Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske održaće sutra sjednicu na kojoj bi trebalo da bude utvrđen prijedlog dnevnog reda i termin održavanja 14. redovne sjednice parlamenta Srpske.

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić sjednicu je zakazao za 13.00 časova, najavljeno je iz Narodne skupštine.

Malo je onih koji Vladu Radovana Viškovića mogu pohvaliti zbog postignutih rezultata. Sedam godina afera, propalih koncesija i izgubljenih sporova. Da li je Vlada Radovana Viškovića najgora u istoriji Republike Srpske?
Radovan Višković se na čelu Vlade Republike Srpske nalazi već sedmu godinu. Nezadovoljni su borci, sindikati, penzioneri. Za to vijeme, javna preduzeća nagomilila su gubitke koji se mjere u stotinama miliona maraka. Javnost su potresali skandali i afere. Republika Srpska zbog koncesija i arbitraža gubi stotine miliona maraka.

Na samom početku obećavao je mnogo, ali šta je od toga Višković ispunio?

„Rekao je još 2018. godine da će ustrojiti sve ministre, da će se poštovati red, da njemu niko neće moći osporavati autoritet. Nažalost, vidjeli smo da to nije istina. Ministri tretiraju ministarstva kao svoje feude i uzdaju se u koalicione dogovore. Rekao je da će uvesti red u javnom sektoru, tu se ništa nije desilo. Javna preduzeća i dalje proizvode gubitke. Čak se ni oko nekih efemernih stvari nije napravio napredak, tipa da se isprati ko redovno dolazi na posao.

Kada je riječ o digitalizaciji javne uprave, što je takođe bio jedan od njegovih prioriteta nije se otišlo predaleko. Ugalavnom smo bili svjedoci sumnjivih nabavki za potrebe javnog sektora. Razgovaralo se i da će se raditi na prevenciji šteta od prirodnih nepogoda, da ne gledamo sa zebnjom u svaku kišu. Ni tu se ništa nije uradilo“, kaže pravnik Milko Grmuša.

Višković je samo marioneta koja sprovodi odluke ljudi koji imaju stvarnu moć, smatra profesor emeritus Branko Dokić.

„Ja mislim da dijelim opšte mišljenje javnosti da je ta Vlada najnekompetentnija vlada od postojanja Republike Srpske, da ima najlošije i poražavajuće rezultate. Moja ocjena jeste da je to skup nesposobnih ministara na čelu sa nesposobnim predsjednikom Vlade, koji je sebi dozvolio taj „luksus“ da se najmanje pita za ono za šta je odgovoran, da on provodi odluke nekog drugog i nije mi jasno da čovjek sa takvim obrazovanjem, jer on je i doktor nauka, sa toliko godina prihvati činjenicu da odgovara za odluke koje donose drugi“, kaže Dokić.

Nakon izbora 2022. godine Milorad Dodik najavio je da će Viškovićevoj vladi mandat ograničiti na dvije godine, a da će nakon toga biti izabrana nova izvršna vlast. Ipak, to se nije dogodilo, a Višković korača ka tituli najdugovječnijeg premijera u istoriji Republike Srpske.

„Koliko smo mi danas bezbijedni, a koliko siromašni i obespravljeni vidi se iz nekoliko detalja. Dok se vlada hvali redovnom isplatom penzija, penzioneri čekaju u redovima za javne kuhinje. Koliko se možemo osjećati bezbijednim, ako nam na prvomajski sastanak sa sindikatima premijera prate specijalci sa dugim cijevima u sred Banjaluke? Koliko možemo dostojanstveno živjeti kada od svog rada ne možemo zaraditi ni da se pristojno hranimo“, kaže novinarka Milkica Milojević.

Nema sumnje da je Viškovićeva Vlada najgora Vlada u istorji Republike Srpske. Taj zaključak se, smatra Milojević, ne izvodi iz brojki i statistika, već iz toga kako živimo.

(BN)

Šefica misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini i regionalna koordinatorica za Zapadni Balkan Laura Lungarotti kazala je da Zapadni Balkan postaje odredište za one migrante koji žele da rade i daju doprinos ekonomiji, te da se migracije moraju posmatrati mnogo šire.

– Generalno kada govorimo o imigracijama na zapadnom Balkanu, uvijek težimo izmijeniti narativ koji je dominirao do sada, a koji Zapadni Balkan pozicionira isključivo kao regiju tranzita za migrante na putu za Zapadnu Evropu. Međutim, projekti nam govore nešto drugačije – kazala je Lungarotti.

U intervju za Fenu, Lungarotti je govorila IOM-ovoj Strategiji mobilnosti radne snage za Zapadni Balkan, promjenama u migracionim rutama, ministarskoj konferenciji u Budvi, ali i o IOM-ovom smanjenju obima finansiranja.
Poručila je da migracije nisu samo negativan fenomen, odnosno nezakonit prelazak granica onih koji to nemaju pravo, već da je to i mogućnost za ekonomske prilike, rast, doprinos penzionim i socijalnim fondovima te napredak cijelog društva i privrede, pod uslovom da se migracijama adekvatno upravlja.

Lungarotti je podsjetila da je IOM nedavno objavio Strategiju mobilnosti radne snage za zapadni Balkan koja je rezultat više od 100 konsultacija u cijeloj regiji sa uposlenicima, donosiocima odluka i migrantima radnicima.

– Strategija jednostavno identifikuje potrebu migranata radnika zbog demografskih promjena, nedostatka radne snage, neusaglašenosti vještina sa tržištem rada, ali i potrebom za snažnim rastom ako region želi postati dio Evropske unije – kazala je.

Tvrdi da svakako postoji potreba za migrantima radnicima te da su već prisutni na području regiona.

– Došlo je do porasta broja izdanih radnih dozvola od 2018. godine kada je izdano oko 40.000 dozvola, ali 2023. i 2024. godine taj broj iznosi više od 100.000, što pokazuje da su migranti radnici već realnost – pojasnila je.

Lungarotti je naglasila da Strategija pokušava istaći da kreatori politika moraju razumjeti potrebu izrade inkluzivnih politika kako bi odrazili te nove realnosti, dobitnu kombinaciju za sve strane, i za zaposlene i za poslodavce, ali i za države.

Ona je također govorila i o promjenama u migracionim rutama u BiH te kazala da je zaista došlo do značajnog smanjenja broja nezakonitih ulazaka u zemlje Zapadnog Balkana, ali da je to rezultat cijelog niza faktora.

– S jedne strane postoji povećanje broja policijskih operacija i granične kontrole u cijelom regionu zajedno sa angažmanom FRONTEX snaga. Došlo je i do izmjene politika upravljanja migracijama u zemljama koje okružuju zapadni Balkan, poput Turske i Grčke, ali imamo i aktivnosti na repatrijaciji određenih državljana određenih zemalja, odnosno njihov povratak u zemlju porijekla, a jedan od faktora je i registracija. Ne mislimo da brojke zapravo ukazuju tačno na ukupan broj onih koji ulaze u zemlje regiona – istakla je.

Smatra da su mreže krijumčarenja mnogo sofisticiranije te da se mnogo brže omogućava prelazak migranata preko zapadnog Balkana za zapadnu Evropu.

– Vidimo to naravno i iz prve ruke u prihvatnim centrima u BiH gdje je sve manje korisnika kojima je potrebno zbrinjavanje, odnosno smještaj, a informirani smo i o fenomenu gdje imigranti plaćaju cijeli paket svojim krijumčarima koji uključuju između ostalog i smještaj. To je vrlo složeno pitanje – kazala je.

Lungarotti kaže da su brojke u padu, ali da je pad rezultat kombinacije svih kompleksnijih načina ulaska u region.

Govoreći o povećanom broju radnih dozvola za strane radnike u BiH, Lungarotti je naglasila da je primarni cilj za cijeli Zapadni Balkan da osiguraju da njihovi državljani popunjavaju dostupna radna mjesta, odnosno da daju doprinos ekonomiji.

– Ali istovremeno, politike koje omogućavaju veću inkluzivnost radne snage, mimo one domaće, ne bi bile dovoljne i treba ih dopuniti sa stranim radnicima. To su uglavnom privredne grane gdje postoji zaista velika potreba za radnom snagom, kao što su uslužne djelatnosti, turizam, proizvodnja, transport, građevina… Primarno, to su poslovi sa nižim kvalifikacijama odnosno vještinama na tržištu rada, ali i oni gdje su potrebne kvalifikacije – kazala je.

Smatra potrebnim postojanje politika koje će pratiti dolazak takvih migranata u region, njihovo uključivanje u ekonomiju, kao i pristup uslugama, kako bi se u konačnici poslodavcima omogućilo da u cijelosti ostvaruju pogodnosti njihovog boravka u zemlji. Dodala je da određen broj migranata koji dolaze redovnim putevima, nakon određenog vremena napuštaju radno mjesto u BiH, iako imaju radnu dozvolu, jer još uvijek nisu stvoreni svi uslovi u kontekstu radnog okruženja koji će omogućiti cjelovitu inkluziju.

– Moramo osigurati dobitnu kombinaciju za sve strane – poručila je.

Lungarotti tvrdi da se u ovom trenutku ne može govoriti o integraciji migranata na Zapadnom Balkanu, već eventualno o inkluziji onih koji dolaze redovnim putevima.

– Postoji cijeli niz inicijativa koje IOM pokreće i provodi zajedno sa udruženjima poslodavaca, Agencijom za zapošljavanje BiH i Ministarstvom civilnih poslova BiH. Cilj je osigurati informativne usluge za migrante kako bi i oni bili upoznati o načinima pristupa različitim uslugama, od zdravstva do socijalne zaštite, ali isto tako i da pomognemo poslodavcima u komunikaciji sa novopridošlicama – kazala je.

Kao primjer je navela Federaciju BiH koja je pokrenula reviziju Zakona o strancima, odnosno zapošljavanju stranaca te je naglasila da pružaju podršku resornim vlastima u Federaciji da se osigura inkluzivnost i principi poštivanja prava.

– Generalno govoreći, pokrenut je cijeli niz aktivnosti koje pomažu u inkluziji i nadamo se u nekom koraku i integraciji – poručila je.
Lungarotti je najavila da će 15. i 16. maja u Budvi biti održana važna ministarska konferencija u organizaciji Ministarstva rada Crne Gore i Regionalnog vijeća za saradnju (RCC) uz podršku ILO-a, IOM-a i Evropske unije u Crnoj Gori.

– Cijela tema mobilnosti radne snage i mobilnosti nije samo nužnost ovom regionu već je istovremeno i značajna prilika za rast. Ideja je da se okupe svi kreatori politika, odnosno donosioci odluka i da svi razumiju da mogu uživati pogodnosti dobro regulisanih migracija – kazala je.

Lungarotti je kazala da je IOM također pogođen naredbom SAD-a o obustavi aktivnosti te da su te naredbe imale direktne efekte na projekte koje su finansirale SAD.

– Globalno, IOM je bio suočen sa nužnošću otpuštanja velikog broja zaposlenih. Ne samo otpuštanja, već i obustavljanja projekata koji su finansirani iz SAD-a. Međutim, u ovom regionu mi nemamo sredstva iz SAD-a, tako da nemamo tih direktnih posljedica. I dalje smo operativni i angažovani u svim aktivnostima i za sada nismo osjetili promjenu – kazala je.

Lungarotti je kazala da nova američka politika trenutno od svih aktera u oblasti humanitarnog rada i razvoja, uključujući IOM, traži osiguravanje većeg efekta aktivnosti, manju cijenu tog rada i ulaganje u konkretne promjene za ljude.

– U IOM-u radimo na toj promjeni, iako je IOM već i bez toga bio izuzetno operativna organizacija, ali visokog stepena efekata. Možete očekivati da se naš rad samo još dodatno unaprijedi u budućnosti, ali neće biti nikakvih izmjena u našim operacijama na Balkanu – zaključila je šefica misije Međunarodne organizacije za migracije IOM u Bosni i Hercegovini (IOM) i regionalna koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungarotti u intervjuu za Fenu.