Connect with us

Društvo

VAŽAN OBIČAJ NOĆ UOČI ĐURĐEVDANA! Sutra obavezno uradite ovo

Đurđevdan (6. maj po novom, 23. april po starom kalendaru) je jedan od najznačajnijih i najljepših praznika u srpskom, romskom i širem balkanskom narodnom predanju.

Praznik Svetog Đorđa obilježava dolazak proljeća, buđenje prirode, zaštitu stoke i ljudi, i nosi bogat splet običaja, vjerovanja i rituala – i hrišćanskih i predhrišćanskih.

Običaji i vjerovanja našeg naroda vezani za Đurđevdan postojali su i prije nego što je prihvatio hrišćanstvo. Đurđevdan se u narodu smatra za granicu između zime i ljeta, praznik koji se odnosi na zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih, plodnost stoke i dobre usjeve.
Stoga se većina običaja koji postoje u narodnom vjerovanju odnose na zaštitu, zdravlje i plodnost.

Najčešći običaj je pletenje vijenaca od ljekovitog bilja i pranje vodom u koju su uronjene ljekovite biljke.

Proslavljaju ga i katolici i pravoslavci, svako po svom kalendaru, kao Dan Svetog Georgija. Kod Srba je on poprimio i neke druge osobine, miješajući se sa prethrišćanskim kultovima Balkana, pa se zato i praznik Svetog Georgija kod Srba ne slavi isto kao u drugim hrišćanskim zemljama.
Đurđevdan je praznik sa jako puno običaja vezanih za njega, i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se tog dana obavljaju. Običaji i vjerovanja srpskog naroda vezana za Đurđevdan su u narodu svakako postojali i prije nego što je primio hrišćanstvo.

Sveti Đorđe je svojim praznikom svakako zauzeo mjesto starog srpskog božanstva plodnosti Jarila i njegovog praznika. Crkva na ovaj dan obilježava pogubljenje Svetog Georgija, koje se desilo 23. aprila 303. godine.

Šta se radi uoči Đurđevdana?

Veče uoči Đurđevdana domaćini su imali običaj da odaberu dva mlada luka u bašti, od kojih jedan predstavlja sreću, a drugi nesreću. Potom im se perke poravnaju makazama, a na praznik se izjutra provjeri koji je više izrastao.

U zavisnosti od toga koji je viši luk – pratiće nas sreća ili nesreća tokom godine.

Đurđevdanski vjenčić i kupanje u rijeci
Đurđevdan se smatra granicom između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve.

Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko običaja i vjerovanja, pa i magijskih radnji.

Glavni običaji su: pletenje vijenaca od bilja, umivanje biljem, kupanje na rijeci. Uveče, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama kao i ulazne vratnice i kapije.

Ovo se čini da bi godina i dom bili berićetni – da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru. Ponegdje je običaj da ovo kićenje zelenilom vrše na sam Đurđevdan prije zore.

Vjenčići od cvijeća

Opletu se vjenčići od “đurđevskog cvijeća“: đurđevka, mlječike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti vijenci stoje iznad vrata čitavu godinu, do sljedećeg Đurđevdana.

Mnogi prave krstove od ljeskovog pruća i stavljaju ih po njivama, baštama i zgradama – da bi se sačuvali od grada (slično krstovima od badnjaka za Božić). Uoči Đurđevdana, domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac, i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Uskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.

Ujutru se svi redom umivaju vodom: djeca – da budu zdrava kao dren, djevojke – da se momci grabe oko njih, stariji – da budu zdravi, domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana, piše “Stil”.

Related Topics:

Društvo

GRAĐANI RAZOČARANI Gorivo pojeftinilo, ali cijene osnovnih namirnica ostale visoke

Iako je smirivanje tenzija na Bliskom istoku donijelo dugo očekivani pad cijena naftnih derivata na domaćim pumpama, narod je opet ostao kratkih rukava. Po svemu sudeći opet će biti izigrana očekivanja građana jer do lančanog pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica u Srpskoj ni ovaj put neće doći.

Sa prvim metkom na Bliskom istoku, cijena goriva u Srpskoj je automatski skočila na 4 KM po litru. To je lančano povuklo cijene svih roba i usluga. Ionako skupe osnovne životne namirnice, dobile su, kako kaže predsjednika Udruženja za zaštitu potrošača Snežana Šešlija, odskočnu dasku za još koji fening ka gore.

-Gorivo poskupi na početku mjeseca, a hrana poskupljuje minumun tri puta u toku mjeseca. Znači evo pekarski proizvoidi, vi ste jednu sedmicu djeci kupovali doručak za 1.50, a već drugu, iako nije bilo zvaničnog poskupljenja ničega, za 1.80 KM – kaže Šešlija.

Ali, situacija koja je uzdrmala tržište nafte je počela da se smiruje i sada je gorivo je palo na oko 3 KM po litru. Ali to nije uticalo da se snizi cijena hrane, higijene, komunalija i prevoza. Građani, iako nisu iznenađeni, ne kriju ogorčenost uz komentar:

“Lažu nas, zna se da je bezvlašće. Ovo je propast, živa propast”, i tako dalje.

Poređenja radi, prije 10 godina, 2016. cijena dizel goriva iznosila je oko 2KM. Tada je hljeb koštao 1.20 KM.

Deset godina kasnije – cijena goriva iznosi 3 KM, a cijena hljeba polako je sustiže – sad je u prosjeku 2.50 KM.

Polako ali sigurno, probijaju se psihološke granice kod naroda. Jer cijene svih proizvoda i usluga fleksibilne su kad rastu čak i usljed najmanjih nepogodnosti na svjetskom tržištu, ali su i veoma krute kada treba da se snize, kaže ekonomista profesor Milenko Stanić.

-Razlog takvog ponašanja je monopolski ograničene tržišne strukture koje imamo i u segmentu proizvodnje i u segmentu trgovine. I po pravilu takve tržišne strukture nude lošiji kvalitet našim potrošačima – jasan je Stanić.

Iz Privredne komore Srpske ranije su izjavili da se ne očekuje značajniji pad cijena nafte. Ali zaštitnici prava potrošača ističu da nije isključeno ni da dođe do novih poskupljenja.

-Mi ulazimo u još jedan apsurd, ova godina najvjerovatnije će bi ti dokaz da mi kao društvo ne znamo šta je ekonomija. Najžalosnije je priznati da aposlutno ne postoji kanal na koji građani mogu uticati na promjenu ovakvih odluka. Zašto? Zato što ih niko i ne pita dok se te odluke donose – kaže Šešlija.

Praksa je pokazala da će cijene goriva padati, ali će pravi test izdržljivosti biti cijene osnovnih potreba, komunalnih usluga i stanovanja.

BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano do 30 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 30 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti pretežno vedro, na sjeveru oblačnije, lokalno oko rijeka i po kotlinama prolazna magla.

U nastavku dana oblačnost sa sjevera širiće se ka svim krajevima i ponegdje može pasti i malo kiše, a biće i dužih sunčanih perioda, dok će na jugu biti sunčanije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, a na jugu umjerena, povremeno i jaka bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od osam do 13, na jugu oko 15, u višim predjelima od pet, a dnevna od 23 tepena na istoku do 30 na jugu i zapadu, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

EVO KAD STIŽE PRVI TOPLOTNI TALAS: Temperatura idu i do 37 stepeni

U našem regionu danas i sutra uglavnom suvo, uz vrlo svježe noći.

Nedjelja malo toplija, ali uveče novo pogoršanje i osvježenje, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Poslije 18. juna sve izvjesniji je prvi, jači, topao talas, koji bi potrajao do oko 24. juna, kada je moguće osvježenje.

Do nedjelje jutra vrlo svježa uz minimume od 4 do 14 stepeni, dok će se maksimumi uglavnom kretati od 17 do 23 stepena, što je malo ispod prosjeka.

U nedelju bi nakratko otoplilo i maksimumi bi ponegdje dostigli i oko 30 stepeni Celzijusa, ali krajem dana na sjeveru regiona novo naoblačenje uz grmljavinske pljuskove, koji ponegdje mogli biti vrlo jaki. Taj front će se vrlo sporo premještati na jugoistok i moguće je da, zbog toga, sjever regiona do utorka dobije konkretnije padavine, lokalno i oko 50 milimetara taloga.

Od sledeće sedmice bi uz sjeverozapadni vjetar ponovo osvježilo, pa bi se maksimumi kretali od 18 do 24, na Jadranu oko 30 stepeni Celzijusa. U naredni utorak bi pljuskova uglavnom bilo nad južnim Dinaridima i duž obale Jadrana.

Od oko 18. juna, pa do oko 24. juna, sve je izgledniji prvi, jači topao talas, koji bi maksimume podigao i do oko 37 stepeni. Osveženje moguće oko 24. juna

Nastavi čitati

Aktuelno