Connect with us

Politika

NOVALIĆ O SANKCIJAMA: Nemam kreditne kartice, uradio sam ISTO ŠTO I TRAMP

Bivši federalni premijer Fadil Novalić govorio je o životu pod američkim sankcijama naglasivši da “ne osjeća neke poteškoće”, ali da se to može promijeniti. Otkrio je da ne koristi kreditne kartice pa samim time nema problem kod plaćanja.

Novalić je odbacio navode iz State Departmenta da je zloupotrijebio funkciju federalnog premijera jer da je to uradio, kako je kazao, “neko bi to procesuirao”. Aktuelni poslanik SDA u Parlamentu Bosne i Hercegovine dodao je za N1 da je uradio slično kao bivši predsjednik SAD-a Donald Tramp koji je “slao pismo na adresu 130 miliona penzionera”.

NOVINAR: Našli ste se na američkoj “crnoj listi” jer ste u svojstvu premijera FBiH “zloupotrijebili podatke o penzionerima u korist vlastite političke stranke, a protivno zakonima BiH”. Vi ste od Zavoda za penziono i mirovinsko osiguranje 2018. godine tražili lične podatke za više od 400.000 penzionera, koje ste koristili za slanje pisama penzionerima?

NOVALIĆ: Ranije je bila jedna aktivnost da se pomogne penzionerima za struju. Mi to radimo redovno i odatle imamo te podatke.

NOVINAR: Da li je to zloupotreba?

NOVALIĆ: Da je zloupotreba neko bi to procesuirao. Pazite, i Donald Tramp je slao pismo na adresu 130 miliona penzionera. Slično je radio i Boris Džonson.

NOVINAR: Kako vi to znate?

NOVALIĆ: Ja sam to u Stejt Departmentu pribavio. Kad vas stavi na “crnu listu” kaže da imate tri mjeseca da dokažete da to nije tačno. Poslao sam im sve podatke poput ovih da su i Taump i Džonson slali pismo. Nisam pominjao Vučića koji je slao 100 maraka u pismu.

NOVINAR: Koliko vam američke sankcije otežavaju život?

NOVALIĆ: Nije nešto sa čim se čovjek ponosi. Imam normalan račun u banci i ne osjećam neke poteškoće, ali može biti da iskrsnu.

NOVINAR: Obično kažu da zbog sankcija ne mogu više koristiti kreditne kartice?

NOVALIĆ: Ja nemam kartice, ne koristim ih.

NOVINAR: Plašite li se strožih sankcija?

NOVALIĆ: Vidim da je u današnjem svijetu sve moguće. Optuže vas za nešto i to je to. Oni sada vežu svašta uz SDA…

NOVINAR: Zašto je SDA na meti?

NOVALIĆ: To je pitanje za Amerikance. SDA je nesrazmjerno kažnjena. I onda se pitate gdje je logika, SNSD i HDZ ne samo da nisu kažnjene, nego su nagrađene.

NOVINAR: Ali Čavara iz HDZ-a se također našao na “crnoj listi” SAD-a?

NOVALIĆ: Čavara sa “crne liste” bez problema vodi Parlament.

NOVINAR: Kritikovali ste odluku Vlade FBiH u vezi sa poskupljenjem struje za privredu za 20 posto? Zašto nema dovoljno uglja?

NOVALIĆ: Uglja i prije pet godina, ali i sad, ima 5 miliona tona iz naših rudnika. To je konstanta. Iz tih 5 miliona nije dovoljno da izvozite 30 posto struje nego morate kupovati iz privatnog sektora. Oni su to proglasili koruptivnim i onda su shvatili da to trebaju raditi. I nastao je negativni rezultat, tekući, koji nije kumulativan.

NOVINAR: Jesu li moguće redukcije električne energije?

NOVALIĆ: Ne bi smjelo. Nismo imali redukcije od rata. To se nikako ne smije dogoditi.

NOVINAR: Lančana poskupljenja?

NOVALIĆ: Prirodno je da ukoliko poraste cijena struje za privredu da porastu i računi za vodu.

Politika

NAJJAČI SMO! U Srpskoj dug po stanovniku 6.000 KM, u FBiH DUPLO MANJE

Prema podacima, na kraju 2024. godine, Republika Srpska je ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) od 17,1 milijardu KM, dok njen javni dug iznosi 6,7 milijardi KM. Zaduženost Republike Srpske iznosi 39,18% BDP-a. Pitanje ekonomske snage entiteta u Bosni i Hercegovini jedno je od najčešćih u domaćem javnom prostoru. Iako se često politizira, na njega se može odgovoriti prilično jasno kada se uporede ključni makroekonomski pokazatelji poput BDP-a, budžeta ili javnog duga.

Prema podacima, na kraju 2024. godine, Republika Srpska je ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) od 17,1 milijardu KM, dok njen javni dug iznosi 6,7 milijardi KM. Zaduženost Republike Srpske iznosi 39,18% BDP-a. S druge strane, prema izvještaju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, FBiH bilježi BDP od 34,4 milijarde KM, a ukupan dug na kraju 2024. godine iznosio je 6,872 milijarde KM, što predstavlja relativnu zaduženost od 20,51% BDP-a. To znači da Srpska ima skoro dvostruko višu zaduženost u odnosu na FBiH.

Oko 73,5% navedenog duga odnosi se na spoljne obaveze (5,054 milijarde KM), dok je unutrašnji dug 1,818 milijardi KM, većinom u obliku dugoročnih vrijednosnih papira i kredita kod komercijalnih banaka. Najveći dio vanjskog duga je ugovoren s međunarodnim finansijskim institucijama, uključujući Svjetsku banku, Evropsku investicijsku banku i EBRD.

Zvanični podaci Ministarstva finansija i trezora BiH, pokazuju da analiza po glavi stanovnika takođe pokazuje jasnu razliku. U Republici SRpskoj dug po stanovniku iznosi više od 6.000 KM, dok je u FBiH oko 3.000 KM. Ovo dodatno potvrđuje da je Republika Srpska u relativnom smislu dvostruko zaduženija od Federacije BiH.

Visoka zaduženost u Republici Srpskoj dodatno se komplikuje kroz godišnje otplate. Prema podacima, 1,7 milijardi KM kredita stiže na naplatu u 2026. godini, što ozbiljno opterećuje budžet i ugrožava likvidnost. Bez novih zaduženja, servisiranje postojećih obaveza postaje otežano, stvarajući tzv. “spiralu zaduživanja”.

Demografski izazovi

Demografska struktura Republike Srpske dodatno opterećuje ekonomiju, jer broj penzionera iznosi 293.000, dok broj zaposlenih radnika iznosi 289.000. U konačnici, broj penzionera premašuje broj zaposlenih što smanjuje fiskalni kapacitet i dugoročni potencijal rasta.

S druge strane, FBiH je i dalje stabilnija u tom smislu. Federacija broji oko 458. 322 penzionera, dok broj radnika iznosi 545.018. Prema podacima iz 2025., razlika između broja zaposlenih i penzionera u FBiH iznosila je oko 81.661.

Kada je o migracijama unutar države riječ, FBiH je u 2024., primila 21.678 doseljenih stanovnika, dok je Republika Srpska zabilježila priliv od 9.919, što ukazuje na potencijal za demografsku stabilizaciju.

Na osnovu ovih pokazatelja, jasno je da FBiH trenutno ima povoljniju fiskalnu situaciju i veću ekonomsku snagu. Niža zaduženost i veći BDP omogućavaju Federaciji ulaganja u razvoj, infrastrukturu i poboljšanje životnog standarda.

S druge strane, Republika Srpska mora strateški preispitati svoju ekonomsku politiku kako bi izašla iz zamke visoke zaduženosti i osigurala održiv ekonomski rast.

Analiza dostupnih podataka pokazuje da FBiH ima jaču ekonomiju od Republike Srpske, ali razlike u ekonomskim modelima oba entiteta donose i specifične izazove.

(N1) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “120.000.000 KM za 1 Komsar, 0 KM za 35 nerazvijene opštine!”

Najgori rebalans u istoriji Republike Srpske otkriva impresivnu bahatost i diskriminaciju, izjavio je narodni poslanik i član PSS Bojan Kresojević.

– Prije 12 mjeseci digla se kuka i motika od strane SNSD-ovih prvaka da je potrebna pomoć nerazvijenim opštinama. Bilo je to upravo u vrijeme kada se Baňaluci i Bijeljini pokušalo uzeti 9.000.000 KM, na diskriminatoran i neustavan način, u cilju političke osvete.

Kada se pokazalo da je ova ideja za slabljenje Banjaluke i Bijeljine neustavna, od tada nikoga nije briga za nerazvijene opštine.

– U ovom rebalansu: 0 KM za 35 nerazvijenih opština, ali za 1 Komsar čak 120.000.000 KM.
Kneževo, Jezero, Šipovo i ostale nerazvijene lokalne zajednice – nije da nema novca, već ovoj vlasti jednostavno niste bitni! – istakao je Kresojević.

Ovo je još jedan dokaz da politika prioritete postavlja po partijskoj liniji, dok mali i nerazvijeni opštinski budžeti ostaju zapostavljeni i zaboravljeni.

Nastavi čitati

Politika

BEZOBRAZLUK BEZ PREMCA! “Samo da RiTE Ugljevik izdrži muku do 1. aprila”?

Luka Petrović, generalni direktor MH “Elektroprivreda Republike Srpske”, rekao je da će rudarske mašine RiTE Ugljevik uskoro ući u koncesiono polje “Ugljevik-Istok 2”, ali da neće moći doći do uglja za još nekoliko mjeseci, te da očekuje da RiTE izdrži u kopanju polja “Ugljevik-Istok 1” do 1. aprila 2026. kada počinje remont u tom preduzeću.

On je za “Nezavisne novine” kazao da je dio mašina već upućen u “Ugljevik-Istok 2”. “Međutim to polje je ogromna površina i da bi se došlo do nje, potrebno je izmjestiti još jedan put, treba napraviti tri pristupna puta za mještane tih sela u dužini od 4,5 km, onda treba riješiti neku vodovodnu infrastrukturu i ima nekoliko domaćinstava gdje je u toku potpisivanje sporazuma i do nove godine će se izvršiti isplata kako bi se domaćinstva iselila sa tih lokaliteta. U tom smislu će se ući u ‘Ugljevik-Istok 2’, ali nećemo doći do uglja sigurno za par mjeseci iz tog ‘Istoka 2’. Do toga trenutka ćemo eksploatisati ‘Istok 1’, koji je nažalost na više lokacija, rasprostranjen na liniji od nekoliko kilometara i zato je otežano snabdijevanje ugljem”, tvrdi Petrović.

“Rudarski posao u RITE je zapušten”
Odgovarajući na pitanje koliko na način “dan za dan” može funkcionisati RiTE i da li je to normalno, Petrović odgovara riječima da je preduzeće došlo u ovu situaciju zato što je “zapušten rudarski posao u tom kolektivu”.

“Očito da rudarski poslovi nisu bili prioritetni u odnosu na neke druge poslove i naravno da je to stvar za analiziranje i preispitivanje. Svakako i traženja odgovornosti zašto je došlo do zapuštanja i nedostatka uglja”, kazao je Petrović.

Na pitanje ko su ti odgovorni, on kaže:

“Oni koji su rukovodili tim segmentima u preduzeću”.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno