Connect with us

Svijet

NOVI DOKUMENTI SPOMINJU TRAMPA I DJEVOJČICU (14) – Epstin: Ova je dobra

Američko ministarstvo pravosuđa objavilo je prvi set dugo iščekivanih dokumenata povezanih s osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom. Spisi, koji sadrže fotografije, videozapise i istražne materijale, objavljeni su nakon što je Kongres donio zakon kojim se nalaže njihova potpuna objava.

U prvoj turi dokumenata pojavila su se brojna poznata imena, uključujući bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona, britanskog princa Endrjua te muzičare Mika Džegera i Majkla Džeksona, piše BBC.

Stotine hiljada stranica još uvijek tajna. Ne zna se zašto

Iako su objavljene hiljade stranica, mnogi su dokumenti, uključujući policijske izjave i istražne izvještaje, snažno redigovani, a neki su u potpunosti zacrnjeni. Zvaničnici smiju redigovati materijale radi zaštite identiteta žrtava ili aktivnih istraga, ali zakon nalaže da takve redakcije moraju objasniti, šta još nije učinjeno.

Ministarstvo pravosuđa (DOJ) priznalo je da neće moći objaviti sve dokumente do zadanog roka. Zamjenik državnog tužioca Tod Blank izjavio je da je objavljeno “nekoliko stotina hiljada stranica”, a da se “još nekoliko stotina hiljada” očekuje u narednim sedmicama. Naglasio je da ministarstvo pažljivo provjerava svaku stranicu kako bi se osiguralo da je “svaka žrtva – njeno ime, njen identitet, njena priča, u mjeri u kojoj to treba biti zaštićeno – bude potpuno zaštićena”.

Kašnjenje je izazvalo frustracije političara s obje strane spektra. Kongresmen Ro Kana, koji je zajedno s republikancem Tomasom Masijem predvodio inicijativu za objavu spisa, izjavio je da “masovna objava dokumenata DOJ-a od stotina hiljada stranica nije bila u skladu sa zakonom” i da su sve opcije na stolu, uključujući i mogući kazneni progon odgovornih.

Klinton na fotografijama u bazenu i đakuziju

Među objavljenim materijalima nalazi se i nekoliko fotografija bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona. Na jednoj pliva u bazenu, dok na drugoj leži u nečemu što nalikuje na Đakuzi. Važno je napomenuti da pojavljivanje imena ili fotografije u spisima ne podrazumijeva nužno krivicu, a mnogi od identifikovanih negirali su bilo kakvo nedjelo.

Klinton je više puta fotografisan s Epstinom tokom devedesetih i ranih 2000-ih, ali žrtve Epstinovog zlostavljanja nikada ga nisu optužile za nedjela, a on je negirao da je znao za njegove zločine. Njegov portparol Anđel Urena komentarisao je nove fotografije, rekavši da su stare decenijama.

“Mogu objaviti koliko god žele mutnih fotografija starih više od 20 godina, ali ovo nije o Bilu Klintonu. Nikada nije bilo, niti će biti”, napisao je Urena na društvenim mrežama. “Ovdje postoje dvije vrste ljudi. Prva grupa nije znala ništa i prekinula je veze s Epstinom prije nego što su njegovi zločini izašli na vidjelo. Druga grupa nastavila je odnose s njim nakon toga. Mi smo u prvoj. Nikakvo odugovlačenje ljudi iz druge grupe to neće promijeniti.”

Sudski dokumenti spominju Trampa i 14-godišnjakinju

U objavljenim spisima nalaze se i sudski dokumenti koji spominju američkog predsjednika Donalda Trampa. U njima se navodi da je Epstin navodno upoznao 14-godišnju djevojčicu s Trampom u njegovom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi tokom devedesetih.

Prema dokumentu, Epstin je gurnuo Trampa laktom i referišući se na djevojčicu, “zaigrano ga upitao: ‘Ovo je dobra, zar ne’?”. Tramp se, navodno, nasmijao i klimnuo u znak slaganja.

U tužbi podnesenoj 2020. protiv Epstinove ostavštine i Žizelin Maksvel stoji da su se “obojica nasmijala” te da se djevojčica osjećala nelagodno, ali je “u to vrijeme bila premlada da shvati zašto”.

Nema direktnih optužbi protiv Trampa

Žrtva u podnesku ne iznosi nikakve optužbe direktno protiv Trampa, a ni druge Epstinove žrtve ga nisu optuživale. Tramp je ranije izjavio da je bio Epstinov prijatelj godinama, ali da su se posvađali oko 2004. te je dosljedno negirao bilo kakvu povezanost s njegovim zločinima.

Zanimljivo je da je Trampov izborni stožer na društvenim mrežama umjesto toga objavljivao fotografije Bila Klintona iz novih spisa.

Princ Endrju, Makl Džekson i Mik Džeger u Epstinovom društvu

Jedna od objavljenih fotografija navodno prikazuje Endrjua Montbaten-Vindsora, poznatijeg kao princ Endrju, kako leži preko pet osoba čija su lica redigovana. Iza njih stoji osuđena Epstinova saradnica Žizelin Maksvel. Princ Endrju godinama se suočava s pitanjima o svom prijateljstvu s Epstinom, ali više je puta negirao bilo kakvo nedjelo.

Novi dokumenti sadrže i brojne fotografije Epstina s drugim slavnim osobama. Poznato je da je finansijer imao veze u svijetu zabave, politike i biznisa. Na slikama se tako pojavljuju Majkl Džekson, Mik Džeger, Dajana Ros i glumac Kris Taker.

Na jednoj fotografiji Epstin pozira s Džeksonom, dok je na drugoj pjevač Rolling Stonesa Mik Džeger u društvu Bila Klintona. Glumac Kris Taker snimljen je kako sjedi pored Klintona za stolom, ali i na aerodromskoj pisti s Žizelin Maksvel.

Nije jasno gdje su i kada fotografije snimljene, kao ni u kojem kontekstu. Takođe, nije poznato je li Epstin bio direktno povezan sa svim tim osobama ili je samo prisustvovao istim događajima.

Prva prijaviteljica: “Epstin mi je prijetio da će mi spaliti kuću”

U spisima se nalazi i izvještaj FBI-a iz 1996. godine koje se odnosi na Mariju Farmer, jednu od prvih osoba koje su prijavile Epstina. Farmerova, umjetnica koja je radila za njega, prijavila je da je ukrao lične fotografije koje je snimila svojih sestara, tada starih 12 i 16 godina.

U tužbi je navela kako vjeruje da je prodao fotografije te da joj je prijetio. “Epstin sada prijeti (redigovano) da će joj, ako ikome kaže o fotografijama, spaliti kuću”, stoji u izvještaju. Farmerova je potvrdila da se radi o njenoj priči te je izjavila kako se nakon gotovo 30 godina osjeća opravdano, prenosi “Index“.

“Osjećam se iskupljeno”, rekla je.

Related Topics:

Svijet

Policija u Njemačkoj zaplijenila robota, SEKSUALNO NAPAO DJEVOJČICU

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je robot, kojim su upravljala dvojica mladića, navodno seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju djevojčicu u Kelnu.

Incident se dogodio u nedjelju, 11. oktobra, kasno uveče, ispred restorana brze hrane u ovom gradu na zapadu Njemačke.

Prema saopštenju policije, robot visok oko 120 centimetara prišao je djevojčici s leđa, dodirivao je po zadnjici i izvodio seksualno sugestivne pokrete.

Djevojčica se u tom trenutku nalazila u društvu dvije prijateljice, stare 17 i 18 godina.

Mladići snimali incident i prenosili ga uživo
Kako prenosi CNN, policija sumnja da su robotom upravljali njegov šesnaestogodišnji vlasnik i njegov devetnaestogodišnji prijatelj.

Njih dvojica su, prema navodima istražilaca, snimali događaj i prenosili ga uživo na društvenim mrežama.

Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja i pronašla osumnjičene mladiće.

Robot je zatečen u prtljažniku automobila, nakon čega je zaplijenjen kao dokaz.

Oduzeti su i mobilni telefoni osumnjičenih.

Da li je robot bio programiran za napad?
Istražioci sada pokušavaju da utvrde da li su pokreti robota bili unaprijed programirani ili su njime mladići neposredno upravljali tokom incidenta.

Na internetu se pojavio i video-snimak robota koji nosi bijeli prsluk, zlatni lanac i sunčane naočare.

Na snimku se vidi kako prilazi ženama na ulici i izvodi seksualno sugestivne pokrete.

Policija istražuje okolnosti incidenta i eventualnu krivičnu odgovornost osoba koje su upravljale uređajem.

Slučaj je otvorio pitanje odgovornosti za postupke robota kojima upravljaju ljudi, posebno kada se takvi uređaji koriste za uznemiravanje drugih osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Aktuelno