Connect with us

Svijet

NOVI RAT SAMO ŠTO NIJE BUKNUO: Američka televizija tvrdi da je izveden brutalan napad, u sve umešana CIA

Izvori upoznati sa situacijom za CNN su izjavili da je CIA početkom decembra izvela napad dronovima na lučki objekat na obali Venecuele.

Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) je početkom ovog mjeseca izvela napad dronom na lučki objekat na obali Venecuele.

To su za CNN izjavili izvori upoznati sa situacijom. Američka televizija navodi da je ovo prvi napad SAD na metu unutar te latinoameričke zemlje za koji je javnost saznala.

“Napad dronom, čiji detalji ranije nisu objavljeni, bio je usmjeren na udaljeni dok na venecuelanskoj obali za koji američka vlada veruje da ga koristi venecuelanska banda Tren de Aragua za skladištenje droge i utovar narkotika na brodove za dalji transport”, kazali su izvori CNN.

Oni su dodali da niko nije bio prisutan u objektu u vrijeme napada, tako da nije ni bilo žrtava. Izvori su rekli da su američke snage za specijalne operacije pružile obaveštajnu podršku operaciji i istakli njihovo kontinuirano prisustvo u tom regionu.

Međutim, demanti ove tvrdnje stigao je od Ali Vajskopf, portparolke Komande za specijalne operacije SAD.

“Nismo podržali ovu operaciju pružanjem obavještajne podrške”, kazala je ona.

Američki predsjednik Donald Tramp je, izgleda, prvi put priznao napad u intervjuu prošle nedjelje koji je u početku privukao malo pažnje, pošto je ponudio malo detalja, baš i kao kada su novinari direktno pitali o tome sinoć.

CNN ocjenjuje da bi ovaj vazdušni udar mogao značajno da pojača tenzije između SAD i venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, koga Vašington agresivnom vojnom kampanjom pritiska da se povuče sa vlasti.

Podsjeća se da su SAD pokrenule napade uništivši više od 30 brodova u Karipskom moru i istočnom delu Tihog okeana u onome što su nazvale kampanjom usmerenom protiv krijumčarenja narkotika, a Tramp je naredio blokadu naftnih tankera koji dolaze u Venecuelu ili je napuštaju, a nalaze se pod sankcijama.

Tramp je takođe više puta pretio da će izvršiti napade unutar Venecuele, ali sve do napada CIA početkom ovog mjeseca, jedini poznati američki udari na venecuelanske mete bili su usmereni na brodove osumnjičene za trgovinu drogom u međunarodnim vodama.

Šef Bijele kuće je sinoć izjavio da je napad izveden na Badnje veče, što se ne poklapa s informacijama CNN, a takođe nije želio da kaže ko je izvršio udar.

“Neću to da kažem. Znam tačno ko je to bio, ali ne želim da kažem ko je bio”, poručio je Tramp.

Related Topics:

Svijet

TRAMP: Ormuski moreuz je otvoren, imamo dvije stvari

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je Ormuski moreuz potpuno slobodan za plovidbu.

“Moreuz je potpuno otvoren. Imamo dvije stvari: imamo otvoreni moreuz i imamo zemlju koja nikada neće imati nuklearno oružje”, rekao je Tramp u Bijeloj kući.

Predsjednik iranskog parlamenta i glavni iranski pregovarač Mohamed Bager Galibaf izjavio je da putuje u Oman na pregovore o situaciji u vezi sa Ormuskim moreuzom.

Iran i SAD održali su juče razgovore u Švajcarskoj, pri čemu su Katar i Pakistan posredovali.

Delegaciju SAD predvodio je potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens, dok je Galibaf predvodio iranski tim.

Nastavi čitati

Svijet

EPIDEMIJA EBOLE U KONGU: Broj umrlih porastao na 267, oboljelo više od hiljadu ljudi

Nadležni organi u Kongu saopštili su da je broj smrtnih slučajeva povezanih sa epidemijom ebole porastao na 267.

Broj smrtnih slučajeva povezanih sa epidemijom ebole u Kongu porastao je na 267, saopštili su nadležni organi.

Prema zvaničnim podacima, do sada je potvrđeno ukupno 1.048 slučajeva ebole.

Broj oboljelih prvi put je premašio 1.000 u nedjelju, 21. juna.

Ministarstvo zdravlja Konga saopštilo je u subotu, 20. juna, da je zabilježeno ukupno 896 potvrđenih slučajeva ebole i da su potvrđena 232 smrtna slučaja, dok se 78 pacijenata oporavilo.

Nastavi čitati

Svijet

KINA KAO „NEVIDLJIVA RUKA“ GLOBALNOG TRŽIŠTA: Kako je Peking spriječio skok cijene nafte na 200 dolara po barelu

Dok SAD i Iran pregovaraju o otvaranju Ormuskog moreuza, analitičari ističu ključnu ulogu Kine u stabilizaciji cijena nafte.

Dok Sjedinjene Američke Države i Iran vode pregovore o trajnom otvaranju Ormuskog moreuza i normalizaciji isporuka nafte sa Bliskog istoka, analitičari upozoravaju da bi dalji razvoj situacije na svjetskom tržištu mogao u velikoj mjeri zavisiti od Kine.

Iako ne učestvuje direktno u pregovorima, Kina, kao drugi najveći svjetski potrošač sirove nafte, posljednjih mjeseci igra ključnu ulogu u stabilizaciji globalnog energetskog tržišta, prenosi CNN.

Zbog sukoba u Iranu i prekida dotoka više od 11 miliona barela nafte dnevno, Peking je preduzeo niz mjera kako bi ublažio posljedice na domaće tržište. Smanjen je uvoz, povećano korištenje čistih izvora energije, a država se oslonila i na velike strateške zalihe.

Upravo zbog takve politike, uprkos višemjesečnom ratu i značajnim poremećajima u snabdijevanju, cijene nafte nisu doživjele dramatičan rast kakav su mnogi predviđali.

Nakon više od tri mjeseca sukoba, pojedini analitičari procjenjivali su da bi cijena nafte mogla dostići čak 200 dolara po barelu. Međutim, iako su procijenjeni gubici u snabdijevanju premašili milijardu barela, tržište je ostalo relativno stabilno.

– Kina je odigrala ključnu ulogu u ublažavanju udara za ostatak Azije, a samim tim i za globalnu ekonomiju – izjavio je Dan Valter, direktor energetskog instituta Ember.

Cijena sirove nafte Brent u ponedjeljak je pala ispod 78 dolara po barelu, zahvaljujući očekivanjima da bi trgovina kroz Ormuski moreuz uskoro mogla biti normalizovana. Podsjećanja radi, prije američkih i izraelskih napada na Iran, Brent se trgovao ispod 70 dolara po barelu, da bi početkom maja dostigao četvorogodišnji maksimum od 114 dolara.

Analitičari ističu da će kineska energetska politika i u narednom periodu imati presudan uticaj na svjetsko tržište nafte, bez obzira na to kada će Hormuški moreuz biti potpuno otvoren.

U analizi francuske banke “Societe Generale”, Kina je opisana kao „nevidljiva ruka“ koja održava ravnotežu na tržištu. Naime, procjenjuje se da je Peking uspio da smanji uvoz nafte za oko tri miliona barela dnevno, što je gotovo jednako ukupnoj potrošnji Japana.

Stručnjaci navode da je Kina prije izbijanja sukoba značajno povećala svoje rezerve, koristeći povoljne isporuke sankcionisane nafte iz Rusije i Irana.

Prema procjenama analitičara, Kina trenutno raspolaže sa više od milijardu barela nafte u komercijalnim i strateškim rezervama, koje je počela da koristi još tokom maja.

Nastavi čitati

Aktuelno