EUFOR je saopštio je da će privremeno povećati brojnost svojih snaga kako bi pružili podršku u održavanju sigurnosti i stabilnosti u BiH.

Iz EUFOR-a su u petak uveče naveli da će u predstojećim danima doći do primjetno pojačanog prisustva EUFOR-a.

Ističu da je to preventivna mjera koja se provodi s ciljem da se pomogne BiH u interesu svih njenih građana.

Iz EUFOR-a napominju da njihovi kapaciteti imaju ključnu ulogu za održavanje sigurnosti i stabilnosti u BiH.

Podsjećaju da su snage EUFOR-a i dalje nepristrasne, multinacionalne i snažne, i raspolažu sa neophodnim vojnim resursima da pruže podršku pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja za sve građane BiH i da ostaju posvećeni tome, prenosi Srna.

Očekuje se da će u BiH doći još 400 vojnika EUFOR-a, uz četiri nova helikoptera.

Nezvanično se saznaje da bi, od 400 novih vojnika EUFOR-a, njih po 120 došlo iz Mađarske, Rumunije i Bugarske, dok bi ostatak činili vojnici iz Slovenije.

Nove snage EUFOR u BiH bi trebale stići 12. ili 13. marta, odnosno naredne sedmice.

Na Osmomartovskom maršu, koji će se održati u subotu u nekoliko bh. gradova, građanke i aktivistkinje će ukazati, između ostalog, na potrebu zaštite žena od nasilja, ravnopravnost kod zapošljavanja, te poštovanja njihovih zagarantovanih prava.

Organizatori ističu da je 8. mart prilika da podsjetimo koliko je važno da žene imaju priliku da žive slobodno i bez nasilja.

Osim u Banjaluci i Sarajevu, Osmomartovski marš je najavljen u Tuzli i Mostaru.

U Banjaluci će Osmomartovski marš krenuti u 12 časova od Narodnog pozorišta Republike Srpske do Trga Krajine, a ritmom bubnjeva će ih pratiti Baba Djex Tribe.

Kako kaže za “Nezavisne” Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije “Udružene žene”, njihov cilj je da ukažu na potrebu zaštite žena od nasilja, unapređenja zakonskog okvira i vraćanja zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u procedure donošenja.

“Takođe, da ukažemo na dostojanstven rad i socijalnu sigurnost – jednaka plata za jednak rad, bez diskriminacije žena pri zapošljavanju, te političku ravnopravnost i pravo da žene budu jednako uključene – više žena na mjestima odlučivanja, jačanje političke participacije i eliminaciju svih oblika političkog nasilja nad ženama”, rekla je Ivićeva.

Delila Hasanbegović Vukas, članica Organizacionog odbora Osmomartovskog marša u Sarajevu, za “Nezavisne” ističe da je fokus na radničkim pravima, prvenstveno žena-radnica, koje su svakako u nepovoljnijem položaju u ovoj oblasti.

“Kroz slogan ‘Hoću da živim od svog rada’ tematiziramo brojne načine izrabljivanja radnica u različitim sferama i djelatnostima. Ne možemo reći da su prava žena u oblasti rada zadovoljavajuća. Naprotiv, krše se svakodnevno. Neki od problema su prekovremeni rad koji nije plaćen ili nije dovoljno plaćen, nepotizam i korupcija u zapošljavanju i na radnom mjestu te nesigurnost na radnom mjestu, seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, nemogućnost napredovanja na poslu, manjak adaptabilnosti na realnosti života žene, mobing, niske ili nedovoljne plate, raskid ugovora tokom trudnoće ili nakon porođaja, diskriminacija pri zapošljavanju i u toku rada. Žene više rade u kući, pri čemu taj rad nije prepoznat niti valoriziran”, naglašava Hasanbegović Vukasova.

Kako navodi, žene koje izlaze na ulice i traže pristup zagarantovanim pravima su velika snaga i jako je važno da na taj način traže vidljivost problema i njihovo rješavanje, a da pri tome imaju širu podršku društva.

“S druge strane, ‘ustati’ moramo i uz pomoć drugih sredstava, tj. pravne borbe, političkog zagovaranja i kroz sistem. Prije svega toga, moramo definisati sve izazove i nedostatke u BiH, a neophodno je da sve obespravljene doživimo kroz njihova iskustva, koja su i naša”, kazala je ona.

Dodala je da su marševi i štrajkovi žena počeli krajem 19. vijeka, i to jer su one bile nezadovoljne lošim uslovima rada.

“I Jugoslavija ima dugu istoriju ženske borbe u tom smislu. Što se tiče BiH u sadašnjem trenutku, proteste i marševe imamo u više gradova, ali uvijek je otvoren prostor za masovnije, artikulisanije, konkretnije i jasnije izražavanje stava i zahtjeva, pogotovo u klimi nazadovanja u polju ljudskih prava i ravnopravnosti. Nadamo se da ćemo i ovim maršem učiniti korak naprijed”, zaključuje Hasanbegović Vukasova.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas proslavlja Teodorovu subotu, prvu u Vaskršnjem postu.

Na Todoricu, kako se još naziva ovaj dan, u crkvu odlaze da se ispovijede i pričeste djeca, stari, bolesni, odnosno oni koji ne mogu da izdrže dugotrajni post.

Slavi se i kao krsna slava, a za Svetog Teodora vjeruje se da je zaštitnik stoke, naročito konja.

Sveti Teodor Tiron bio je vojnik koji je odbio da učestvuje u progonu hrišćana, čak je javno priznao hrišćansku vjeru, zbog čega je mučen i na kraju živ bačen u oganj.

Običaj je da se prve subote u velikom postu sprema koljivo, odnosno žito, kao spomen na veliko čudo kojim je sveti Teodor Tiron sačuvao i spasao hrišćanski narod od zle namjere cara Julijana, koji je naredio upravniku Carigrada da svim hrišćanima koji su se pridržavali Velikog posta hranu sa pijace tajno pospe krvlju.

Ali javio se Teodor Tiron tadašnjem arhijereju i reče mu da narod jede samo koljivo sa medom.

Hrišćani u subotu prve velikoposne sedmice koljivima otpraznovaše spomen svetog velikomučenika Teodora, zahvaljujući Bogu i proslavljajući svetog slugu Njegovog.

I od tada pa sve do sada, pravovjerni u cijelome svijetu koljivima proslavljaju u subotu prve sedmice Velikog posta uspomenu na ovo čudo, i poštuju Hristovog stradalca, da se ne bi zaboravilo tako dirljivo promišljanje Božije o hrišćanima i pomoć Svetog velikomučenika Teodora.