Connect with us

Svijet

NOVI UDARAC ZA ZELENSKOG: Ostaje bez najvećeg saveznika

Njemačka drastično skraćuje finansiranje rata u Ukrajini, a nejasno je kada će i kako biti sprovedeno čak 30 već dogovorenih programa vojne pomoći.

Ovu bombastičnu informaciju prvi je objavio njemački “FAZ”, a prenijeli su i brojni drugi njemački i ukrajinski mediji.

S obzirom na to da je Njemačka drugi najveći finansijer ratnih aktivnosti Kijeva poslije Sjedinjenih Država, nejasno je da li će njemačka odluka da prepolovi planirana sredstva sa 8 milijardi u 2024. na 4 milijarde evra 2025. godine natjerati režim Vladimira Zelenskog da traži mirno rješenje ili će se naći drugi izvori za finansiranje brutalnog i skupog okršaja.

Odluka Nijemaca se javno tumači kao mjera štednje, ali se javno objavljivanje odluka donijetih na nivou kancelara Šolca i ministra finansija Lindnera poklopilo sa javnom potvrdom teorije da je predsjednik Zelenski lično odobrio preusmjeravanje gasa Južnog toka.

Iz šturih informacija o novoj politici Njemačke prema Ukrajini, može se rekonstruisati da će smanjenje finansiranja imati trenutne i dramatične negativne efekte.

“Apsurdno je da više ne isporučujemo rezervne dijelove ili da naš Bundesver ne može da dobije ono što je isporučio”, rekao je Sebastijan Šafer iz Stranke zelenih.

“Kakav god da bude ishod spora oko budžeta između Ministarstva odbrane, Ministarstva finansija i Kancelarije kancelara, dugoročna šteta Ukrajini teško da se može izbjeći. Značajan dio materijala koji je iznosio u maju (vrijednost: 3,87 milijardi evra) sada je industrija prodala na drugom mjestu i više nije dostupan za isporuku Ukrajini ove godine”, piše “Bild”.

Ono što je do sada poznato jeste da je ministar finansija Kristijan Lindner (FDP) 5. avgusta poslao povjerljivo pismo ministru odbrane Borisu Pistorijusu (SPD) u kojem navodi da Njemačka više ne može da finansira vojnu pomoć Ukrajini.

Lindnerova formulacija o uslovima za odmrzavanje finansiranja pomoći Ukrajini izgleda kao tajna: Ministarstvo finansija je “spremno da odobri novo kratkoročno finansiranje”, ali uz uslov “konkretnog i razumljivog izvještavanja”.

Istovremeno, Lindner je svom kolegi Pistorijusu čak rekao malo zajedljivo: “Savezno ministarstvo finansija do sada nije dobilo ni jedan konkretan izvještaj. Dakle, ni provjere ni odluke nisu donijete”.

Podjela između koalicionih partnera oko finansiranja ukrajinskih ratnih napora je očigledna.

U drugom “povjerljivom” pismu, ministar odbrane Pistorijus optužio je Lindnera da je “promijenio pravila igre nakon što je utakmica počela” i time “ugrozio kontinuitet isporuke oružja Ukrajini”.

Pistorijus je ove godine planirao da poveća troškove za 3,87 milijardi evra; 1,3 milijarde evra rezervnih dijelova, 600 miliona evra artiljerijske municije i po pola milijarde evra bespilotnih letjelica i oklopnih vozila. Kako prenosi “Bild”, povjerljivi izvori iz njemačke vlade tvrde da kancelarija kancelara Šolca podržava stavove ministra finansija Lindnera. U ovom trenutku, Lindner tumači da neće biti prekida finansiranja rata u Ukrajini, jer će se plaćanja vršiti korištenjem ruskih deviznih rezervi koje je Zapad zamrznuo nakon invazije.

Međutim, iako članice G7 već neko vrijeme razgovaraju o korištenju ruskih deviznih rezervi za finansiranje Kijeva, nije izvjesno da će takva odluka zaista biti donijeta, jer je riječ o osjetljivom međunarodno-pravnom pitanju, veoma osjetljivom za pozicioniranje. zapadnih liberalnih demokratija prema ostatku svijeta.

Navodno, tri ministarstva – odbrane, spoljnih poslova i privrede – usprotivila su se obustavi finansiranja Ukrajine na sastanku iza zatvorenih vrata.

FAZ, koji je prvi objavio informacije koje su neprijatne za Ukrajinu, naglašava da je odluka njemačke vlade da zamrzne nova izdvajanja novca za Ukrajinu izazvana štednjom.

Međutim, bez obzira da li je riječ o zaokretu od srdačne blagonaklonosti ka uzdržanosti u odnosima sa režimom Vladimira Zelenskog, izvjesno je da Njemačka planira radikalno smanjenje izdvajanja za obračun sa Vladimirom Putinom.

Ne samo da su planirali da ovogodišnjih osam smanje na četiri milijarde evra 2025. godine, već namjeravaju da do 2027. ukupan iznos smanje na desetinu.

Potpuno je nerealno očekivati da će, ako Njemačka ne uzvrati izuzetno pozitivan stav prema Kijevu, bilo ko uskočiti umjesto njih jer niko drugi ne može.

Što se tiče finansiranja ratnih napora Ukrajine sredstvima ruskih deviznih rezervi, G7 je pristala da pokuša da iskoristi barem prinose na zamrznute ruske rezerve, ali ni ta odluka nije sprovedena jer bi se mogla pokazati pravno spornom.

Uostalom, čak i kada bi se Ukrajina finansirala sa 50 milijardi evra iz prinosa na ruske devizne rezerve, to ne bi bio poklon već kredit.

Ukupno se, naime, iz prinosa na ruske devizne rezerve godišnje može prenijeti oko tri milijarde evra, pa je jasno da se sadašnji njemački udio ne može zamijeniti ovim sredstvima.

Kako god bilo, stiče se utisak da je kijevski režim osvajanjem oko 1.000 kvadratnih kilometara državne teritorije Rusije napravio snažan PR potez, vratio se u žižu međunarodne javnosti i definitivno odložio mirovne pregovore, ali je nejasno da li je ambiciozne vojno-propagandne ciljeve Ukrajinci su usklađivali sa finansijerima ratnih napora.

Odluka Njemačke ih je očigledno iznenadila, a druge dvije velike članice EU – Italija i Francuska – imale su u posljednjih pet godina tragikomičnu seriju izuzetno visokih deficita sa kojima mogu samo da obećaju veliku pomoć, ali ne mogu da je isporuče.

Može li se ideja o vojnom maršu na Moskvu, koju kijevski režim podrazumijeva uspješnim osvajanjem malog dijela ruske teritorije, tretirati kao koherentna ideja ako je neće finansijski podržati najjača evropska ekonomija? Čeka se reakcija Sjedinjenih Država, koje su u sve dubljem predizbornom političkom haosu, prenosi “b92”.

Related Topics:

Svijet

NEPALSKI SCENARIO: “GENERACIJA Z” traži ostavku vlade i u Maroku

Marokanski kolektiv mladih “GenZ 212” zatražio je u četvrtak naveče ostavku vlade, nakon šest dana protesta za bolje zdravstvene i obrazovne usluge koje su obilježili nasilje i smrt tri osobe.

“Pozivamo na raspuštanje aktuelne vlade zbog njenog neuspjeha da zaštiti ustavna prava Marokanaca i odgovori na njihove društvene zahtjeve”, navodi se u saopštenju “GenZ 212” upućenom kralju Muhamedu VI, pozivajući i na “fer sudske postupke” protiv odgovornih za korupciju.

Demonstracije, koje je “GenZ 212” organizovao od prošle subote, uslijedile su nakon protesta koji su počeli sredinom septembra u nekoliko gradova zbog smrti osam trudnica primljenih na carski rez u državnu bolnicu u Agadiru, na jugu zemlje.

“Narod želi zdravstvo i obrazovanje”, skandirale su u četvrtak desetine demonstranata, mašući marokanskim zastavama u trgovačkoj četvrti Agdal u centru prijestonice Rabata.

Demonstracije u Markoku uslijedile su nakon sličnih, masovnih protesta mladih u Nepalu, Indoneziji, Filipinima i na Madagaskaru.

Nemiri u Nepalu doveli su do ostavke premijera, dok je predsjednik Madagaskara u ponedjeljak raspustio svoju vladu u pokušaju da umiri demonstrante.

“Generacija Z” je proteste u Maroku organizovala putem društvenih mreža TikTok, Instagram i platforme Discord.

Oni su počeli u gradu Agadir, sa zahtjevima za bolje obrazovanje i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, prenosi Euronews.

Kao mirne demonstracije proširili su se zemljom na gradove Rabat, Kazablanku, Marakeš, Tanger, Ujdu, Inzegane, Tiznit, Ait Amir i Tarudant.

Nedavno formirani kolektiv “GenZ 212”, čiji su osnivači nepoznati, a koji ima 150.000 članova na platformi Discord, sebe predstavlja kao grupu “slobodne omladine”, bez političke pripadnosti.

Grupa je naglasila da “odbacuje sve oblike nasilja” i pozvala demonstrante “da poštuju mirnu prirodu” pokreta.

Prvi veći incident izbio je kada je policijski kombi udario jednog učesnika protesta, a viralni snimak izazvao je lažne glasine o njegovoj smrti, koje su kasnije demantovane.

Incident je doveo do ozbiljnije eskalacije nasilja koje je u utorak uveče zahvatilo jug zemlje, kada su demonstranti napali policiju i opljačkali prodavnice.

Prilikom napada na policiju maskirani demonstranti gađali su snage bezbjednosti kamenjem i Molotovljevim koktelima.

Takođe, demonstranti su tokom četvrtog dana protesta uzvikivali parolu “Narod hoće pad režima” što je direktna referenca na Arapsko proljeće kada je slogan nastao.

Talas nasilja nastavio se i narednih dana, a noć između srijede i četvrtka obilježili su neredi u Marakešu, tokom kojih su demonstranti zapalili policijsku stanicu.

Istovremeno, u gradiću Lklia na jugu zemlje, demonstranti su pokušali da upadnu u policijsku stanicu kako bi ukrali oružje, na šta je policija odgovorila u samoodbrani i ubila tri demonstranta.

Istovremeno u Kazablanci je održan miran protest na kojem su demonstranti zahtijevali ostavku premijera Aziza Ahanuša i kraj korupcije.

U noći tokom koje je došlo do eskalacije nasilja, kada su maskirani demonstranti napali policiju kamenjem i Molotovljevim koktelima, povrijeđeno je 263 policajaca i 23 civila, dok je uhapšeno više od 400 lica.

Kraljevina, koja će biti jedan od domaćina Svjetskog prvenstva u fudbalu 2030., počela je velike infrastrukturne projekte: izgradnju novih stadiona, proširenje mreže brzih pruga i modernizaciju nekoliko aerodroma.

“Želimo bolnice, ne samo stadione”, slogan je koji se koristi od početka protesta i koji je bio poruka mladih u četvrtak u Rabatu, Kazablanki i Agadiru, prenosi Nova.

“GenZ 212” (212 je pozivni broj za Maroko) tvrdi da djeluje iz “ljubavi prema zemlji i kralju”, u zemlji u kojoj su velike nejednakosti, kako teritorijalne, tako i između javnog i privatnog sektora.

“GenZ 212” je pozvao i na “oslobađanje svih pritvorenih u vezi sa mirnim protestima”.

Nastavi čitati

Svijet

UZBUNA U MINHENU: Letovi otkazani, na hiljade putnika prespavalo na aerodromu

Nešto poslije 22 sata vazdušni saobraćaj na minhenskom aerodromu bio je obustavljen, a brojni letovi otkazani.

Na aerodromu u Minhenubrojni letovi su sinoć otkazani zbog primjećivanja sumnjivih dronova. Mnogi putnici su noć morali da provedu na aerodromu. Aerodrom je jutros ponovo otvoren.

Prema policijskim navodima, nekoliko ljudi je videlo dronove kako lete iznad aerodroma u Minhenu, prenosi Tagešsau.

Nešto poslije 22 sata zbog toga je vazdušni saobraćaj bio obustavljen, a brojni letovi otkazani. Na aerodromu u Minhenu otkazano je 17 letova, što je pogodilo skoro 3.000 putnika. Uz to, 15 dolaznih letova moralo je biti preusmjereno ka Štutgartu, Nirnbergu, Beču i Frankfurtu.

Policija i vatrogasna služba aerodroma postavile su desetine poljskih kreveta u terminalu za tu namjenu.

Potraga za neidentifikovanim letećim objektom
Prema podacima Federalne policije, nekoliko ljudi je prijavilo da su vidjeli dron u blizini aerodroma.

Kasnije je primjećeno njihovo prisustvo i iznad aerodromskog prostora. Da li je u pitanju bio jedan ili više dronova, ostaje nejasno.

Državni i savezni policajci su pratili područje i tragali za letećim objektima i osumnjičenima, ali bez uspjeha. Takođe je raspoređen i policijski helikopter.

Oktoberfest, najveći svetski folklorni festival, nastavlja se do nedjelje u Minhenu. Kao najveći festival na svijetu, privlači milione posjetilaca iz cijelog svijeta. I oni bi mogli biti pogođeni ograničenjima vazdušnog saobraćaja.

Oktoberfest je juče bio zatvoren na pola dana zbog prijetnje bombom.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE RASTU IZ DANA U DAN: Tusk tvrdi da je Evropa već u ratu, dok Putinu poručuje: “Želite da nas testirate, SAMO PROBAJTE”

Stanje u Evropi je alarmantno, a tenzije rastu iz dana u dan. To se može zaključiti po izjavama pojedinih lidera evropskih zemalja, koje su ujedno i članice NATO alijanse, ali i po odgovoru predsjednika Rusije.

Naime, danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”, dok je njen kolega iz Poljske Donald Tusk otišao korak dalje i istakao da je “Evropa već u ratu”.

Sinoć se oglasio i predsjednik Rusije Vladimir Putin koji je u svom obraćanju istakao da će “odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biti uvjerljiv”.

Frederiksen upozorila Evropu da se spremi za napade
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”.

U dva velika intervjua za danske novine i “Fajnenšel tajms”, Frederiksen je pozvala Evropu da više razgovara o tome šta nova bezbjednosna situacija znači za kontinent i kako bi trebalo da odgovori na prijetnju.

U oštroj opasci, rekla je da je situacija u Evropi podsjeća na onu u međuratnom periodu 20. vijeka, jer se kontinent suočava sa prijetnjama koje proizilaze iz “pravog rata” u Ukrajini i novog, šireg hibridnog rata koji Rusija vodi protiv nje.

Ideja hibridnog rata je da nas ugrozi, da nas podijeli, da nas destabilizuje. Da se ​​jednog dana koriste dronovi, sljedećeg dana sajber napadi, trećeg dana sabotaža. Dakle, ovo se neće završiti – rekla je ona za FT.

Lider NATO zemlje poručio da je Evropa već u ratu
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je juče da za njegovu zemlju rat u Ukrajini “nije apstrakt” i da se Poljska suočila sa višestrukim pokušajima ilegalnog prelaska poljske granice sa Belorusijom “svakog dana”, sa nekim napadima na njene vojnike, uključujući i žrtve.

– To je naš rat, i ako Ukrajina izgubi, to znači naš neuspjeh – naglasio je poljski premijer u obraćanju na panelu na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu.

Tusk je rekao da su provokacije iz Rusije na Baltičkom moru skoro svakodnevne, dodajući da je Zapad umiješan u “novu vrstu rata” sa Rusijom.

– Dobio sam poruku iz Varšave, imamo još jedan incident sada blizu luke Ščećin… Imamo nove incidente u našem regionu, mislim na Baltičko more, svake nedjelje, skoro svakog dana – rekao je Tusk.

On je u obraćanju upozorio “da Evropa više nije u predratnom periodu, već se suočava sa ratom”.

“Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba”
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se sinoć na plenarnoj sjednici 22. godišnjeg sastanka Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj” u Sočiju i tom prilikom je poslao jasnu poruku:

– Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba!

Naime, Vladimir Putin je, između ostalog, izjavio da u sadašnjoj situaciji u svijetu treba biti spreman na sve i da je “ulog izuzetno visok”.

On je, takođe, naglasio da je samoobmana opasna stvar i da Rusija ne bi trebalo da ignoriše šta se dešava.

– Potrebno je pratiti militarizaciju Zapada. Njemačka planira da ponovo učini svoju vojsku najmoćnijom u Evropi. Mi jednostavno ne možemo da zanemarimo to što se događa, nemamo pravo to da uradimo zbog sopstvene bezbjednosti. Ako žele da testiraju našu odbrambenu sposobnost – neka probaju. Naša istorija je pokazala da je slabost nedopustiva. Moskva je nikada neće ispoljiti, neka to imaju na umu oni kojima smeta to što Rusija postoji. Odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biće uvjerljiv – naglasio je Putin.

Kako je rekao, odgovornost za činjenicu da požar u Ukrajini još nije zaustavljen prvenstveno leži na Evropi.

– Konflikt za sada nismo uspjeli da prekinemo, a krivica za to je na Evropi koja stalno pokušava da ga još više raspali. Ali, dobra volja će ipak pobjediti. Promjene se dešavaju čak i javnom mnjenju Ukrajine – naveo je on, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno