Najavio da će sledeći sastanak biti u Banjaluci.

Kada pričamo o dogovoru mislimo na snažnu i stabilnu Republiku Srpsku i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, sa tri konstitutivna naroda i konkretnim rezultatima.

Ovo je poručio predsjednik Srpske demokratske stranke Milan Miličević nakon sastanka SDS, PDP i Liste za pravdu i red sa HDZ i strankama Trojke.

On je naglasio da je održan konstruktivan i ozbiljan sastanak dobronamjernih ljudi uz iskrenost i povjerenje koji su osnova bilo kakvog dogovora.

– Odnekud se pojavila informacija da će ovaj sastanak rezultirati sporazumom. Nerealno je bilo očekivati tako nešto i nismo imali takvu namjeru. Ne možete praviti sporazum koji ćete potpisati samo forme radi na prvom formalnom sastanku – zaključio je Miličević.

Najavio je da će naredni sastanak biti održan u Banjaluci 10. aprila i da će domaćini biti SDS, PDP i Lista za pravdu i red.

– Dogovori se uvijek prave kompromisima, a krajnji cilj je da, kada napravimo dogovor, budemo dobri domaćini u našoj Republici Srpskoj, u Banjaluci, i potpišemo sporazum koji će biti osnova za vrlo brze rezultate – rekao je Miličević.

Brzi rezultati znače nastavak evropskog puta, dodao je on, i ne samo da bi se on tako zvao, već evropskog puta koji dovodi Republiku Srpsku, Federaciju BiH i kompletnu BiH sa svim stanovnicima koji ovdje žive u situaciju da osjete benefite, investicije i bolji životni standard kroz konkretne projekte.

– Ako to uspijemo onda smo na pravom putu. Ako ne možemo to da uradimo bolje da ne ulazimo u takve stvari – rekao je predsjednik SDS.

On je naglasio da su u fokusu stabilnost, mir, investicije i razvoj.

– Na tome radimo i oko toga smo spremni na kompromise, ali do određene granice. Govoreći u ime Srpske demokratske stranke, koja ove godine obilježava 35 godina postojanja – dakle, starija je od Republike Srpske i postdejtonske Bosne i Hercegovine – smatramo svojom obavezom da kao državotvorna stranka aktivno učestvujemo u ovim procesima, s ciljem zaštite Republike Srpske, ali i funkcionalne Bosne i Hercegovine – izjavio je Miličević.

Predsjednik Srpske Milorad Dodik se juče vratio u Bosnu i Hercegovinu nakon posjete Moskvi, a sinoć je otkrio kako prelazi granicu.

Na pitanje kako prelazi granicu BiH uprkos potjernici, odgovorio je da putuje automobilom i da ga niko nije zaustavljao.

– Sjednem u automobil i prođem preko graničnog prelaza kao i ranije. Ni ranije me niko nije zaustavljao, stalno sam prolazio. Kakva je to država u kojoj se ne vjeruje jednoj od policijskih agencija – rekao je dodavši da uskoro ponovno planira putovanje izvan granica Bosne i Hercegovine.

– Ključni problem svega ovoga je njihovo idiotsko nastojanje da spriječe moja putovanja, jer ako ostaneš ovdje zalijepljen, zamrznut i niko ti ne dolazi, nigdje ne ideš, onda su podobro uspjeli. Rekli bi kako smo mi izolovani, kako sam nama niko ne razgovara, a bio sam sa premijerom Mađarske Viktor Orban, premijerom Izraela Benjaminom Netanijahuom, predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.

Bio sam u Beču, ovdje su dolazi predstavnici Le Penove partije – dodao je Dodik.

Podsjećamo, granična policija BiH provodi istragu o tome kako je Dodik prešao granicu s obzirom na to da postoje izvještaji da je izaslanstvo pod rotacijama prešlo granični prijelaz Rača, bez obveznog zaustavljanja.

Ranije je državnu granicu prelazio i i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić odlazeći u Srbiju na dan velikih studentskih blokada 15. marta. U BiH se vratio nakon nekoliko dana, a javnosti je ostalo nepoznato na koji način se vratio u državu.

Njih dvojica su, zajedno s predsjednikom vlade RS-a Radovanom Viškovićem, osumnjičeni u predmetu Tužilaštva BiH koji se odnosi na krivično djelo napada na ustavni poredak.

Centralna izborna komisija BiH predložila je okvirni proračun za nabavku novih tehnologija za održavanje opštih izbora 2026. godine u visini od čak 110 miliona maraka, iako je, prema studiji iz 2017. godine, u čijoj izradi su učestvovali i predstavnici CIK-a, procjena vrijednosti nabavki skenera za održavanje izbora putem novih tehnologija iznosila do 25 miliona maraka.

Istina, u okvirnom proračunu navedene su i dodatne stavke koje se odnose na biometrijsku identifikaciju glasača, ali je cijena pet puta veća od one koja je navedena u prvobitnoj studiji.

Ako se uporedi cijena s nekim drugim zemljama koje su uvele nove tehnologije, čini se da bi cijena koju bi mogli platiti građani BiH mogla biti značajno veća. Međutim, važno je takođe napomenuti da je CIK BiH napravio samo okvirni proračun, pa se može očekivati da konačna suma bude niža.

Primjera radi, prema podacima “Miru Systems Co. Ltd”, koja se bavi proizvodnjom i održavanjem uređaja za skeniranje glasačkih listića, uvođenje skenera na izborima na Filipinima ove godine koštaće oko 314 miliona dolara. U ovu cijenu su, kako je navedeno u ugovoru, uključene nabavke 110.000 skenera za skeniranje glasačkih listića, kompletan sistem za skladištenje i obradu glasačkih listića, softveri, obuka, printanje glasačkih listića i druge potrebe vezane za ove uređaje. S obzirom na to da Filipini imaju oko 115 miliona stanovnika, dolazi se do ukupne cijene od oko 2,7 dolara po stanovniku. Na Filipinima nisu korišteni sistemi za biometrijsku identifikaciju glasača. Prema podacima Filipinske novinske agencije, ukupna cijena izbora na Filipinima iznosi 630 miliona dolara, odnosno 5,5 dolara po stanovniku.

U Nigeriji na izborima 2023. godine nisu koristili skenere za glasačke listiće, već se glasalo klasičnom metodom: papirom i olovkom. U toj zemlji su, međutim, uvedeni biometrijski skeneri. Izbori su, prema podacima publikacije “Premium Times Nigeria”, koštali oko 3,2 dolara po stanovniku, odnosno 772 miliona dolara, a u sklopu sistema za biometrijsko identifikovanje glasača uključen je i sistem za digitalni prenos podataka sa glasačkih mjesta u centralnu bazu. Prema podacima nigerijske izborne komisije, jedan uređaj za identifikaciju glasača koštao je 1.100 dolara, a u zemlji je implementirano oko 200.000 uređaja, odnosno ukupno su koštali dolar po stanovniku.

Ako bi se ista cijena prenijela na BiH, glasanje putem skeniranja glasačkih listića koštalo bi ukupno oko 18 miliona dolara, ili oko 35 miliona maraka. Ako bi se još primijenio i nigerijski model biometrijskog skeniranja glasačkih listića i digitalni prenos podataka ručno prebrojanih listića u centralne baze, nabavka biometrijskih skenera koštala bi BiH oko šest miliona maraka.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, uređaj za biometrijsku identifikaciju bi koštao oko 3.300 maraka. “Potrošni materijal” za ove uređaje procijenjen je na 100 maraka po glasačkom mjestu, a softverske licence po glasačkom mjestu procijenjene su na 300 maraka. “Sistem za upravljanje identitetom” procijenjen je na 200 maraka po glasačkom mjestu.

Jedan skener za skeniranje glasačkih listića u BiH koštao bi 4.700 maraka, a ostale stavke navedene su kao posebni dodatni troškovi. Na Filipinima je jedan skener koštao 2.900 dolara ili oko 5.800 maraka, ali u ovu cijenu je, kao što smo rekli, uključen i sav ostali materijal, uključujući i štampanje glasačkih listića koji se koriste uz skenere i obuke, dok je CIK BiH, uz cijenu skenera, naveo dodatne stavke za ostale potrepštine, mimo osnovne cijene skenera.

Protekli opšti izbori u BiH koštali su nešto manje od 15 miliona maraka, a kada se uzmu okvirni troškovi koje CIK BiH planira ako se 2026. uvedu nove tehnologije samo za osoblje usluge dobavljača, obuku i edukaciju birača za dodatne tehnologije predviđeno je gotovo 50 miliona maraka. Predviđena je i izgradnja skladišta za opremu u visini od dva miliona maraka, kao i sredstva za rad Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka u visini od 2,5 miliona maraka.

Pitanje na koje u ovom trenutku niko ne želi da odgovori jeste da li je ukupna cijena od čak 110 miliona maraka navedena samo zato da se javnost obeshrabri od uvođenja novih tehnologija i da politički predstavnici opravdaju da se od toga odustane, ili je to samo početna procjena koja će se značajno korigovati naniže kad krenu pregovori u vezi s zaključivanjem ugovora.