Iako cijene pšenice i brašna u Republici Srpskoj miruju, građane već dočekuju skuplji hljeb i pekarski proizvodi u pojedinim pekarama.

Pekari kao glavne razloge najavljuju rast cijena električne energije i povećanje minimalne plate, dok iz udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da su cijene već sada previsoke i bez adekvatne kontrole.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da su cijene pšenice i brašna zasad stabilne.

“Cijena brašna u pakovanju od 25 kilograma kreće se od 22 do 28 KM. Kada je riječ o pšenici, domaća pšenica košta oko 0,4 KM po kilogramu, dok se uvozna pšenica iz Mađarske plaća između 240 i 250 evra po toni”, rekao je Kos.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu moguće su korekcije cijena brašna zbog povećanja troškova električne energije, ali i rasta minimalne plate.

Saša Trivić, potpredsjednik Udruženja unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da na cijene pekarskih proizvoda značajno utiče rast plata, s obzirom na to da troškovi rada danas učestvuju sa oko 35 odsto u ukupnoj cijeni pekarskih proizvoda.

“Očekujemo rast cijena pekarskih proizvoda za oko tri odsto, ali još ne znamo šta će biti s cijenom električne energije. Mi smo već poskupjeli jedan dio proizvoda”, rekao je Trivić.

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, ističe da se građani nalaze u nezavidnom položaju te da će pekari nastojati da ne povećavaju cijene osnovnih proizvoda.

“Trudićemo se da ne diramo cijene pekarskih proizvoda, barem kada je riječ o hljebu”, kazao je Pelemiš.

Dodao je da će, ukoliko uspiju da akumuliraju dodatne troškove, zadržati postojeće cijene bez korekcija.

“Za sada je stav pekara u našoj regiji da se ne ide po svaku cijenu na poskupljenja, ali vidjećemo kako će se kretati cijene repromaterijala. Moraćemo napraviti kalkulacije, a ponašaćemo se u skladu s onim što matematika pokaže”, naglasio je Pelemiš.

Kako je pojasnio, cijene hljeba trenutno se kreću od 1,6 do dvije KM, u zavisnosti od vrste i gramaže, dok se kifle prodaju po cijeni od 0,2 do 0,7 KM.

Da svaki rast cijena negativno utiče na potrošače, koji jedva sastavljaju kraj s krajem, upozorava i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora.

“Za svako novo poskupljenje uvijek se pronađe neki razlog, bilo da je riječ o povećanju minimalne plate, cijene električne energije, vode ili goriva. Potrošači praktično nemaju nikakvu zaštitu, jer je slobodno formiranje cijena dovelo do toga da nema kontrole marži. Dok god ne dođe do njihovog ograničenja, teško je očekivati stabilnost cijena”, istakla je Marićeva.

Ona smatra da su cijene pojedinih pekarskih proizvoda nerealne, te da pekari često pokušavaju nadoknaditi gubitke isključivo kroz poskupljenja.

“Cijene su zaista nerealne, jedna kifla košta koliko i vekna hljeba, tako da su, realno gledajući, cijene svih pekarskih proizvoda previsoke”, zaključila je Marićeva.