Connect with us

Društvo

NOVO POSKUPLJENJE GORIVA U SRPSKOJ, donosi nove probleme građanima!

Poskupljenje goriva do osam feninga po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj neće biti jedini udar na džepove građana, jer po običaju i ustaljenoj praksi, uslijediće i poskupljenja gotovo svih proizvoda neophodnih za život, što će dodatno “istopiti” ionako mršave potrošačke novčanike.
Obrazloženje distributera išlo je u pravcu da su prinuđeni na ovakav potez jer ne mogu ugroziti svoje poslovanje, a prateći dosadašnju situaciju, odgovor trgovaca će sigurno biti identičan u vidu poskupljenja.

Nažalost, kola će se opet slomiti na stanovništvu, koje će, poručuju stručnjaci, morati tražiti način na koji način može potrošiti neku marku manje.

“Ne znam više šta nije poskupjelo. A poskupljenjem goriva će ovdje ponovo sve poskupjeti, tako da će ovo biti jedna veoma neizvjesna jesen i zima za naše potrošače, jer najavljena su poskupljenja svih usluga od strane preduzeća”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora.

Prema njenim riječima, četiri mjeseca koja su ostala do kraja tekuće godine, po pitanju poskupljenja, biće jako turbulentna, čak i više nego iduća godina.

Marićeva tvrdi da to ne treba nikoga da začudi, jer je odgovor na pitanje kako je to moguće, u stvari vrlo jednostavan.

“Najavljuju se poskupljenja u ovoj godini i izvjesno je da će do toga doći. Mnogo više nego iduće godine, jer je 2024. godina izborna, pa je vrlo vjerovatno da se trgovci, te drugi neće tako lako usuditi da baš tada jako povećavaju cijene”, smatra Marićeva.

Da su izbori moguća slaba tačka za nadležne, saglasan je i ekonomista Milenko Stanić. Tu se, kako kaže, može tražiti neka šansa da ne dođe do daljih poskupljenja i šansa da državni i republički organi donesu jasne zakonske odredbe koje neće ići nauštrb građana.

“Možda će zbog činjenice da su izbori vlasti odgovornije pristupiti tom pitanju. U stvari, gledajući svoje interese da ih glasači ne bi kaznili, možda bi mogli krajem ove godine i početkom iduće da propišu mjeru koja predstavlja akciznu politiku. U prevodu, Savjet ministara BiH sa Parlamentarnom skupštinom BiH mogao bi da donese odluku da u situaciji ako maloprodajne cijene nafte pređu određenu granicu, recimo tri KM po litru, nastupi period intervencije i da se otpiše određeni procenat akciza. Na taj način bi se zaštitili domaća privreda i stanovništvo, da se uspostavi tzv. plafonirana cijena. Dosad nismo imali podršku za slične inicijative koje su dolazile i od nekoliko klubova poslanika i pojedinačno”, navodi Stanić za “Nezavisne novine”.

Što se tiče poskupljenja goriva, on kaže da tu više ne vrijedi polemisati, jer BiH zavisi od ino-proizvođača jer nema svoje proizvodne kapacitete i izvore nafte.

“Rafineriju smo izgubili, kao i ključne poluge i instrumente kojima možemo uticati na svjetske cijene nafte kod nas. Jedina mogućnost je da domaći organi vlasti izađu u susret građanima i privredi u smislu korekcija cijena nafte, koja će se sigurno i u narednom periodu kretati ovom cik-cak linijom, više prema gore nego prema dolje. I članice OPEK+ se drže dogovora, smanjuju proizvodne kvote, time podižu cijene”, zaključio je Stanić.

Related Topics:

Društvo

DA LI STE ZNALI? BiH nije izvezla nijedan metak u Iran i Izrael

U prvih pet mjeseci ove godine BiH nije direktno izvozila oružje i municiju ni u Iran ni u Izrael, što nije iznenađujući podatak, jer ni ne proizvodimo naoružanje koje se može koristiti na toliku udaljenost između zaraćenih zemalja, koje ne graniče jedna sa drugom.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” potvrdili da je vrijednost izvoza namjenske industrije od januara do maja prošle godine iznosila 205.072.492 KM, a u istom periodu ove godine 285.259.770 maraka.

U spomenutom periodu prošle godine, top tri zemlje u koje smo izvozili su bile SAD, Srbija, te Slovačka. Ove godine, tabela je nešto drugačija – na prvom mjestu su i dalje SAD, na drugom je Češka, a na trećem Srbija.

Tržište imamo u nekoliko desetina zemalja širom svijeta i zanimljivo je da su na spisku, primjera radi, Malezija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Grenland, Belgija, Burundi, Mongolija, Angola, Kazahstan, Katar, Tajland. Ali – nisu ni Iran ni Izrael, što znači da nisu, direktno, kupovali naše naoružanje, čak ni za civilne potrebe. Za ovaj rat im i ne treba.

“Rat između Izraela i Irana koji se sada vodi, vodi se sa udaljenosti i koriste se dalekometni projektili, balistički ili hipersonični. BiH, tj. FBiH ne proizvodi takve projektile. Izrael i Iran nisu susjedne zemlje, između njih postoji pojas drugih zemalja, tu su Liban, Jordan, Irak, Sirija i tako dalje. Doduše, koriste se i dronovi, ali takve bespilotne letjelice BiH takođe ne proizvodi. U FBiH se proizvode dronovi za civilne potrebe, ne za vojne”, rekao je za “Nezavisne novine” Đuro Kozar, vojnopolitički analitičar.

On dodaje da Vlada FBiH postavlja nadzorne odbore, pa i uprave preduzeća namjenske proizvodnje čiji je većinski vlasnik, pa na osnovu toga ima informacije o vrsti proizvodnje, količini, izvozu, kao i ostale podatke. Ima tu, međutim, još jedna bitna stavka.

“Što se tiče Izraela, on nije uvozio, ali jesu Amerikanci, koji snabdijevaju oružjem Izrael. Amerikanci su veliki uvoznici oružja iz FBiH. Sad se postavlja pitanje – šta će Amerikancima oružje iz BiH kad imaju svoju ogromnu proizvodnju. Ali oni to daju zemljama koje žele da podrže, a jedna od tih zemalja je i Izrael. Govorim o pješadijskom oružju”, naveo je Kozar.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, kada je riječ o namjenskoj industriji, izvoz je znatno porastao, sa 408,1 milion KM u 2023. na 561,5 miliona KM u 2024. Ove cifre su posebno značajne ako ih uporedimo sa, recimo, 2013. godinom, kada je izvoz iznosio tek 81.219.708 KM.

Komentarišući rezultate postignute u prošloj godini, iz Spoljnotrgovinske komore BiH su naveli da je rast izvoza iz BiH dio šireg globalnog trenda povećanja potrošnje na odbranu zbog rata u Ukrajini, napetosti na Bliskom istoku i povećane nesigurnosti u Aziji.

“SAD su ostale glavni kupac bosanskohercegovačke vojne opreme, te je izvoz porastao sa 104,5 miliona KM na 136,4 miliona KM u 2024.”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kako dodaju, evropske zemlje (Češka, Slovačka, Bugarska, Njemačka, Poljska) sve više učestvuju u kupovini bh. vojne opreme, što ukazuje na povećanu potražnju u NATO i EU tržištima.

“Bliski istok ostaje važan (Saudijska Arabija, Irak, Egipat), ali su neke arapske zemlje, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, ispale iz liste najvećih kupaca. Azijsko tržište raste – Indija, Indonezija, Bangladeš i Filipini su novi igrači u izvozu”, rekli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH za “Nezavisne novine”.

Kada je uvoz u BiH u pitanju, najviše se uvozi barut (52,7 odsto), što znači da BiH nije samoodrživa u ključnim komponentama za proizvodnju municije.

“Municija i eksplozivi čine značajan dio uvoza, što ukazuje na povećane potrebe domaćih institucija, vojske i policije, ili na reizvoz nakon dorade”, pojasnili su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Najviše se, dodaju, uvozi iz Srbije (41,59 odsto) i Hrvatske (18,54 odsto), što ukazuje na regionalnu povezanost u vojnoj industriji. Kako naglašavaju, porast uvoza sirovina i komponenti pokazuje da BiH širi kapacitete i nastoji zadovoljiti povećane narudžbe.

“Bh. namjenska industrija bilježi snažan rast izvoza, ali se povećava i uvoz sirovina. Očekuje se da će ovaj sektor nastaviti rasti ako se održe globalne vojne napetosti i povećana potražnja za municijom i eksplozivima”, naglasili su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Nastavi čitati

Društvo

NAJDUŽA OBDANICA U GODINI: Stiglo nam je ljeto

Na sjevernoj Zemljinoj hemisferi danas je počelo ljeto

U isto vrijeme, u 4.42 časa po srednjoevropskom vremenu, za stanovnike južne polulopte počela je zima.

Na dan početka ljeta obdanica je najduža, noć najkraća, a sunce pravi svoj najveći dnevni luk iznad horizonta.

Izlazi na sjeveroistoku, na jugu dostiže najveću dnevnu visinu tokom godine, a zalazi na sjeverozapadu.

Dug dan i položaj Sunca utiču na to da sunčevo zračenje bude jače, pa će UV indeks ovih dana biti veoma visok.

Ljeto završava 22. septembra u 18.19 časova.

Nastavi čitati

Društvo

RADNICI “GRADA” USTALI PROTIV VLADE Nema plata, nema doprinosa – ŠTRAJK UPOZORENJA, SLIJEDI BLOKADA!

Zaposleni u Akcionarskom društvu „Grad“ Bijeljina, čiji je vlasnik Vlada Republike Srpske, održali su jednočasovni štrajk upozorenja pred pokretanje generalnog štrajka zbog nagomilanih problema koji, kako su ranije saopštili, ozbiljno dovedeni u pitanje njihovu i egzistenciju njihovih porodica. Zahtjev za rješenje tih problema, kako navode, nije naišao na odgovarajući odgovor nadležnih.

Radnici “Grada” zahtijevaju isplatu plata za april i maj, isplatu ostalih ličnih primanja do kraja juna, refundiranje troškova za liječenje zaposlenih iz prethodnog perioda, te da Uprava i Nadzorni odbor preduzmu sve sa nadležnim organima kako bi se dugoročno riješili problemi funkcionisanja preduzeća.

Radnici nisu htjeli da daju izjave, a v.d. direktora AD “Grad” Bijeljina, Predrag Mićić kaže da ima razumijevanje za njihove zahtjeve, te da je u stalnom kontaktu sa Ministarstvom poljoprivrede kako bi dobili podršku i konkretnu pomoć od Ministarstva u prevazilaženju situacije.

“U ovom momentu su nam neophodna finansijska sredstva za prevazilaženje trenutne situacije ali i izrada Akcionog plana, pravci i smjernice u kom Društvo treba da ide u smislu organizacije i eventualno novih djelatnosti koje će donijeti nove prihode. Evidentno je da sada imamo nesrazmjeru između prihoda i rashoda. Samo ću napomenuti da su u ukupnim rashodima, rashodi za plate preko 70 odsto”, navodi Mićić.

Pored novčane pomoći Vlade Srpske koju, kaže dalje Mićić, očekuju i vjeruju da neće izostati, traže i intenzivniju institucionalnu podršku institucionalno u smislu, a koja se odnosi na sprečavanje nelegelne trgovine.“Nelegalna trgovina direktno utiče na promet a.d. “Grad”, a ne donosi nikom ništa dobro. Štetu od nje snose svi u lancu”, zaključio je Mićić.

U okviru AD “Grad” Bijeljina posluje Agrotržni centar: Kvantaška pijaca, Stočna pijaca i Buvljak hala.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno