Zvaničnici entiteta Republike Srpske sve učestalije iznose teze o mogućnosti vraćanja Milorada Dodika u institucije, odnosno opciju kandidovanja na izborima u oktobru, uprkos presudi Suda Bosne i Hercegovine koji mu to brani.

Je li to politička realnost ili ne, u ovom trenutku je teško tvrditi, ali sve učestalije dešavaju se određeni koraci koji bi mogli voditi u tom pravcu. Mjesecima je poznato da je nova američka administracija “spustila lopticu” u odnosu prema Dodiku, prvo ukidanjem sankcija, ali i drugim potezima kojima ovaj predsjednik SNSD-a ostaje u političkoj igri.

Prije svega, Dodik nikada nije izbrisan iz registra predsjednika stranke, iako prema tumačenju sudije Suda BiH Sene Uzunović on prema presudi ne može voditi ni stranku.

Ali, Dodik je potpisao prijavu SNSD-a za učešće na izborima i Centralna izborna komisija je to prihvatila. Sada se nameće pitanje narednih poteza.

U diplomatskim krugovima u BiH odavno se komentariše mogućnost da Dodik ipak bude kandidat ili za predsjednika Republike Srpske ili za člana Predsjedništva BiH. A da bi se to dogodilo, postoje političke indikacije i tumačenja da bi novi visoki predstavnik (koji bi trebao biti imenovan krajem juna, poslije ostavke Kristijana Šmita) mogao poništiti izmjene Krivičnog zakona BiH, po kojem je Dodik i osuđen, te bi se u tom slučaju otvorio prostor preispitivanja statusa Milorada Dodika.

A kao korak u tom smjeru prije nekoliko dana povukao je Ustavni sud Republike Srpske, kojeg u potpunosti kontroliše politika SNSD-a.

Ustavni sud Republike Srpske žestoko kritikovao OHR i Kristijana Šmita.

Naime, spomenuti sud je objavio nešto što je nazvano obavijest i to u Službenom glasniku Republike Srpske.

U tom dokumentu Ustavni sud Republike Srpske osporava legitimitet i ustavnost djelovanja visokog predstavnika u BiH, posebno korištenje bonskih ovlasti, te kritikuje odluke Ustavnog suda BiH i Suda BiH koje su takvo djelovanje prihvatile kao zakonito.

Ustavni sud Republike Srpske tvrdi da je institucija visokog predstavnika vremenom prerasla ovlaštenja koje su joj date Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma te navodi da je visoki predstavnik postao institucija koja faktički učestvuje u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti u BiH.

Ustavni sud Republike Srpske posebno problematizuje status Kristijana Šmita, navodeći da nije imenovan potvrdom Savjeta bezbjednosti UN-a. Kao primjer navodi Šmitove izmjene Krivičnog zakona BiH iz jula 2023. godine kojima je uvedeno krivično djelo nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Dokument se direktno referiše na presudu Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, tvrdeći da je Sud BiH prihvatio stav da Šmit može nametati zakone i da se oni smatraju zakonima BiH, što smatra spornim.

Zatim, Ustavni sud Republike Srpske optužuje Ustavni sud BiH da je svojim odlukama dao legalitet aktima visokog predstavnika te da Ustavni sud BiH odbija preispitivati da li visoki predstavnik uopšte ima ovlaštenja da nameće zakone, nego ocjenjuje samo njihov sadržaj.

U objavljenom dokumentu Ustavni sud Republike Srpske smatra da djelovanje visokog predstavnika narušava vladavinu prava, ustavnost i demokratiju te poziva da se što prije prekine praksa nametanja zakona i odluka od strane OHR-a.

Ovo je zapravo jedna od najoštrijih institucionalnih kritika OHR-a i Šmita koju je neka institucija Republike Srpske objavila u službenom dokumentu posljednjih godina. Upravo ovakva kritika može poslužiti kao uvod u naredne korake i konačni obračun, ne samo sa Šmitom, već i njegovim odlukama.

(Klix)

Kao što je naš portal juče ekskluzivno objavio, tajni savez između Nebojše Vukanovića i Igora Crnatka potpuno je presložio karte unutar Liste za pravdu i red, a prva i najveća žrtva ove zakulisne trgovine je Milan Savanović. Danas donosimo detalje ove političke likvidacije koji otkrivaju do sada neviđen stepen interesnog pakta i izdaje.

 Skupljao mu glasove, pa dobio „kamen u leđa“

Prema saznanjima do kojih je došao naš portal od odlično pozicioniranog izvora, eliminacija Milana Savanovića izvedena je na krajnje nemilosrdan način. Naš izvor tvrdi da je Savanović bio ključni čovjek na terenu koji je direktno skupljao glasove za Crnatka.

Umjesto zahvalnosti, dočekao ga je klasičan politički odstrel. Kako slikovito opisuje naš izvor, ovdje se desilo sve suprotno od onog starog narodnog pravila – Savanović je Crnatka hranio „hljebom“, a ovaj mu je uzvratio „kamenom“ i izbacio ga iz stranke čim mu je završio posao.

Izvor našeg portala do detalja je ogolio i razlog zbog kojeg je Crnadak bio najglasniji zagovornik ideje da Nebojša Vukanović bude kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH. Iza te navodne principijelne podrške krije se, tvrdi naš izvor, čista politička trgovina.

Dil je skovan još u aprilu ove godine, daleko od očiju javnosti i baze stranke:

• Igor Crnadak je u aprilu najavio da će nositi listu za NSRS.

• Dogovor je glasio: Crnadak daje Vukanoviću glasnu i bezuslovnu podršku za kandidaturu za srpskog člana Predsjedništva BiH, a Vukanović zauzvrat Crnatku garantuje poziciju nosioca liste u udarnoj Izbornoj jedinici 3.

 Saznao istinu prije par dana, pa uslijedila brutalna sječa

Najveći skandal u cijeloj priči, kako otkriva naš izvor, jeste činjenica da je ovaj višemjesečni dogovor držan u strogoj tajnosti. Niko unutar stranačke strukture, pa ni sam Savanović, nije imao pojma šta se dešava iza zatvorenih vrata i kakve se fotelje obećavaju.

Savanović je informaciju o ovom tajnom dilu dobio tek prije par dana. Kada je shvatio da je iskorišten kao paravan za tuđe političke ambicije i da je njegova pozicija žrtvovana zarad Crnatkovog dila sa Vukanovićem, Savanović je oštro reagovao. Međutim, umjesto odgovora i objašnjenja, uslijedila je hitna politička sječa. Simbolično Savanović je danas na svom FB profilu objavio fotografiju koja aludira na Vukanovića.

Banjaluka24

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković osvrnuo se na izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, ocjenjujući da je njena formulacija iz intervjua otvorila ozbiljna pitanja o dosadašnjem stavu vlasti prema Kristijanu Šmitu.

Stanivuković podsjeća da je Cvijanovićeva u intervjuu izjavila: „Odlazi jedan visoki, a još drugi nije došao“, nakon čega je postavio pitanje na koga je mislila kada je govorila o „visokom“.

– Postavlja se logično pitanje: ko je taj „visoki“ koji odlazi? Kristijan Šmit. Dakle, sama Željka Cvijanović ga je nazvala visokim predstavnikom, iako godinama slušamo tvrdnje da on to nije – rekao je Stanivuković.

On ističe da su građani godinama slušali poruke predstavnika vlasti da Šmit nema legitimitet i da nije legalno izabran na funkciju visokog predstavnika.

– Godinama slušamo priču da Šmit nema legitimitet, da nije izabran u skladu sa procedurama i da nije visoki predstavnik. A onda jednom rečenicom dolazi priznanje upravo suprotnog. Zato građani imaju pravo da traže objašnjenje – naglasio je Stanivuković.

Predsjednik PSS-a osvrnuo se i na izjave koje se odnose na eventualnog budućeg visokog predstavnika, navodeći da i one otvaraju dodatne dileme.

– Danas čujemo tvrdnje da neki budući visoki predstavnik neće imati „potpuni legitimitet“ ukoliko ne prođe određene procedure. To otvara novo pitanje – ako neko nema potpuni legitimitet, da li to znači da ipak ima određeni stepen legitimiteta? I kako onda objasniti dosadašnje tvrdnje da Šmit nema nikakav legitimitet, iako nije prošao te iste procedure – upitao je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, upravo zbog ovakvih kontradiktornih poruka građani sve teže mogu vjerovati stavovima koji dolaze iz vrha vlasti.

– Građani očekuju dosljednost. Kada se godinama zastupa jedan stav, a onda se izgovori nešto što ga direktno dovodi u pitanje, normalno je da ljudi traže odgovore. Upravo zbog takvih kontradiktornosti građani sve teže mogu da vjeruju porukama koje dolaze iz vlasti – zaključio je Stanivuković.