Pečat opštim izborima u BiH 4. oktobra, osim uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i optičkih skenera te niske izlaznosti, trenutno daje i broj nevažećih glasačkih listića, njih oko 400.000, a upućeni ističu da, ipak, nije sve tako crno kao što na prvi pogled izgleda.

Na biralištima je, naime, u nedjelju glasalo 1,4 miliona birača od ukupno 3,4 miliona s pravom glasa po izvodu iz Centralnog biračkog spiska. To je tek nešto više od 42 odsto za cijelu BiH, odnosno 47 na teritoriji Srpske.

Iako i dalje imamo preliminarne rezultate i neobrađene podatke sa svih adresa, dostupni podaci ukazuju ponovo na značaj broja nevažećih glasačkih listića.

Upotreba skenera je, naime, promijenila i izgled listića i dovela do novog načina označavanja kandidata kojima se želi dati glas, posebno u dijelu za izbor poslanika, a Izbornim zakonom BiH su definisani kriterijumi po kojima je glasački listić nevažeći.

Listić će biti proglašen za nevažeći ukoliko ne bude ispunjen ili bude, ali tako da nije moguće sa sigurnošću utvrditi kojoj je političkoj stranci, koaliciji, nezavisnom kandidatu ili listi nezavisnih kandidata birač dao svoj glas. Između ostalog, otići će na tu stranu ako su na njemu dopisana imena kandidata ili ako je označeno više od jedne stranke, koalicije, nezavisnog kandidata ili liste nezavisnih kandidata, odnosno ako je na osnovu oznaka koje je birač dopisao, kao što je potpis, može utvrditi njegov identitet.

Nevažeći glasački listići su, u statistikama CIK-a, grupisani u nevažeće neoznačene (prazne) i nevažeće prema ostalim kriterijumima, a s obzirom na njihovu brojnost bili su i tema konferencija nakon opštih izbora 2022, nakon kojih je objavljena i analiza o tadašnjih brojkama i slučajevima.

Osnovna karakteristika svih sprovedenih izbora u BiH je, naime, veći broj nevažećih glasačkih listića u odnosu na procijenjeni izborni standard od tri do četiri odsto.

Evidencije CIK-a pokazuju da je na opštim izborima prije četiri godine zabilježeno sedam odsto nevažećih listića. Prema nivoima vlasti najveći ukupni procenat nevažećih listića evidentiran je za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine (PS) BiH, a najmanji za izbornu utrku za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Uporedni pregled nevažećih listića sa opštih izbora 2014, 2018. i 2022. godine je pokazao da je procenat takvih listića približno isti za ova tri izborna ciklusa, uz uočen blagi pad 2022. CIK je nakon tih izbora sproveo i onlajn anketu u potrazi za odgovorima zašto određen procenat birača u glasačku kutiju ubace neoznačen glasački listić ili nepropisno označen

– Prema mišljenju ispitanika glavni razlog je prevelik broj političkih subjekata i kandidata, nezadovoljstvo ponuđenim opcijama, komplikovan izborni sistem, veliki broj listića te format glasačkih listića, dok je samo 2,04 odsto ispitanika označilo da ne razumiju način na koji se glasa – navedeno u izvještaju CIK-a BiH.

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić je na početku ukazao da su u Centralni birački spisak upisani svi oni koji imaju važeću ličnu kartu BiH, uz opasku da ih je veliki broj izvan zemlje, odnosno da nas je ovdje između 2,2 i 2,3 miliona s pravom glasa.

Takvi podaci, s druge strane, automatski podižu i prag ukupne izlaznosti, a primjena novih tehnologija je, tvrdi, omogućila to da ovaj put samo birači koji su i izašli na izbore mogu napraviti te nevažeće listiće.

– Više nema mogućnosti da to napravi neki od članova biračkih odbora, a prema mojim podacima bilo je oko 4,2 odsto nevažećih listića. Kada se kaže 400.000 izgleda mnogo, ali glasalo se za četiri nivoa vlasti. Procenti će pokazati da su skeneri zaustavili zloupotrebe iz starog sistema kada se moglo dodavati na prazne listiće – rekao je Šehić.

I on je, kako je priznao, jedan od onih iza kojih je ostao prazan listić.

– Redovno izlazim na izbore, a nikad nisam glasao za člana Predsjedništva BiH. Na glasačkom listiću napišem zašto ne glasam. Kao građanin nemam pasivno biračko pravo jer je Ustav, kao i Izborni zakon, diskriminatorski, tako da je to protestni glas, a takvih ima dosta – istakao je Šehić za “Glas Srpske”.

Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u julu ove godine iznosila je nešto više od 1.700 KM, čime je BiH ostala na samom dnu ljestvice po visini primanja u regionu.

Dok građane pogađa rastuća inflacija i stalni skok cijena osnovnih životnih namirnica, standard u BiH dodatno urušavaju i najniže penzije u okruženju, upozoravaju stručnjaci i ekonomski analitičari.

Prema riječima narodnog poslanika Bojana Kresojevića, spor rast plata u odnosu na inflaciju i susjedne zemlje direktna je posljedica neadekvatnog upravljanja ekonomskim razvojem.

On ističe da su primanja u regionu rasla znatno brže nego u BiH, navodeći primjer Srbije gdje je prosječna plata pretekla domaću i dostigla oko 2.000 KM (preko 1.000 evra).

Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da su visoka poreska opterećenja na rad jedan od ključnih razloga za niske zvanične plate. U Republici Srpskoj opterećenje iznosi 64 odsto, dok je u Federaciji BiH blizu 70 odsto, što je znatno iznad prosjeka razvijenih zemalja (40–50%). Pavlović naglašava da ovakva poslovna klima tjera poslodavce u sivu ekonomiju.

Pored visokih nameta i inflacije, na nizak nivo primanja utiču i loša politička situacija te izostanak stranih investicija.

Regionalna poređenja pokazuju da Slovenija i dalje drži ubjedljivo prvo mjesto sa prosječnom platom od oko 1.700 evra u julu, slijedi Hrvatska sa 1.500 evra, dok prosječna primanja u Srbiji i Crnoj Gori iznose nešto više od 1.000 evra.

Iako je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sa rezultatima izbora izašla odmah u izbornoj noći, na konačno potvrđivanje izbornih rezultata će se ipak, kao i do sada, čekati skoro 30 dana.

Zašto će se na konačne rezultate izbora čekati do 3. novembra?

“Ne vjerujem da će se ranije nego inače ići na potvrđivanje rezultata. Čekaju se glasovi putem pošte, nakon toga ide kontrolno brojanje u Glavnom centru za brojanje pa onda ako bude značajnih odstupanja između elektronskog brojanja i ručnog brojanja donosiće se posebno odluke. Poslije toga treba utvrditi rezultate izbora, zatim ostaviti rok za žalbe itd. Ne vjerujem da će se značajno prije roka, odnosno 3. novembra, potvrditi rezultati”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak CIK-u.

Krajnji rok za potvrđivanje rezultata izbora je 3. novembar, a od dana potvrđivanja izbora počinju teći rokovi za konstituisanje parlamenata i formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.

Koje institucije prve počinju s radom nakon potvrde rezultata?

Ako je suditi po ranijim izbornim ciklusima, prvo će se konstituisati Predsjedništvo BiH i Narodna skupština Republike Srpske. Prema Poslovniku o radu Narodne skupštine Republike Srpske, rok za konstituisanje je 15 dana od dana potvrđivanja izbora. Tu sjednicu saziva predsjedavajući Narodne skupštine Republike Srpske iz prethodnog saziva, u ovom slučaju Nenad Stevandić, a novim sazivom do izbora novog predsjednika predsjedava najstariji poslanik.

Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, poslovnikom je precizirano da sjednicu u roku od 15 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora saziva predsjedavajući iz prethodnog saziva, a to je Denis Bećirović.

Kada se imenuje predsjedavajući Savjeta ministara BiH?

Predsjedništvo BiH ima i rok u kojem treba da imenuje predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, ali taj rok do sada nikada nije ispoštovan.

“Odluka o imenovanju donosi se najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Odluka o imenovanju se odmah dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na odobravanje. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH stupa na dužnost nakon što njegovo imenovanje odobri Predstavnički dom”, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

Koliko traje formiranje nove vlasti u BiH?

Ako uzmemo u obzir da je rok za konstituisanje Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 30 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora, Predsjedništvo BiH predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH trebalo bi da imenuje najdalje polovinom novembra.

Poslije toga, odluka o imenovanju odmah se dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a nakon potvrđivanja u Predstavničkom domu predsjedavajući Savjeta ministara BiH ima rok da sastavi Savjet ministara BiH.

“Prema članu V 4. Ustava BiH, predsjedavajući Savjeta ministara najkasnije u roku od 35 dana od dana kada Predstavnički dom potvrdi njegovo imenovanje, a u skladu sa postupkom utvrđenim ovim zakonom, imenuje ministre i zamjenike ministara i traži od Predstavničkog doma potvrdu imenovanja”, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

Rok za formiranje kantonalnih skupština je 10 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora, a rok za formiranje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je 20 dana od dana kada CIK donese odluku o potvrđivanju rezultata izbora.