Connect with us

Politika

Nova vlada, “Zorka” NASTAVLJA PO STAROM

Vlada Republike Srpske, odnosno Ministarstvo finansija na čelu sa Zorom Vidović, predložilo je budžet Srpske za narednu godinu koji je 659 miliona KM ili 9,8 odsto veći u odnosu na sadašnji. ok se republički budžet iz godine u godinu “pumpa”, resorna ministarka, takođe, nemilice “pumpa” i nova zaduženja Republike Srpske, pa će tako na kraju sljedeće godine ukupan dug Srpske iznositi 7,17 milijardi KM, a javni dug 6,44 milijarde KM. Prema procjenama, to će iznositi 35,8 % procijenjenog BDP za 2026. godinu, odnosno 32,2 %, kada je riječ o javnom dugu.

Inače, Prijedlogom Odluke o dugoročnom zaduživanju za iduću godinu planirano je da se Srpska zaduži dodatno za čak 1,69 milijardi KM, što ne samo brojni predstavnici opozicije, već i finansijski eksperti ocjenjuju kao nastavak samoubilačke ekonomske politike Zore Vidović i aktuelne vlasti.

Ponašajući se kao okorjeli kockari, koji nastavljaju da nemilice pozajmljuju novac iako nisu u stanju da vrate ni prethodne dugove, ekonomisti ocjenjuju da bi zaduživanje imalo smisla kada bi taj novac bio usmjeren u razvoj privrede i infrastrukturne projekte, a ne u javnu potrošnju.

– Godišnje se napravi trošak od 5,5% samo po osnovu kamate. Cijeli posao ministarke finansija pretvorio se u „pumpanje“ dobiti bankama kojima prodaje obveznice. Vidovićevu izgleda da ne zanima što se realno ne puni penzioni fond preko uplate doprinosa, zbog sive ekonomije, nego se svi silni minusi namiruju iz budžeta, odnosno od svih građana koji plaćaju poreze – tvrde eksperti.
Aktuelna vlast u Srpskoj se, ističu oni, ne zadužuje kako bi pravila hidrocentrale, autoputeve ili neke slične kapitalne projekte, već se zadužuju kako bi nekako „pokrpili“ redovnu isplatu penzija i plata.

– To je isto kao da se običan čovjek zadužuje kako bi kupio gajbu piva ili par litara rakije koje će brzo da popije, pa će morati ponovo da se zadužuje – objašnjavaju naši sagovornici.

Ekonomista Zoran Pavlović ističe da je privredna situacija u Republici Srpskoj krajnje komplikovana, te da odgornost za takvo stanje leži isključivo na vlastima.

– Sav komfor koji je Vlada RS sebi dozvoljavala u prethodnom periodu dolazi na naplatu, počevši od različitih sudskih i arbitražnih presuda, neracionalnog ponašanja u razvoju Elektroprivrede, pa do političkih tenzija koje su odbile bilo koga da bude investitor, bilo kao domaće ili strano lice – kaže Pavlović za Srpskainfo.
U cijeloj priči, dodaje on, najproblematičnije je bahato ponašanje ljudi u vladi u smislu troškova koje prave, a taj račun, kako tvrdi, na svaki način pokušavaju da prenesu na građane.

– Ono što se može reći za predloženi budžet jeste da je iznos nužnog zaduživanja jako veliki i prije svega služi da se vrate prethodno uzeti krediti. U toj situaciji morali smo da platimo obveznice koje smo emitovali na Bečkoj berzi, a mislim da će sada biti još teže kako ćemo isfinansirati obaveze koje nam dospijevaju, a znamo da je to preko milijardu KM iz prethodnog perioda. Na to treba dodati 600 miliona što treba isplatiti kupcima obveznica na Londonskoj berzi i na to, naravno, još dodati ove garancije koje Vlada RS tako lako daje prema određenim kompanijama – ističe Pavlović. Ako se tome doda da javna preduzeća bilježe gubitke teško je, prema njegovim riječima, vidjeti način i mogućnost isplate svih obaveza koje dospjevaju u idućoj godini, uključujući značajnu javnu potrošnju. – Nadam se da će to ministar finansija uspjeti da obavi. U ovom momentu situacija je takva da je novoformirana vlada nastavila istim putem kojim je išla ona stara, a osvježenje ili aktivnosti koje bi vodile brizi za jačanje privrede ili nova ulaganja nisam vidio u prethodnim godinama, pa tako ni sa ovom novom vladom. Kad cijelu situaciju stavimo u kontekst i poteškoća firmi s kojima sarađujemo u Evropi, ne piše nam se dobro – pesimista je Pavlović.

Ekonomista Predrag Mlinarević takođe ističe da bi bilo važno da se zaduživanje, umjesto u krpljenje budžetskih rupa i javnu potrošnju, usmjerava na infrastrukturni razvoj.

– Kad pričamo o odnosu duga, odosno nivoa zaduženosti i implikacija na razvoj, treba da znamo da kao zemlja koja je infrastrukturno još uvijek neizgrađena, kao neko ko nije izgradio ni konkurentnu privrednu strukturu u smislu toga da obezbijedimo zaposlenost koja će biti održiva, s nešto višim zaradama, trebalo bi da priču s obima zaduživanja prebacimo na to za šta se, zapravo, zadužujemo – kaže Mlinarević za Srpskainfo. S obzirom da tekući prihod Republike Srpske, kako ističe, ne omogućava značajnije javne izdatke za izgradnju infrastrukture, onda je logično da za to treba zaduženje.

Na pitanje da li će novo rekordno zaduživanje Srpske biti usmjereno na razvoj ili isplatu plata i penzija, Mlinarević odgovara da javnost generalno treba usmjeriti debatu ka tome za šta će se novac iz kredita upotrebljavati.

– Ima opcija da se stari dugovi vraćaju novim, kako bi se spriječio dalji rast zaduženja. Na primjer, Crna Gora je donijela odluku da novo zaduženje može samo da se koristi za razvoj javne infrastrukture, za javne investicije i vraćanje starih dugova. Da li takvu odluku treba i mi da donesemo, koja obavezuje Vladu i koja je lako provjerljiva – pita Mlinarević.

On, takođe, ističe, da na svjetskom tržištu nisu povoljne prilike za zaduživanje.

– Kamatne stope rastu i bićemo prinuđeni da vršimo relokaciju postojeće javne potrošnje i da se režu određeni tekući transferi. Restruktuiranje javnih rashoda i pametno zaduživanje trebalo bi da bude osnova za podsticanje privrednog rasta i to mora da bude osnova svakog zaduživanja – ističe Mlinarević.
Srpskainfo

Related Topics:

Politika

NEBOJŠA DRINIĆ NA SLAVI HRAMA SVETOG PROKOPIJA: “Ovo mjesto za mene ima poseban značaj”

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska prisustvovao je hramovnoj slavi u Verića Polju, ističući da ga za ovaj hram vežu posebne uspomene.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić prisustvovao je obilježavanju hramovne slave Hrama Svetog velikomučenika Prokopija u Verića Polju, gdje je zajedno sa sveštenstvom i vjernicima učestvovao u proslavi ovog značajnog praznika.

Tom prilikom Drinić je istakao da za njega ovo mjesto ima posebnu emotivnu vrijednost.

“U Verića Polju se osjećam kao kod svoje kuće”

Drinić je podsjetio da je ranije bio kum u ovom hramu, zbog čega mu je svaki dolazak posebno drag.

– Ovo je mjesto koje za mene ima poseban značaj. Prije nekog vremena ovdje sam bio kum, a svaki dolazak budi isti osjećaj – kao da sam kod svoje kuće – poručio je Drinić.

Čestitka povodom hramovne slave

Uputio je čestitke sveštenstvu i vjernicima povodom praznika Svetog velikomučenika Prokopija, uz želju da hram i okupljeni narod nastave da njeguju vjeru, zajedništvo i tradiciju.

– Neka Sveti Prokopije čuva ovaj sveti hram, njegovo sveštenstvo i sav vjerni narod. Srećna hramovna slava – poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ: “Kako se danas odnosimo prema penzionerima, tako će se sutra odnositi prema nama”

Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama, rekao je on.

Odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Dragan Milanović proveo je ugodno popodne u druženju sa penzionerima u Ljekaricama.

Milanović je rekao da su penzioneri u Republici Srpskoj najmudriji dio našeg društva, jer znanje i bogato radno i životno iskustvo koje su oni stekli i uložili u državu prethodnih decenija svog rada mogu značajno koristiti sadašnje generacije.

-Budući zadatak svih nas u Republici Srpskoj je da penzioneri dobiju penzije od kojih mogu da žive dostojanstveno. Svjesni smo da penzije nikad neće biti dovoljno visoke ali treba da rastu značajno u odnosu na sadašnje i da budu usklađene s cijenama potrošačke korpe i inflacijom. Penzionerima je neophodna i kvalitetnija zdravstvena zaštita jer su u životnoj dobi kad su posjete ljekarima nažalost česte, a lijekovi preskupi u odnosu na njihova novčana primanja – naglasio je Milanović.

On je dodao da je veoma važno za naše sugrađane, koji nakon odlaska u penziju imaju mnogo slobodnog vremenа, obezbijediti društveno zanimljiv život i aktivnosti koje će kvalitetno ispuniti njihove penzionerske dane.

-Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama. Grad Banjaluka je prepoznala potrebe penzionera i uvela brojne značajne mjere i olakšice za njihov život koje ćemo u budućnosti proširiti i na cijelu Republiku Srpske – poručio je Milanović.

Nastavi čitati

Politika

EU UPOZORAVA BIH: Radnika u privredi sve manje, rastu birokratija i javni sektor

U Bosni i Hercegovini je došlo do smanjenja broja radnih mjesta u industriji, a do povećanja u javnom sektoru, navedeno je u najnovijem Izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu proširenja, u dijelu u kojem se govori o BiH.

Naglašavaju da je zaposlenost počela da opada još početkom ove godine, i da je do sredine godine zaposlenost manja za oko 1,5 odsto.

“Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno posljedica gubitka radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru trgovine te smještaja i ugostiteljstva. Ovi gubici djelimično su nadoknađeni rastom zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u obrazovanju, zdravstvu  i javnoj upravi. Kao rezultat toga, udio zaposlenih u javnom sektoru porastao je sa 24,9 odsto ukupne zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. na 25,4 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. U aprilu je ukupna registrovana zaposlenost smanjena za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji”, istaknuto je.

Zaposlenost u javnoj upravi rasla za jedan odsto

Pojašnjavaju da je u sektoru prerađivačke industrije zaposlenost manja za 2,8 odsto, u trgovini nešto ispod jedan odsto, a u ugostiteljstvu oko tri odsto. Do porasta broja zaposlenih došlo je rastom broja zaposlenih u zdravstvu za gotovo dva odsto i javnoj upravi za oko jedan odsto.

“U aprilu 2026. godine ugovorene plate bile su u prosjeku za 9,2 odsto više nego godinu ranije. Kada se ukupna inflacija koristi kao deflator, proizlazi da su realne plate u prvom kvartalu bile za 5,5 odsto veće nego godinu ranije. Tome su najviše doprinijeli snažan rast plata u javnom sektoru i poljoprivredi, više od 10 odsto, ali su i izvozno orijentisani sektori, poput prerađivačke industrije, zabilježili značajan rast plata od osam odsto u prvom kvartalu”, naglašeno je.

I kada je riječ o izvozu, i tu je, kako je naglašeno, došlo do pada, i to od minus 0,7 odsto nakon rasta od 5,5 odsto u četvrtom kvartalu.

“Ipak, izvoz je u maju porastao za 3,1% na godišnjem nivou, dok je u prvih pet mjeseci godine zabilježen rast od 1,8 odsto. Posmatrano po tržištima, izvoz u SAD i Srbiju je smanjen, ali je taj pad djelimično nadoknađen većim izvozom u Hrvatsku, koja je ukupnom rastu izvoza doprinijela sa 1,7 procentnih poena. Zbog toga je udio izvoza u EU povećan sa 70,6 odsto u 2025. na 73,6 odsto u prvih pet mjeseci 2026. godine”, navedeno je.

Raste i javni dug

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu povećan je sa 27 odsto u četvrtom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uglavnom zbog, kako ističu, rasta kratkoročnog domaćeg duga u domaćoj valuti.

“U odnosu na godinu ranije nominalni javni dug porastao je za 11,6 odsto u prvom kvartalu, odnosno za 1,8 procentnih poena BDP-a, što premašuje povećanje zabilježeno tokom pandemije kovida 19 2021. godine”, stoji u izvještaju.

Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i regionalnih partnera iz maja BiH je pozvana da na vrijeme usvoji fiskalni okvir, pripremi sveobuhvatnu procjenu fiskalnih rizika i potencijalnih obaveza, temeljno analizira kretanje cijena, kao i da očuva integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.

“Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) je 21. juna odlučila da BiH stavi pod pojačani nadzor zbog nedovoljnih aktivnosti na jačanju zaštite finansijskog sistema od zloupotreba i obezbjeđivanju efikasnog nadzora nad bankarskim sektorom. Uvrštavanje na sivu listu moglo bi dovesti do strožih zahtjeva za izvještavanje o pojedinim finansijskim transakcijama sa partnerima iz BiH”, upozoreno je.

Nastavi čitati

Aktuelno