati. U ovom slučaju ljudi koji su daleko u penzionerskim godinama žele da bilo šta rade u političkom smislu. Suština je da treba da se povuku sa političke scene i da snose posljedice za ono što su radili posljednjih godina”, zaključuje Maksimović za “Nezavisne”.

Politika

OBJAŠNJENJE STATE DEPARTMENTA: Zašto su ukinute sankcije Miloradu Dodiku i ostalima

Nakon što je američka administracija Miloradu Dodiku i njegovim partnerima ukinula sankcije, glasnogovornik State Departmenta za Detektor je potvrdio kako je takva odluka došla zbog konstruktivnih poteza koje je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) napravila prethodnih sedmica.

Ukidanje sankcija za bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i ukupno 48 njegovih saradnika i kompanija koji su sankcionisani u prethodne tri godine dio je redovnih revizija koje Sjedinjene Američke Države provode u vezi sa sankcijama, pojašnjavaju iz američkog State Departmenta za Detektor.

Konstruktivne akcije koje je poduzela Narodna skupština Republike Srpske u prethodnim sedmicama trebale bi poboljšati stabilnost Bosne i Hercegovine i omogućit će partnerstvo sa SAD-om bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu”, stoji u pisanom odogovoru glasnogovornika State Departmenta na upit Detektora.

Dodaje se i kako se ovih 48 pojedinaca i kompanija nalazilo na posebnoj listi posvećenoj sankcijama za Zapadni Balkan, te kako se redovna revizija provodi kako bi SAD osigurale da unapređuju američke ekonomske, nacionalne, sigurnosne i vanjskopolitičke ciljeve

Nastavi čitati

Politika

SJEDNICA DANAS: Da li će doći do dogovora o glavnom pregovaraču BiH?

Savjet ministara Bosne i Hercegovine na sjednici zakazanoj za danas razmatraće nekoliko odluka od izuzetnog značaja za dalji evropski put zemlje, među kojima je i Prijedlog odluke o uspostavljanju Kancelarije glavnog pregovarača BiH s Evropskom unijom.

Ova kancelarija, koji se predviđa kao privremeno tijelo Savjeta ministara BiH, trebao bi da koordinira i vodi procese pregovora o članstvu s EU, čime BiH ulazi u novu fazu institucionalnih priprema za otvaranje pregovora. Predlagač odluke je Kabinet predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

Hoće li biti dogovora?

Ovo bi bio novi korak po ovoj temi, o kojoj se uveliko priča više od godinu dana, ali je teško naći zajednički jezik.

Kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, iako se svi slažu da Bosna i Hercegovina treba da imenuje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, mišljenja ko to treba da uradi potpuno su različita, što će, kako su tada kazali naši sagovornici, dovesti do toga da u skorije vrijeme taj pregovarač neće biti ni imenovan.

Iako je bilo načelno dogovoreno da pregovarač bude iz reda srpskog naroda, na sastancima političara o tome uopšte se nije postavljalo pitanje ko treba da imenuje pregovarača.

Podrazumijevalo se da je to posao Savjeta ministara BiH, ali nakon raspada koalicije na nivou BiH i to pitanje je zakomplikovano.
Stranke “trojke” smatraju da to treba uraditi Parlamentarna skupština BiH, jer ne daju da to bude neko iz SNSD-a, a to je podržala i opozicija iz Republike Srpske.

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, rekao je da glavnog pregovarača ne mogu imenovati lideri partija, već Predsjedništvo BiH jer je ono nadležno za vođenje spoljne politike, dok SNSD i HDZ smatraju da glavnog pregovarača treba da imenuje Savjet ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

Elektroprivredu BiH ove godine očekuje GUBITAK OD 61,2 MILIONA KM

Elektroprivreda BiH ove godine, prema posljednjim analizama, očekuje gubitak iz poslovanja od čak 61,2 miliona maraka.

Ovo predstavlja potpuni preokret u odnosu na prvobitni plan za 2025. godinu, kojim je bila predviđena dobit prije poreza od 1,6 miliona KM, piše portal BiznisInfo.ba, prenosi N1. Nova procjena donesena je na osnovu loših rezultata u prvom dijelu godine i negativnih očekivanja za ostatak perioda.

Glavni razlog, dramatičan pad proizvodnje struje.

Ono što je najviše zabrinjavajuće i što je ključni razlog finansijskog minusa jeste ogromno smanjenje proizvodnje električne energije.

Prema rebalansu plana:

Planirana proizvodnja za 2025. bila je: 6.261 gigavat časova.

Nova, očekivana proizvodnja je samo 4.989 gigavat časova.

To je pad proizvodnje od čak 1.272 gigavat časova, od čega se većina (1.072 gigavat časova) odnosi na pad u termoelektranama, a 200 gigavat časova na pad u hidroelektranama.

Manjak uglja i skupa kupovina struje doveli do minusa.

Prema novim procjenama koje prenosi BiznisInfo.ba, do drastičnog pada plana došlo je zbog nekoliko faktora:

– Manje uglja: Očekuje se smanjenje ukupnih ugovorenih isporuka uglja za termoelektrane za oko 700 hiljada tona.

– Povećana kupovina struje: Zbog ispada termo blokova i manjka resursa, EPBiH mora kupovati znatno više struje na tržištu nego što je planirano (čak 765 gigavat časova), što je dodatno povećalo operativne rashode za skoro 62 miliona KM.

– Povećana potrošnja: Istovremeno je zabilježena i povećana ukupna potrošnja kupaca koje snabdijeva EPBiH.

RTRS

Nastavi čitati

Aktuelno