​Šokantan novi zakon bi mogao pornografiju učiniti saveznim zločinom širom SAD-a.

“Projekat 2025” je politička inicijativa koja je prvi put objavljena 2023. godine u očekivanju pobjede Donalda Trampa na predsjedničkim izborima 2024.

Projekat je pokrenut od strane think-tank organizacije “Heritage Foundation”, a plan ima za cilj da preoblikuje saveznu vladu i konsoliduje izvršnu vlast u korist njihove politike. Jedan od planova uključuje trajnu kriminalizaciju pornografije u SAD.

Republikanski senator Majk Li predložio je zakon koji ima za cilj da upravo to postigne – zove se Zakon o definiciji međudržavne opscenosti (IODA). Ako bude usvojen, zakon koji ima za cilj da zakonski definiše pojam “opscenost” učiniće svu pornografiju ilegalnom.

“Opscenost nije zaštićena Prvim amandmanom, ali nejasne i neizvršive pravne definicije su omogućile da ekstremna pornografija zasiti američko društvo i dođe do bezbroj djece. Naš zakon ažurira pravnu definiciju opscenosti za internet eru, tako da se ovaj sadržaj može ukloniti, a njegovi pružaoci krivično goniti”, istakao je Li.

Ovo znači da bi se kriminalizovala svaka “slika, ilustracija, grafički fajl, film, video kaseta ili drugi vizuelni prikaz” bilo kog medijskog dijela koje “pobuđuje požudu za golotinjom ili seksom”.

“Opscenost već nije zaštićen govor prema Prvom amandmanu, ali njena trenutna definicija otežava procjenu i krivično gonjenje. Trenutna pravna definicija opscenosti je preuzeta iz slučaja Vrhovnog suda iz 1973. godine. Njegovi standardi su subjektivni i nejasni, što otežava sigurnu primjenu na bilo koji dati materijal. Korišćenje standarda prije interneta za moderno doba predstavlja ozbiljne izazove – posebno kada države koriste različite definicije za ‘opscenost’ – i omogućava kriminalcima da izbjegnu krivično gonjenje”, navodi se u prijedlogu zakona, prenosi sajt “Unilad Tech”.

Predstavnica Meri Miler je dodala: “Zakon o definiciji međudržavne opscenosti oprema organe za sprovođenje zakona alatima koji su im potrebni za ciljanje i uklanjanje opscenog materijala sa interneta, koji je alarmantno destruktivan i daleko izvan granica zaštićenog slobodnog govora prema Ustavu”.

Zbog toga što su okviri dosta široko određeni u samom prijedlogu zakona, mnogi se pitaju gdje je kraj, odnosno gdje bi se povukla granica opscenosti, jer bi mogli da se kriminalizuju filmovi i TV serije, prenosi “b92”.

Glavni grad Danske je ponovo pokrenuo izvanrednu inicijativu.

Vlasti Kopenhagena najavile su da će nagraditi sve turiste koji svojim ponašanjem doprinose zaštiti životne sredine. Samo nekoliko koraka vas dijeli od besplatnog obroka, besplatne vožnje brodom ili iznajmljivanja bicikla bez ikakvih troškova.

Danske vlasti ponovo uvode inovativni program kojim se podstiču turisti da putuju ekološki. Posjetioci koji se odluče da preduzmu ekološki prihvatljive akcije tokom svog boravka u Kopenhagenu moći će da računaju na brojne pogodnosti, među kojima su i besplatna kafa, vožnja brodom, veganski obrok ili popusti na mnoge gradske atrakcije.

Sve što treba da uradite nakon završetka aktivnosti jeste da odete na veb stranicu visitcopenhagen.com/copenpay, gdje treba da naznačite kako ste doprinijeli zaštiti životne sredine. Sve što treba da uradite je da stignete, duže ostanete u gradu, očistite smeće ili posadite biljku. Međutim, treba da zapamtite da što je djelo veće, to je veća korist.

Kampanja će početi 17. juna i trajaće skoro do kraja ljeta. Organizatori inicijative su najavili da će, ukoliko akcija donese očekivane rezultate i veliko interesovanje turista, biti proširena i na druge danske gradove. Međutim, ovo nije prvi put. Slična inicijativa je predložena u Danskoj prošle godine, koja je privukla ogromno interesovanje, ali je obim koristi bio mnogo ograničeniji.

Kako organizatori ističu, cilj inicijative je da se podstaknu turisti da prave održive izbore prilikom putovanja i da se smanji ugljenični otisak gradskog turizma.

Ako niste sigurni da li smijete da podijelite neku informaciju ili ne, vodite se ovom jednostavnom logikom – ako ne želite da vam neko ponovi, vidi ili objavi vaš upit negdje na internetu, oglasnoj tabli ili u medijima, vjerovatno ga ne biste smijeli ni postaviti ni ČetGPT-ju ili nekom drugom AI modelu.

Veliki jezički modeli, odnosno alati sa vještačkom inteligencijom, gotovo su postali neizostavni dio svakodnevnog života.

Čak i ako ih ne koristite direktno svakog dana, velika je vjerovatnoća da koristite neki servis koji u pozadini koristi AI model kao što su ČetGPT, Gemini, Perplexiti i slični.
Međutim, iako se mnogi oslanjaju na ove servise kako bi im pomogli u svakodnevnim (poslovnim i privatnim) obavezama, isto tako nisu svjesni da svako korišćenje ovih alata nosi i određene bezbjednosne rizike.

Naime, u žurbi da što prije obave neki zadatak, ljudi često AI modelima otkrivaju osjetljive i privatne informacije koje ne bi trebalo dijeliti ni sa kim. Ali, četbotovi nisu osobe, zar ne?

Zapravo, u ovom kontekstu treba ih posmatrati kao osobe, jer baš kao što ne biste bilo kome na ulici rekli osjetljive informacije o sebi ili firmi u kojoj radite, tako ih ne bi trebalo ni upisivati u AI četbotove.
Linker
Iako kompanije koje razvijaju ove modele najčešće ne koriste korisničke podatke iz razgovora za dodatno treniranje modela (mada, na primjer, DeepSeek upravo to radi), to ne znači da ti podaci ne ostaju zabilježeni na vašem korisničkom nalogu.

Dovoljno je da neko sjedne za vaš računar, otvori vaš omiljeni AI model i pročita istoriju razgovora – i time pristupi osjetljivim podacima.

Koje osjetljive podatke ne smijete dijeliti?

1. Lične podatke
Bez obzira na to koliko vjerujete AI modelu, nikada ne bi trebalo da u razgovoru sa bilo kojim AI četbotom dijelite svoje puno ime i prezime, adresu, JMBG, broj lične karte, pasoša i slične identifikacione dokumente. Isto važi i za fotografije takvih dokumenata.

Ako koristite četbot za izradu biografije, bolje ga zamolite da vam napravi obrazac koji ćete sami popuniti na računaru, umjesto da ubacujete svoje lične podatke.

2. Finansijske informacije

Kao što se savjetuje da ne dijelite brojeve kreditnih/debitnih kartica, podatke o bankovnom računu ili lozinke za elektronsko bankarstvo – isto važi i za AI modele.

Možda želite savjet o najboljem kreditu ili kako uštedjeti na porezu, ali koristite izmišljeni primjer umjesto stvarnih podataka.

3. Lozinke

Ne treba dodatno objašnjavati – dijeljenje lozinki je izuzetno neodgovorno. Kao što ne biste strancu dali ključeve od stana, tako ih ne treba dijeliti ni AI modelu.

4. Osjetljive ili povjerljive informacije

Nemojte tretirati AI model kao povjerljivog prijatelja i otkrivati mu intimne ili tajne podatke.

Privatni detalji kao što su preljube, ponašanje kolega ili zdravstveni problemi članova porodice nisu za dijeljenje sa četbotom.

5. Informacije o firmi u kojoj radite ili sarađujete

Možda vam je primamljivo da u ČetGPT ubacite podatke i tražite da sastavi ugovor, ali to nije bezbjedno. Isto važi i za povjerljive dokumente (o prototipovima, patentima, poslovnim planovima, finansijama itd.).

Zato neke firme i zabranjuju korišćenje AI alata na službenim računarima.

6. Еksplicitan sadržaj

Čak i ako je u šali, pitanje poput “kako se riješiti nekoga zauvijek” može izazvati ozbiljne probleme.

ČetGPT neće odgovoriti, a neki modeli takva pitanja mogu prijaviti nadležnim organima. Bolje se suzdržite.

7. Medicinske informacije

Umjesto “doktora Gugla”, mnogi su počeli da koriste ČetGPT kao ličnog ljekara.

Nije loše tražiti objašnjenje nalaza, ali izbjegavajte unošenje identifikacionih podataka. Bolje je postaviti opšti upit, na primjer: “Preporuči mi vježbe za muškarca u tridesetim godinama koji ima išijas”.

*Zlatno pravilo: Ako niste sigurni da li smijete da podijelite neku informaciju – zapitajte se da li biste željeli da je neko pročita na internetu ili u medijima. Ako ne biste, onda je ne postavljajte ni AI modelu.