Connect with us

Društvo

STABILNO TRŽIŠTE UPRKOS DEŠAVANJIMA U SRBIJI: Cijene goriva u BiH bi mogle još padati

Cijene goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini posljednjih dana bilježe pad za oko pet feninga po litru, a prema riječima naših sagovornika, očekuje se da bi ovaj trend mogao biti nastavljen i u narednom periodu.

Naime, kako ističu, trenutna situacija koja se dešava u “Naftnoj industriji Srbije” (NIS) i privremeni prestanak rada Rafinerije u Pančevu za sada se ne odražava na bh. tržište, te su njihova očekivanja da će domaće tržište naftnih derivata ostati stabilno.

Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske, potvrdio je da su cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj proteklih dana pale za oko pet feninga po litru, te da se očekuje dodatno pojeftinjenje.

“Ukoliko se cijena sirove nafte na svjetskom tržištu zadrži na sadašnjem nivou, u narednim danima moglo bi doći do novog pada cijena goriva za još dva do tri feninga”, rekao je Savić.

Prema trenutnim podacima, u Banjaluci se cijene dizela kreću od 2,4 do 2,45 KM, dok litar benzina košta od 2,35 do 2,40 KM.

Savić ponavlja da dešavanja u NIS-u zasad ne utiču na domaće tržište.

“Još ne vidimo promjene. Pratimo situaciju i reagovaćemo ukoliko bude potrebe”, jasan je Savić.

Pojasnio je da od kraja septembra nema uvoza derivata iz Pančeva, ali da ovaj prekid isporuke ne bi trebalo da dovede do većih poremećaja na tržištu.

“Pratimo dešavanja u Srbiji i iskreno se nadamo da će naše tržište ostati stabilno”, rekao je Savić, dodajući da će cijene goriva u narednom periodu najviše zavisiti od kretanja naftnih derivata na svjetskim berzama.

Energetski stručnjak iz Sarajeva Almir Bečarević kazao je da je u BiH došlo do pada cijena goriva, a razlog tome su niže cijene nafte na svjetskim berzama.

Dodao je da se i u narednim danima očekuju sitne korekcije cijene goriva na pumpama i da će dalje kretanje zavisiti od situacije na berzama.

“Došlo je do pada cijena barela nafte, pa tako sada košta 62 dolara”, kazao je Bečarević.

Pojasnio je da aktuelna dešavanja u Srbiji neće značajno uticati na tržište goriva u BiH.

“Svi distributeri su se već okrenuli novim dobavljačima”, istakao je Bečarević.

Pojasnio je da bi eventualne posljedice mogle biti vidljive jedino na benzinskim pumpama koje su ranije dominantno preuzimale derivate iz NIS-a, gdje bi moglo doći do manjih korekcija cijena.

“To je tako mali uticaj da ne može ozbiljnije poremetiti tržište”, zaključio je Bečarević.

Iz Rafinerije nafte Pančevo ranije je saopšteno da je pokrenut proces obustave rada proizvodnih postrojenja zbog nedostatka sirove nafte, što je direktna posljedica sankcija koje je američko Ministarstvo finansija uvelo NIS-u.

“Obustava rada procesnih postrojenja odvija se po principu koji se primjenjuje kada je riječ o planskim remontima i izvodi se u skladu sa zakonima Republike Srbije, internim pravilima kompanije i najstrožim ekološkim standardima i pravilima bezbjednosti i zdravlja na radu”, navode iz NIS-a.

Podsjetimo, cijene nafte u srijedu na svjetskim berzama pale su drugi dan zaredom, dok investitori čekaju pomake u pregovorima između Rusije i Ukrajine koji bi trebalo da omoguće veću ponudu.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, krajem dana postepeno naoblačenje

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje sunčano vrijeme, uz postepeno naoblačenje sa kišom.

Ujutro će biti vedro i hladno, u višim predjelima mjestimično sa slabim mrazom, a lokalno uz rijeke i po kotlinama sa maglom.

U nastavku dana biće pretežno sunčano i toplo, a od podne se očekuje naoblačenje od sjevera, koje će se do večeri širiti ka svim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Kiša i pljuskovi sa grljmavinom prvo će početi na sjeveru i zapadu, a do narednog jutra će zahvatiti sve predjele.

Biće i jakih udara vjetra, naročito u Krajini i na sjeveru.

Minimalna temperatura vazduha biće od tri do devet, na jugu do 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 na istoku do 26 na zapadu, u višim predjelima od 16 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KPZ BANJA LUKA KUPUJE KOKE NOSILJE: Traže 1.700 komada, cijena 34.914 KM

Kazneno-popravni zavod Banja Luka- Privredna jedinica Tunjice objavio je javnu nabavku u kojoj traži koke nosilje starosti 18. nedelja.

U pozivu, u koji je Raport imao uvid, Uprava zatvora traži koke nosilje Hibrid Lohmann.

Prema javnom pozivu, KPZ Banja Luka traži 1.700 koka nosilja, a ukupna cijena s uračunatim PDV-om iznosi 34.914 maraka.

Koke se nabavljaju za potrebe zatvorenika. Inače, cijena jedne koke nosilje na internetu kreće se od 20 maraka pa nadalje.

Kada je u pitanju marka, navodi se da koke nosilje starosti 18. nedelja Hibrid Lohmann robusne, mirnog karaktera i veoma lake za držanje. Odlično se snalaze u različitim sistemima uzgoja, uključujući podni, slobodan i kavezni prostor.

Nastavi čitati

Društvo

REGION REAGUJE NA SKOK CIJENA GORIVA, A ŠTA JE SA BiH? Hrvatska, Srbija i Crna Gora smanjile namete

Dok vlade Hrvatske, Srbije i Crne Gore posljednjih mjeseci koriste akcize i druge fiskalne mjere kako bi ublažile udar visokih cijena goriva, u BiH na državnom nivou nema primijenjenog smanjenja akciza. Postojao je prijedlog za njihovo privremeno smanjenje ili ukidanje, ali procedura u Parlamentarnoj skupštini BiH nije završena.

Rast cijena nafte ponovo je otvorio pitanje koliko prostora države imaju da kroz poreze i druge namete ublaže udar na građane i privredu.

Dok su susjedne zemlje u proteklom periodu posezale za različitim mjerama, u Bosni i Hercegovini na državnom nivou nije uvedeno privremeno smanjenje akciza na gorivo.

Hrvatska ponovo smanjila trošarine

Vlada Hrvatske je 21. septembra dodatno intervenisala kako bi ublažila rast cijena goriva.

Trošarina na dizel smanjena je za još 0,03 evra po litru, pa je ukupno spuštena 0,10 evra ispod minimuma propisanog direktivom EU, uz saglasnost Evropske komisije. Istovremeno su uvedene najviše maloprodajne cijene koje važe od 22. septembra.

Prema odluci Vlade Hrvatske, najviša cijena benzina iznosi 1,74 evra, a dizela 1,91 evro po litru.

Vlada navodi da bi, bez ranijih mjera i intervencija, cijena benzina iznosila 1,95 evra, a dizela 2,26 evra po litru.

Crna Gora smanjila akcize do 40 odsto

Istog dana reagovala je i Vlada Crne Gore.

Od 22. septembra benzin i dizel se obračunavaju uz privremeno umanjene akcize – 30 odsto za benzin i 40 odsto za dizel. Maksimalna cijena eurosupera 98 iznosi 1,78 evra, eurosupera 95 1,74 evra, dok je eurodizel 1,95 evra po litru.

Ove cijene važe do 28. septembra, nakon čega slijedi novi obračun.

Srbija produžila niže akcize

I Srbija je posegnula za privremenim smanjenjem akciza.

Vlada Srbije produžila je 19. septembra važenje odluke o smanjenim akcizama na derivate nafte do 27. septembra 2026. godine. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku“.

Prema trenutno važećim stopama, akcize su za period do 27. septembra niže nego redovne zakonske stope, čime država dio udara viših svjetskih cijena preuzima na sebe.

Šta je uradila BiH?

Na državnom nivou situacija je drugačija.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 16. marta 2026. godine po hitnom postupku usvojio Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama, kojim bi Vijeće ministara dobilo mogućnost da u uslovima poremećaja na tržištu privremeno smanji ili ukine akcize na naftne derivate.

Predstavnički dom je tada pozvao Dom naroda da zakon razmotri po hitnom postupku i u što kraćem roku.

Međutim, sama odluka Predstavničkog doma nije bila dovoljna da mjera počne da se primjenjuje.

Dom naroda je zahtjev za razmatranje ovog zakona imao uvršten na dnevni red hitne sjednice zakazane za 8. april, ali prema dostupnim parlamentarnim podacima nije došlo do njegovog konačnog usvajanja koje bi omogućilo primjenu predložene mjere.

Entiteti reagovali ograničavanjem marži

Za razliku od državnog nivoa, entitetske vlade jesu preduzimale određene mjere.

Vlada Federacije BiH propisala je maksimalnu maržu od 0,06 KM po litru u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji za neaditivirane naftne derivate, kao mjeru neposredne kontrole cijena. Odluka je donesena sa ciljem ublažavanja posljedica poremećaja na energetskom tržištu.

U Republici Srpskoj takođe su na snazi maksimalne marže od 0,06 KM u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji, a uvedena je i mogućnost umanjenja cijene benzina i dizela za 0,10 KM po litru na pumpama koje učestvuju u toj mjeri.

To znači da tvrdnja da u BiH „nije urađeno apsolutno ništa“ nije potpuno precizna. Preciznije je reći da na državnom nivou nije uvedeno smanjenje akciza, dok su entiteti koristili druge mehanizme za ublažavanje rasta cijena.

Zašto se ponovo govori o akcizama?

Akcize na gorivo predstavljaju prihod države i jedan su od elemenata konačne cijene koju građani plaćaju na benzinskim pumpama.

Zagovornici smanjenja akciza smatraju da bi dio prihoda trebalo privremeno ustupiti kako bi se smanjio udar na domaćinstva, prevoznike i privredu.

Sa druge strane, smanjenje akciza znači i manji poreski prihod, zbog čega svaka takva mjera ima direktne posljedice po javne finansije.

Predstavnički dom je upravo u martu kao razlog za hitno postupanje naveo ozbiljne poremećaje na tržištu naftnih derivata i njihove posljedice po građane i privredu.

Građani plaćaju i posljedice skupljeg goriva

Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, smatra da visoke cijene goriva ne pogađaju samo vozače.

„Imate ljude koji rade, putuju 50 kilometara, koji moraju natočiti gorivo bez obzira na to kolika je cijena. Ti ljudi su pogođeni, ali i svi mi. Osim toga, cijene energenata ‘vuku’ sve druge cijene“, rekao je Omerbašić za „Nezavisne novine“.

Upravo zbog toga pitanje cijena goriva ponovo se našlo u središtu rasprave o tome koliko država može i treba da interveniše kada globalni poremećaji podignu cijene energenata.

Dok su Hrvatska, Srbija i Crna Gora trenutno koristile fiskalne mjere na akcize, u BiH je prijedlog za takvu intervenciju ostao u parlamentarnoj proceduri, dok su entitetske vlasti primjenjivale mjere ograničavanja marži.

Nastavi čitati

Aktuelno