Connect with us

Društvo

NOVI PROBLEMI ZA POLJOPRIVREDNIKE! Izvoznici voća i povrća STRAHUJU od čekanja na granici

Zbog dugotrajnog zadržavanja kamiona na granici u jeku sezone izvoza voća i povrća iz BiH u EU, koji se ponavlja iz godine u godinu, domaći proizvođači su ostali bez dobrog dijela inostranih kupaca. Strahuju da ništa bolje neće proći ni ovog ljeta i da su novi gubici neminovni jer rješenja za brži protok robe nema na vidiku.

Prve veće količine lako kvarljive robe poput šljiva, krastavaca kornišona, krompira, malina, kupina iz Republike Srpske i BiH krenuće narednih sedmica ka Evropi, a prekratko radno vrijeme fitosanitarne inspekcije u Hrvatskoj ponovo se nameće kao gorući problem proizvođača jer se naši kamioni na komšijskoj granici zadržavaju satima usljed čega voće i povrće propada.

Uzrok njihovih nevolja leži u činjenici da od 17 graničnih prelaza između BiH i Hrvatske, poseban status sa svim neophodnim inspekcijskim organima za pregled robe biljnog i životinjskog porijekla imaju samo prelazi Gradiška i Bijača. Tokom ljetne sezone na tim prelazima se stvaraju ogromne gužve jer lako kvarljiva roba zahtijeva pregled fitosanitarne inspekcije čije je radno vrijeme u Hrvatskoj od sedam do 15 časova i to isključivo radnim danima.

Domaći poljoprivrednici na ovaj problem upozoravaju svake sezone, tvrdeći da su nerijetko prinuđeni plaćati i penale kupcima na Zapadu jer robu ne stižu isporučiti u dogovorenom roku. Tvrde da su dobar dio kupaca na inostranom tržištu, upravo zbog kašnjenja, nepovratno izgubili.

To navodi predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović koji za “Glas” priča da su proizvođači šljiva iz Srpske imali mnogo mušterija u Njemačkoj, što sada nije slučaj.

– Tamošnji kupci su odustali od naših šljiva zbog kašnjenja u isporuci, jer kad roba stigne to nije kvalitet koji je dogovoren, a ni poslat. Voće prosto gubi na kvalitetu i propada što duže stoji, bez obzira što je u hladnjači. Godinama pričamo o ovom problemu, kucamo na razna vrata, ali rješenja nema. I nije to do vlasti u BiH. Hrvatska prosto ne želi saradnju, zadržavaju našu robu da bi prodali svoju, a na to bi BiH trebalo da odgovori na isti način – smatra Dojčinović.

On je istakao da bi fitosanitarna inspekcija u Hrvatskoj tokom sezone trebalo da radi 24 sata, ili bar do 19 časova.

– Voće se mora ujutro obrati, upakovati, utovariti na kamione i prevesti do granice. Zatim, mora proći kontrole na prelazima BiH tako da je prosto nemoguće da stigne do 15 časova do hrvatskih graničara. Mi ćemo opet uputiti apel vlastima u Sarajevu da vrše pritisak na Hrvate, ali neće to uroditi plodom kao ni do sada – kategoričan je Dojčinović.

Nezadovoljni su i povrtari koji navode da su i bez ovog problema satjerani uza zid budući da posluju u otežanim tržišnim okolnostima.

– Imamo višak kupusa, krastavaca, krompira, luka koje ne možemo prodati zbog prekomjernog uvoza. Plus što kako domaće provrće pristiže tako cijene astronomski padaju, baš imamo veliki problem ove sezone. Oni koji i uspiju naći ino-kupce imaju probleme zbog granice – rekao je predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić, navodeći da je sve manje otkupljivača spremno da izvozi svježu robu upravo zbog zadržavanja na granici.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH tvrde da konstantno zahtijevaju rješavanje ovog problema, navodeći da je još jedan granični prelaz za fitosanitarni pregled minimalan zahtjev i potreba privrede BiH.

– Mnogo je stvari koje jasno ukazuju da se hitno treba pristupiti izmjeni postojećeg Ugovora o graničnim prelazima za međunarodni drumski saobraćaj sa Hrvatskom. Neophodno je obezbijediti poseban status i za granični prelaz Svilaj, a po mogućnosti i za Izačić. Na prelazima Orašje, Kamensko, Vinjani Donji i Ivanica potrebno je uspostaviti fitosanitarnu inspekciju – rekli su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Trpi kompletna privreda
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu da dugotrajno zadržavanje teretnih vozila na graničnim prelazima nije prihvatljivo iz više razloga, kako za prevoznike tako i za cjelokupni privredni sektor u BiH.

– Svako zadržavanje kamiona znatno otežava i usporava prevoz robe naročito kod terminski definisanih isporuka tereta, usljed čega prevoznici propuštaju termine za istovar, a otvara se i mogućnost plaćanja dodatnih troškova zbog kašnjenja – rekli su u komori.

Na ovaj problem više puta su ukazali u Udruženju prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS, navodeći da je vozačima samo do Srbije i nazad potrebno pet dana.

Related Topics:

Društvo

VIKEND DONOSI PROMJENJIVO VRIJEME: Oblaci, sunce i mogući lokalni pljuskovi

Danas se u Republici Srpskoj i BiH očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz smjenu sunčanih i oblačnih perioda. Tokom dana ponegdje su mogući kratkotrajni lokalni pljuskovi, naročito u centralnim i istočnim krajevima zemlje.

Jutarnja temperatura kretaće se između 12 i 18 stepeni, dok će najviša dnevna iznositi od 20 do 26 stepeni Celzijusa, a na jugu zemlje i do 30 stepeni. Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

U Prijedoru, Banjaluci i većem dijelu Krajine očekuje se prijatno vrijeme sa sunčanim intervalima i temperaturama oko 25 stepeni, dok će u Posavini i Semberiji biti nešto više oblaka.

Meteorolozi savjetuju građanima da pri planiranju aktivnosti na otvorenom imaju pri ruci kišobran, jer su u pojedinim područjima mogući kratkotrajni pljuskovi tokom poslijepodnevnih časova.

Nastavi čitati

Društvo

DOK GRAĐANI STEŽU KAIŠ: MUP ulaže 2,4 miliona KM u novu policijsku stanicu

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) odlučilo je izdvojiti 2,4 miliona maraka sa porezom za izgradnju objekta policijske stanice u Šamcu.

Kada su u pitanju tehnička i profesionalna sposobnost, MUP od ponuđača traži da je imao uspješnu realizaciju jednog ugovora u izgradnji objekata visokogradnje koji su izvedeni u periodu od januara 2023. godine do dana krajnjeg roka za podnošenje ponuda, a čija je vrijednost jednaka ili veća od dva miliona KM bez PDV-a.

Od ponuđača zahtijevaju i određene sertifikate, a sve, kako kažu, u cilju obezbjeđivanja kvaliteta javne nabavke.

Rok za preuzimanje tenderske dokumentacije i prijem ponuda je 24. jun ove godine

Od firme koja će graditi ovaj objekat, između ostalog, traže zidanje, malterisanje, armiračke, hidroizolaterske, limarske, bravarske radove kao i keramičarske radove.

U tenderskoj dokumentaciji je navedeno da rok za završetak radova ne može biti duži od 150 dana od dana uvođenja u posao, te da se ugovor ne može zaključiti u roku kraćem od 15 dana od dana dostavljanja odluke o izboru svim ponuđačima.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINUTOST U SRPSKOJ: Najave iz Brisela o mogućem gašenju stotina hiljada radnih mjesta potresle domaću privredu

Ekonomisti upozoravaju da bi usporavanje EU moglo dovesti do rasta troškova finansiranja, manjeg izvoza i slabljenja industrijske aktivnosti u BiH i Srpskoj.

Najave iz Brisela o mogućem gašenju stotina hiljada radnih mjesta i slabljenju ključnih industrijskih grana u Evropskoj uniji pojačale su zabrinutost i među domaćim privrednicima, jer bi poremećaji u njemačkoj i drugim ključnim ekonomijama, sa kojima je Srpska snažno povezana, mogli dovesti do pada narudžbi, usporavanje proizvodnje i pritisak na tržište rada.

Najave iz Brisela o mogućem gašenju radnih mjesta i slabljenju industrije u EU izazvale su zabrinutost i u privredi Republike Srpske, zbog snažne povezanosti sa evropskim tržištem.

Evropska komisija upozorava na rizike u automobilskoj industriji, metalurgiji, građevinarstvu i transportu, uz procjene da je u auto-sektoru ugroženo oko 600.000 radnih mjesta.

Iz Privredne komore RS poručuju da poremećaji u evropskim lancima snabdijevanja direktno utiču na domaća izvozno orijentisana preduzeća, posebno u prerađivačkoj i auto-industriji.

Ekonomisti upozoravaju da bi usporavanje EU moglo dovesti do rasta troškova finansiranja, manjeg izvoza i slabljenja industrijske aktivnosti u BiH i Srpskoj.

Kao dodatni rizici izdvajaju se rast cijena energenata, inflatorni pritisci i nedostatak kvalifikovane radne snage, što već utiče i na domaću privredu.

Evropska komisija upozorila je u okviru Proljetnog paketa Evropskog semestra da bi energetski pritisci, prelazak na zelene tehnologije i sve izraženiji nedostatak kvalifikovane radne snage mogli dodatno oslabiti konkurentnost evropske privrede. Najizloženiji su automobilska industrija, metalurgija, građevinarstvo i transport, dok su posebno zabrinjavajuće procjene da je zbog tranzicije auto-industrije i sve jače konkurencije iz Kine ugroženo oko 600.000 radnih mjesta u tom sektoru širom Evrope.

Sekretar granskih udruženja u Privrednoj komori Republike Srpske Boško Borojević istakao je za “Glas” da privredna društva posluju po principu ponude i potražnje, te da svaki poremećaj u evropskim dobavljačkim lancima neminovno utiče i na domaću privredu.

– Naša preduzeća u velikoj mjeri su oslonjena na velike evropske sisteme, zbog čega promjene na tržištu EU imaju direktan uticaj i na njihovo poslovanje. U narednom periodu očekuju nas dodatni izazovi, posebno od 2027. godine kada finansijski efekti CBAM mehanizma budu u punoj primjeni – rekao je Borojević.

Govoreći o mogućim posljedicama po domaću ekonomiju, naglasio je da bi najvećem pritisku mogla biti izložena izvozno orijentisana preduzeća iz prerađivačke industrije i za dobavljačke lance njemačke privrede u auto-sektoru.

– Rizik nije isti za sva preduzeća. Najugroženija su ona koja zavise od malog broja velikih kupaca iz EU, imaju nižu dodatu vrijednost i ograničene mogućnosti da proizvodnju usmjere prema novim tržištima i partnerima – naveo je Borojević.

Univerzitetski profesor i ekonomista Miloš Grujić ocijenio je da bi eventualno dalje usporavanje evropske privrede moglo dovesti do rasta troškova zaduživanja i dodatnog pritiska na industrijsku proizvodnju i zaposlenost.

– Veće kamatne stope znače skuplje finansiranje za privredu i države, što se već pokazalo kao faktor koji usporava investicije i ekonomski rast. S obzirom na to da su Republika Srpska i BiH snažno povezane sa tržištima Njemačke i Austrije, negativni trendovi u tim zemljama neminovno će se odraziti i na domaću ekonomiju – rekao je Grujić.

Prema njegovim riječima, moguće posljedice ogledale bi se u smanjenju izvoza, manjem broju narudžbi iz inostranstva i slabljenju industrijske aktivnosti.

– Ne možemo se posmatrati izolovano od evropskih ekonomskih kretanja. Ukoliko dođe do značajnijeg usporavanja u EU, realno je očekivati slabiju spoljnotrgovinsku razmjenu i određene pritiske na tržište rada i životni standard stanovništva – istakao je Grujić.

On smatra da bi poseban izazov mogli predstavljati rast cijena energenata i prelivanje inflatornih pritisaka iz Evropske unije, što bi dodatno opteretilo budžete građana.

– U takvim okolnostima važno je očuvati tržišnu stabilnost i spriječiti neopravdano povećanje marži. Iskustva pokazuju da administrativno ograničavanje cijena često proizvodi suprotan efekat, dok efikasna kontrola tržišta i poštovanje propisa daju bolje rezultate – rekao je Grujić.

RADNA SNAGA

Kada je riječ o nedostatku radne snage i kvalifikacija, problemu koji je Evropska komisija označila kao jednim od najvećih prepreka investicijama, Boško Borojević ističe da se sa istim izazovom suočava i privreda Srpske.

– Brojna preduzeća ulažu u automatizaciju, digitalizaciju i energetsku efikasnost, uz podršku republičkih institucija. Privredna komora kroz edukacije, savjetovanja i informisanje nastoji pomoći privredi da odgovori na nove zahtjeve tržišta i regulatorne promjene koje dolaze iz Evropske unije – rekao je Borojević.

Nastavi čitati

Aktuelno