Connect with us

Svijet

NOVI PROBLEM ZA EU Rapidno raste broj migranata na zapadnobalkanskoj ruti

Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović izjavio je danas da je u posljednje vrijeme rapidno počeo da raste broj migranata na zapadnobalkanskoj ruti.

Suočavamo se s jednim novim trendom povećanih migracija na koje EU mora naći odgovore, izjavio je Božinović nakon vanrednog sastanka ministara unutrašnjih poslova država članica EU.

Sastanak je sazvan zbog krize na srednjomediteranskoj ruti i spora između Italije i Francuske u vezi sa prihvatom migranata spašenih na moru, a sve veći izazov je i zapadnobalkanska ruta, na kojoj se bilježi veliki porast broja migranata.

Božinović očekuje da će Evropska komisija izići s akcionim planom za zapadnobalkansku rutu početkom decembra, prenose hrvatski mediji.

Ako se EU unija ne postavi zajednički prema pitanju migracija i ako se ne donesu odgovarajući dokumenti, prije svega novi pakt o migracijama i azilu, Božinović smatra da će se onda ići od krize do krize.

Evropska komisija je prošle sedmice objavila akcioni plan za srednjomediteransku rutu s nizom mjera čiji je cilj smanjiti broj ilegalnih prelazaka preko Sredozemlja i pojačati solidarnost između država članica.

Božinović je rekao da se Zagreb zauzima za to da se svi migranti registriraju, ne samo na spoljnim granicama EU nego da u to treba uključiti i susjedne zemlje iz regiona.

On je dodao da se moraju poštovati obaveze preuzete kroz bilateralne sporazume s EU, prije svega one o readmisiji, povratku migranata u države iz kojih su došli.

Božinović smatra da je jedan od većih razloga zašto je došlo do porasta migrantskog pritiska na zapadnobalkanskoj ruti “liberalizacija viznog režima u Srbiji i BiH”

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno