Connect with us

Društvo

NOVI PROBLEMI ZA POLJOPRIVREDNIKE! Izvoznici voća i povrća STRAHUJU od čekanja na granici

Zbog dugotrajnog zadržavanja kamiona na granici u jeku sezone izvoza voća i povrća iz BiH u EU, koji se ponavlja iz godine u godinu, domaći proizvođači su ostali bez dobrog dijela inostranih kupaca. Strahuju da ništa bolje neće proći ni ovog ljeta i da su novi gubici neminovni jer rješenja za brži protok robe nema na vidiku.

Prve veće količine lako kvarljive robe poput šljiva, krastavaca kornišona, krompira, malina, kupina iz Republike Srpske i BiH krenuće narednih sedmica ka Evropi, a prekratko radno vrijeme fitosanitarne inspekcije u Hrvatskoj ponovo se nameće kao gorući problem proizvođača jer se naši kamioni na komšijskoj granici zadržavaju satima usljed čega voće i povrće propada.

Uzrok njihovih nevolja leži u činjenici da od 17 graničnih prelaza između BiH i Hrvatske, poseban status sa svim neophodnim inspekcijskim organima za pregled robe biljnog i životinjskog porijekla imaju samo prelazi Gradiška i Bijača. Tokom ljetne sezone na tim prelazima se stvaraju ogromne gužve jer lako kvarljiva roba zahtijeva pregled fitosanitarne inspekcije čije je radno vrijeme u Hrvatskoj od sedam do 15 časova i to isključivo radnim danima.

Domaći poljoprivrednici na ovaj problem upozoravaju svake sezone, tvrdeći da su nerijetko prinuđeni plaćati i penale kupcima na Zapadu jer robu ne stižu isporučiti u dogovorenom roku. Tvrde da su dobar dio kupaca na inostranom tržištu, upravo zbog kašnjenja, nepovratno izgubili.

To navodi predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović koji za “Glas” priča da su proizvođači šljiva iz Srpske imali mnogo mušterija u Njemačkoj, što sada nije slučaj.

– Tamošnji kupci su odustali od naših šljiva zbog kašnjenja u isporuci, jer kad roba stigne to nije kvalitet koji je dogovoren, a ni poslat. Voće prosto gubi na kvalitetu i propada što duže stoji, bez obzira što je u hladnjači. Godinama pričamo o ovom problemu, kucamo na razna vrata, ali rješenja nema. I nije to do vlasti u BiH. Hrvatska prosto ne želi saradnju, zadržavaju našu robu da bi prodali svoju, a na to bi BiH trebalo da odgovori na isti način – smatra Dojčinović.

On je istakao da bi fitosanitarna inspekcija u Hrvatskoj tokom sezone trebalo da radi 24 sata, ili bar do 19 časova.

– Voće se mora ujutro obrati, upakovati, utovariti na kamione i prevesti do granice. Zatim, mora proći kontrole na prelazima BiH tako da je prosto nemoguće da stigne do 15 časova do hrvatskih graničara. Mi ćemo opet uputiti apel vlastima u Sarajevu da vrše pritisak na Hrvate, ali neće to uroditi plodom kao ni do sada – kategoričan je Dojčinović.

Nezadovoljni su i povrtari koji navode da su i bez ovog problema satjerani uza zid budući da posluju u otežanim tržišnim okolnostima.

– Imamo višak kupusa, krastavaca, krompira, luka koje ne možemo prodati zbog prekomjernog uvoza. Plus što kako domaće provrće pristiže tako cijene astronomski padaju, baš imamo veliki problem ove sezone. Oni koji i uspiju naći ino-kupce imaju probleme zbog granice – rekao je predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić, navodeći da je sve manje otkupljivača spremno da izvozi svježu robu upravo zbog zadržavanja na granici.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH tvrde da konstantno zahtijevaju rješavanje ovog problema, navodeći da je još jedan granični prelaz za fitosanitarni pregled minimalan zahtjev i potreba privrede BiH.

– Mnogo je stvari koje jasno ukazuju da se hitno treba pristupiti izmjeni postojećeg Ugovora o graničnim prelazima za međunarodni drumski saobraćaj sa Hrvatskom. Neophodno je obezbijediti poseban status i za granični prelaz Svilaj, a po mogućnosti i za Izačić. Na prelazima Orašje, Kamensko, Vinjani Donji i Ivanica potrebno je uspostaviti fitosanitarnu inspekciju – rekli su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Trpi kompletna privreda
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu da dugotrajno zadržavanje teretnih vozila na graničnim prelazima nije prihvatljivo iz više razloga, kako za prevoznike tako i za cjelokupni privredni sektor u BiH.

– Svako zadržavanje kamiona znatno otežava i usporava prevoz robe naročito kod terminski definisanih isporuka tereta, usljed čega prevoznici propuštaju termine za istovar, a otvara se i mogućnost plaćanja dodatnih troškova zbog kašnjenja – rekli su u komori.

Na ovaj problem više puta su ukazali u Udruženju prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS, navodeći da je vozačima samo do Srbije i nazad potrebno pet dana.

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno