Connect with us

Svijet

NOVI POMAK NA KLIMATSKOM SAMITU: SAD predstavile plan suzbijanja ispuštanja metana

Na klimatskom samitu Ujedinjenih nacija u Dubaiju COP28 došlo je do novog pomaka, nakon što su SAD predstavile plan usmjeren na suzbijanje ispuštanja metana iz industrije nafte i plina u SAD, u sklopu globalnog plana za obuzdavanje emisija koje doprinose klimatskim promjenama.

Pravila, koja su u pripremi dvije godine, objavili su američki zvaničnici na konferenciji. Očekuje se da će SAD i druge nacije koje prisustvuju samitu detaljno objasniti kako će postići obećanje koje je dalo 150 zemalja prije dvije godine o smanjenju emisije metana za 30 odsto u odnosu na nivoe iz 2020. do 2030. godine.

Metan ima tendenciju da iz bušotina, gasovoda i druge opreme za naftu i gas curi u atmosferu, što je višestruko štetnije za klimu od ugljičnog dioksida, tako da obuzdavanje emisija metana može imati neposredniji utjicaj na klimatske promjene.

“Ovi novi standardi pomoći će nam da ispunimo naše međunarodne obaveze da se agresivno borimo protiv klimatskih promjena, uz poboljšanje kvaliteta vazduha za zajednice širom zemlje”, rekao je administrator američke Agencije za zaštitu okoliša Majkl Regan na konferenciji za novinare u Dubaiju.

Već prvog dana samita su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Sjedinjene Države i EU obećale 475 miliona dolara Fondu za gubitke i štete koji je osnovan prošle godine u Egiptu. Na taj način oživljava fond za pomoć siromašnijim zemljama koje se suočavaju s štetama usljed ekstremnih vremenskih prilika.

Prošle godine, na istoj konferenciji, zemlje su se složile da je takav fond potreban i procijenili su da bi trebalo prikupiti oko 400 milijardi dolara. Iako su se mnogi naučnici i aktivisti u COP-u složili da je to bio korak u pravom smjeru, oni kažu da je izazov za implementaciju tek počeo.

Kamala Haris, potpredsjednica SAD-a, najavila je još tri milijarde dolara klimatskom fondu. SAD su ranije uplatile dvije milijarde dolara ovom fondu.

“Sat više ne otkucava on već lupa. A mi moramo nadoknaditi izgubljeno vrijeme i ne možemo priuštiti postepene korake”, rekla je ona na samitu.

Sada će se reflektori okrenuti zemljama poput Kine, druge po veličini svjetske ekonomije, te Saudijske Arabije i Katara, dvije male, ali bogate zemlje. Sve tri se i dalje smatraju zemljama u razvoju prema klimatskom okviru UN-a uprkos tome što su značajno povećale svoje bogatstvo u posljednjim generacijama.

“Gradimo mostove između tradicionalnih zemalja donatora i novih, netradicionalnih donatora”, rekla je njemačka ministrica razvoja Svenja Šulce, koja je na plenarnoj sjednici najavila doprinos Berlina od sto miliona dolara.

Na samitu je inaugurisan prvi vjerski paviljon, kroz koji će glavne vjerske zajednice svijeta svojim aktivnostima doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena.

Papa Franjo poslao je poruku za inauguraciju prvog paviljona vjere na klimatskom događaju Ujedinjenih naroda, poručivši da on pokazuje da su sva autentična vjerska uvjerenja izvor djelovanja protiv klimatskih promjena.

Pozivajući prisutne na akciju, papa Franjo je rekao čovječanstvo promijeniti svoj način života. Papa je trebao prisustvovati klimatskom samitu ali ju je morao otkazati nakon što su mu to savjetovali doktori zbog infektivnog bronhitisa.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno