Nacrt predviđa, između ostalog, da se nakon potpisivanja mirovnog plana u Ukrajini moraju održati izbori u roku od 100 dana, a predviđena je i amnestija za sve učesnike rata.

Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko objavio je večeras mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je danas u Kijevu uručen ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, i u njemu se navodi da će biti potvrđen suverenitet Ukrajine, koja mora da se odrekne nekih svojih teritorija.

Plan koji je prenijela ruska privatna medijska grupa RCB (RosBiznesConsulting) predviđa da će Ukrajina unijeti u Ustav odredbu da neće buti članica NATO i da će zadržati nenuklearni status, prenosi Nova S pisanje FoNeta.

Navodi se da će Krim, Donjeck i Lugansk de fakto biti priznati kao ruske teritorije, dok će se u Hersonu i Zaporožju sadašnja linija fronta “zamrznuti”, a bilo bi zabranjeno raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.

Nakon potpisivanja mirovnog plana u Ukrajini moraju da se održe izbori u roku od 100 dana, a predviđena je i amnestija za sve učesnike rata.

Ovo je plan od 28 tačaka

U planu sa 28 tačaka koji je objavio Gončarenko se navodi:

Suverenitet Ukrajine biće potvrđen.
Rusija, Ukrajina i Evropa će zaključiti sveobuhvatni sporazum o nenapadanju, a svi sporovi iz posljednjih 30 godina smatraće se riješenim.
Rusija se obavezuje da neće vršiti invaziju na susjedne zemlje, a NATO se obavezuje da se neće dalje širiti.
Sjedinjene Američke Države će djelovati kao posrednik u dijalogu između Rusije i NATO o pitanjima bezbjednosti i deeskalacije.
Ukrajina će dobiti bezbjednosne garancije.
Broj ukrajinskih oružanih snaga biće ograničen na 600.000.
Ukrajina će u svoj Ustav ugraditi odbijanje da se pridruži NATO, a NATO će sličnu odredbu uključiti u svoja dokumenta.
NATO neće rasporediti trupe u Ukrajini.
Evropski borbeni avioni biće stacionirani u Poljskoj.
Garancije SAD: Sjedinjene Američke Države će dobiti nadoknadu za pružanje garancija, koje će povući ako Ukrajina napadne Rusiju. Ako Rusija napadne Ukrajinu, sankcije će joj biti vraćene, a preispitaće se odluka o priznanju teritorija. Raketiranje Moskve ili Sankt Peterburga bez razloga lišiće Ukrajinu garancija.
Ukrajina ima pravo na članstvo u EU i dobiće preferencijalni pristup evropskom tržištu.
Plan za obnovu Ukrajine obuhvata: Fond za razvoj Ukrajine za investicije u tehnologiju i vještačku inteligenciju, zajedničku obnovu i rad gasne infrastrukture, rekonstrukciju oštećenih područja i gradova, razvoj infrastrukture i poseban paket Svjetske banke.
Rusija će biti reintegrisana u globalnu ekonomiju, a sankcije će biti ukidane po fazama. SAD i Rusija će potpisati dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji, a Rusija će biti pozvana da se ponovo pridruži G8.
Zamrznuta imovina: 100 milijardi dolara ruskih sredstava biće iskorišćeno za obnovu Ukrajine, SAD će dobiti 50 odsto profita, a Evropa će dodati još 100 milijardi dolara.
Preostala ruska zamrznuta sredstva biće usmjerena u američko-ruski investicioni fond i biće osnovana američko-ruska radna grupa za poštovanje sporazuma.
Rusija će ojačati svoju politiku nenapadanja prema Evropi i Ukrajini.
Sjedinjene Američke Države i Rusija će produžiti sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja, uključujući START I.
Ukrajina potvrđuje svoj status države bez nuklearnog oružja.
Nuklearna elektrana Zaporožje će nastaviti sa radom pod nadzorom MAAE, s tim što će proizvodnja biti podeljena 50:50 između Rusije i Ukrajine.
Obe zemlje će sprovesti programe tolerancije: Ukrajina će usvojiti norme EU o zaštiti manjina, obe strane će ukinuti diskriminatorne mjere, a nacistička ideologija će biti zabranjena.
Teritorije: Krim, Donjeck i Lugansk biće de fakto priznati kao ruski, a priznaće ih i Sjedinjene Američke Države. U Hersonu i Zaporožju front se zamrzava duž linije kontakta. Rusija se odriče drugih teritorija van tih pet regiona. Ukrajina povlači svoje snage iz dijela Donjecke oblasti i ta teritorija će postati demilitarizovana tampon zona.
Ni Ukrajina ni Ruska Federacija neće mijenjati teritorijalne sporazume silom.
Rusija neće ometati korišćenje Dnjepra i izvoz žita preko Crnog mora.
Humanitarni dio: Razmjena svih za sve, povratak civilnih pritvorenika i djece, program ponovnog spajanja porodica, mjere pomoći žrtvama sukoba.
Ukrajina će održati izbore za 100 dana.
Sve strane će dobiti amnestiju i odreći se budućih potraživanja.
Sporazum će biti pravno obavezujući, a nadgledaće ga Mirovni savjet na čelu sa Donaldom Trampom.
Nakon potpisivanja sporazuma, prekid vatre će odmah stupiti na snagu.

Ukrajinsko političko rukovodstvo nije političko, već kriminalna grupa koja je uzurpirala vlast, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Od marta prošle godine grupa pojedinaca, organizovana kriminalna grupa koja je uzurpirala vlast i, pod izgovorom nastavka rata sa Rusijom, drži ovu vlast u Ukrajini radi ličnog bogaćenja”, istakao je Putin tokom posjete jednom od komandnih mjesta ruske grupe snaga “Zapad” u zoni specijalne vojne operacije.

On je dodao da je sada svima jasno da ljudi u ukrajinskom rukovodstvu, “sjedeći na zlatnim loncima”, ne razmišljaju o sudbini stanovništva zemlje.

Kina je ponovo pretekla SAD i postala najvažniji trgovinski partner Njemačke.

Spoljnotrgovinski promet sa Kinom je od januara do septembra, zahvaljujući velikom uvozu iz Narodne Republike, blago porastao za 0.6 odsto na 185.9 milijardi evra. Istovremeno je obim trgovine sa SAD opao za 3.9 odsto u odnosu na isti period prošle godine, na 184.7 milijardi evra, saopštio je u srijedu Savezni zavod za statistiku. Kina je već od 2016. do 2023. bila najvažniji trgovinski partner Njemačke, ali su je prošle godine Sjedinjene Države potisnule.

Od januara do septembra, njemački izvoz u Kinu je opao za više od 12 odsto, na 61.4 milijarde evra, što je veći pad nego izvoz u SAD, koji je smanjen za 7.8 odsto.

Posebno je snažno opao izvoz automobila i u SAD i u Kinu.

Sa izvozom od 112.7 milijardi evra, SAD su ipak ostale najvažnije tržište za njemačku robu još od 2015. godine – uprkos trgovinskim sporovima sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Kina je na toj listi bila tek na šestom mjestu.

Međutim, uvoz iz Kine je u prvih devet mjeseci 2025. snažno porastao za 8.5 odsto, dok je uvoz iz SAD porastao samo za 2.8 odsto.

NR Kina je tako, sa uvozom od 124.5 milijardi evra, daleko ispred Nizozemske, koja je na drugom mjestu, najvažniji dobavljač za Njemačku. Kina zbog trgovinskog spora sa Trampom preusmjerava robu ka Evropi, pa tako i na njemačko tržište. SAD su sa uvozom od skoro 72 milijarde evra na trećem mjestu.

Posebno su snažno porasli njemački uvoz iz Kine u oblasti električne opreme, odjeće i mašina, prenosi “b92”.