Connect with us

Društvo

OBILJEŽAVANJE DANA REPUBLIKE: Danas i sutra u Banjaluci izmijenjen režim odvijanja saobraćaja u više ulica

Odjeljenje za saobraćaj i puteve obavještava da će 8. i 9. januara 2026. godine biti obustavljen saobraćaj, zbog održavanja proslave „Dana Republike Srpske 2026“, i to u sljedećim ulicama:

Dana 08.01.2026. godine:

Aleja svetog Save na dijelu od Gundulićeve ulice do Bulevara srpske vojske, u vremenu od 14.00 do 20.00 časova;
Aleja svetog Save na dijelu od Ulice vladike Platona do Ulice Kralja Petra I Karađorđevića u vremenu od 7.00 časova do potrebe;
Vidovdanska ulica na dijelu od Ulice Milana Tepić do Ulice Vuka Karadžić, u vremenu od 7.00 do potrebe;
Ulica Kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Bulevara cara Dušana do Aleje svetog Save, u vremenu 7.00 časova do potrebe;
Ulica Marije Bursać, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Kninskom ulicom, u vremenu od 7.00 časova do potrebe;
Ulica Milana Tepića, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Kninskom ulicom, u vremenu od 7.00 časova do potrebe;
Kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Aleje svetog Save do raskrsnice sa Ulicom Olimpijskih pobjednika, u vremenu od 7.00 časova do potrebe;
Kninska ulica, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Marije Bursać do Ulice Milana Tepić, u vremenu od 7.00 časova do potrebe;
Ulica Vuka Karadžić, na dijelu od Ulice Kralja Petra I Karađorđevića, do Vidovdanske ulice, u vremenu od 07.00 časova do potrebe.

Dana 09.01.2026. godine:

u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Aleje Svetog Save do Bulevara cara Dušana, u vremenskom periodu od 7.00 časova, do potrebe;
u Ulici Milana Tepića, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Kninskom ulicom, u vremenskom periodu od 7.00 časova do potrebe;
u Ulici Marije Bursać, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Kninskom ulicom, u vremenskom periodu od 07.00 časova do potrebe;
u Vidovdanskoj ulica na dijelu od Ulice Milana Tepić do Ulice Prvog krajiškog korpusa, u vremenu od 07.00 do potrebe;
u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Aleja svetog Save do raskrsnice sa Ulicom olimpijskih pobjednika, u vremenskom periodu od 07.00 časova do potrebe;
u Kninskoj ulici, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Milana Tepića do raskrsnice sa Ulicom Marije Bursać, u vremenskom periodu od 07.00 časova, do potrebe;
u Aleji svetog Save, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom vladike Platona do raskrsnice sa Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, u vremenskom periodu od 07.00 časova, do potrebe;
u Ulici Vuka Karadžića, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, do raskrsnice sa Vidovdanskom ulicom, u vremenskom periodu od 07,00 časova i dalje do potrebe,
u Ulici Dr Mladena Stojanovića, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Olimpijskih pobjednika, do raskrsnice sa Ulicom Trive Amelice, u vremenskom periodu od 07.00 časova do potrebe;
u Ulici olimpijskih pobjednika, na dijelu od raskrsnice sa Gundulićevom ulicom do raskrsnice sa Ulicom I krajiškog korpusa, u vremenskom periodu od 07.00 časova do potrebe;
na Bulevaru cara Dušana, na dijelu od raskrsnice sa Kninskom ulicom (kroz kružni tok) do Ulice Teodora Kolokotronisa, u vremenskom periodu od 07.00 časova do potrebe;
u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od raskrsnice sa Bulevarom cara Dušana (kroz kružni tok) do raskrsnice sa Ulicom braće Mažar i majke Marije, u vremenskom periodu od 07.00 časova do potrebe;
u Ulici Teodora Kolokotronisa, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom patrijarha Makarija Sokolovića (kroz kružni tok) do rasksnice sa Ulicom Đure Daničića, u vremenskom periodu od 07.00 časova do potrebe;
u Ulici Zdravka Čelara (u kružnom toku) u vremenskom periodu od 07.00 časova do potrebe;
u Ulici Đure Daničića, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Teodora Kolokotronisa do raskrsnice sa Jevrejskom ulicom, u vremenskom periodu od 07.00 časova, do potrebe;
u Jevrejskoj ulici, od raskrsnice sa Ulicom Gorana Radulovića Bimbe, do raskrsnice sa Ulicom Ivana Franje Jukića, u vremenskom periodu od 07.00 časova do potrebe;
u Ulici Ivana Franje Jukića, na dijelu od rasksnice sa Ulicom kralja Alfonsa XIII do raskrsnice sa Jevrejskom ulicom, u vremenskom periodu od 07.00 časova do potrebe.
Iz Odjeljenja dodaju da će za vrijeme trajanja obustave regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiti na propisan način od strane službenih lica MUP-a Republike Srpske, kao i da će linije javnog gradskog i prigradskog prevoza biti preusmjerene na sljedeći način:

Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja, i 9.01.2026. godine u vremenu od 7.00 do trajanja potrebe za obustavom, linije javnog gradskog i prigradskog prevoza koje saobraćaju ulicom Ulicom dr Mladena Stojanovića na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Trive Amelice do raskrsnice sa Ulicom olimpijskih pobjednika i Kralja Petra Prvog Karađorđevića biće preusmjerene iz Ulice kralja Petra I Karađorđevića desno ulicama Vuka Karadžića, Ranka Šipke na tranzit do kružnog toka, Bulevar cara Dušana i dalje registrovanom trasom, a u suprotnom smjeru autobusi saobraćaju registrovanom trasom, odnosno ulicama Kninska, Vidovdanska i dalje.
Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja, 08. i 09. 01. 2026. godine u vremenu poslije 07.00 časova, linije javnog gradskog i prigradskog prevoza koje saobraćaju ulicom Ulicom dr Mladena Stojanovića na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Trive Amelice do raskrsnice Olimpijskih pobjednika i Kralja Petra Prvog Karađorđevića biće preusmjerene iz Ulice Trive Amelice na zapadni tranzit, linije koje idu prema Laušu i Paprikovcu, se preusmjeravaju na kružnom toku u Karađorđevu ulicu i dalje trasom registrovanom, linije koje saobraćaju do centra na kružnom toku kod „Energomonta“ se vraćaju istom trasom, obrnutim redoslijedom, a ostale linije se dalje preusmjeravaju prema jugu Omladinskom ulicom, Solunskom i dalje registrovanom trasom prema Bočcu, a prema Obilićevu Ulicom Isaije Mitrovića, na most Patre i dalje registrovanom trasom, u povratku sve linije idu istom trasom obrnutim redoslijedom.
Takođe, za vrijeme trajanja obustave saobraćaja 08. i 09.01. 2026. godina na linijama javnog prevoza putnika biće izvršeno preusmejravanje autobusa i to:

na linijama 9b i 14 b autobusi će iz Gundulićeve ulice biti preusmjereni pravo Gundulićevom, desno Ulicom Olimpijskih pobjednika, Bulevarom srpske vojske i dalje registrovanom trasom, a u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,
na liniji 7 autobusi se iz Ulice Ranka Šipke sa Paprikovca preusmjeravaju desno na Zapadni tranzit, zatim desno u Solunsku ulicu i dalje registrovanom trasom, a u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,
na liniji 13P autobusi će iz Ulice Krajiških brigada biti preusmjereni i kretaće se Omladinskom ulicom, Solunskom, Isaije Mitrovića, na most Patre i dalje registrovanom trasom, u povratku istom trasom obrnutim redoslijedom.
na liniji 17A autobusi sa Rebrovačkog mosta biće preusmjereni i kretaće se Istočnim tranzitom, Ulicom Trive Amelice, Zapadnim tranzitom, a u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,
na liniji 19 autobus iz smjera sjevera saobraća Ulicom Krajiških brigada do kružnog toka sa Karađorđevom ulicom i nazad,
na liniji 20 (ne saobraća praznikom) autobusi će biti preusmjereni sa Paprikovca ulicama Krajiških brigada, Trive Amelice i dalje registrovanom trasom, a u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,
na liniji 17 autobusi sa mosta Patre biće preusmjereni i kretaće se Ulicom Isaije Mitrovića, Solunskom, desno Omladinskom i dalje registrovanom trasom, a u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,
linija 14 kreće od Ulice Jug Bogdana, Srpskih ustanika, Rajka Bosnića, Đede Kecmanovića, Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, Bulevar vojvode Petra Bojovića, Bulevar vojvode Živojina Mišića, Gavre Vučkovića, desno Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, desno u Ulicu cara Lazara preko mosta Patre do kružnog toka i nazad kroz Ulicu cara Lazara, Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, Majke Jugović do Jug Bogdana.
Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja autobusi na linijama prigradskog i republičkog prevoza iz smjera sjevera, saobraćaće samo do parkinga „Malta“.
Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja autobusi na linijama prigradskog i republičkog prevoza iz smjera juga se preusmjeravaju na Zapadni tranzit, a iz smjera Kotor Varoša na Istočni tranzit.
Iz Odjeljenja mole sve učesnike u saobraćaju za dodatni oprez i razumijevanje, zbog otežanog odvijanja saobraćaja za vrijeme održavanja proslave Dana Republike Srpske u Banjoj Luci.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i uglavnom suvo vrijeme uz porast temperature

U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje oblačno i uglavnom suvo vrijeme uz porast temperature, a vrlo slaba kiša moguća je ponegdje na zapadu, dok na planinama može provijavati slab snijeg.

Jutro će biti oblačno, a oko rijeka i po kotlinama ponegdje s maglom. Na istoku će biti vrlo hladno uz umjeren dok jak mraz, a u ostalim predjelima očekuje se viša temperatura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, tokom dana na sjeveru i zapadu umjeren do jak, jugozapadni i zapadni.

Minimalna temperatura vazduha od minus 14 na istoku do minus jedan na zapadu i jugu, a maksimalna od dva do osam stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BIJELJINA U LEDENOM HAOSU! Nema grijanja, ulice zatrpane snijegom, smeće preplavilo grad

Grijanja u Bijeljini ponovo nema jer je sada, prema obavještenju Gradske toplane, došlo do kvara na oba kotla.

Gradska toplana je jutros preko svog sajta obavijestila korisnike, koji ovih ledenih dana muku muče sa grijanjem, da je do prekida u isporuci toplotne energije došlo zbog kvara na oba kotla.

“Svi radnici su angažovani na popravci, te očekujemo da će kvar biti otklonjen u najbržem mogućem roku”, naveli su iz Toplane.

Stanovnici Bijeljine, koji su korisnici usluga Gradske toplane, od 15. oktobra kada je počela sezona grijanja više dana su bili bez grijanja nego što ga nisu imali.

Kao objašnjenja su navodili kvarove i “nedostak uglja” iako bi Toplana sezonu grijanja trebalo da dočeka spremna, odnosno sa dovoljnom količinom uglja, ali u Bijeljini ni u januaru nisu uspjeli da ga nabave, pa su za najveći hrišćanski praznik građani bili u hladnim stanovima.

Direktor Gradske toplane Goran Vučković je prije dva dana rekao novinarima da je “situacija teška, da nedostaje uglja, da postoje kvarovi, ali da je dobra vijest da ponovo rade oba kotla”. Međutim, nakratko.

Grad Bijeljina ne muči muku samo sa grijanjem, nego i sa neočišćenim ulicama na kojima snijeg i led čekaju sunce da ih otopi, a gradonačelnik Ljubiša Petrović građanima poručuje da “dijele sudbinu regiona”.

Zbog neočišćenih ulica komunalno preduzeće ne vrši odvoz smeća i tako će, kako su najavili, trajati dok se za to ne stvore rezultati. A do tada, deponije na ulicama svakog dana sve su veće.

Nastavi čitati

Društvo

BIH KLIZI KA DEMOGRAFSKOJ KATASTROFI! Za deset godina 100.000 novih penzionera, ko će to platiti?

Penziju za novembar primilo je 464.203 korisnika u FBiH, što znači da je broj penzionera u samo mjesec dana porastao za 1.712 u odnosu na oktobar, kada je isplata izvršena za 462.491 korisnika. Finansijski teret istovremeno raste, pa je tako za oktobarske penzije bilo potrebno 314,5 miliona KM, a za novembarske isplate 315,6 miliona KM.

Broj penzionera u Federaciji raste znatno brže od broja zaposlenih. Razlika između zaposlenih i penzionera odavno se kreće oko 85.000, što znači da doprinosi više nisu dovoljni za pokrivanje ukupnog iznosa penzija te se sistem sve više oslanja na direktne intervencije Vlade FBiH.

U Republici Srpskoj situacija je dodatno nepovoljna jer je broj penzionera premašio broj radnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u martu 2025. bilo je 289.328 zaposlenih, što je manje u odnosu na mart 2024. (289.755 zaposlenih). Trend pada se nastavio- do septembra 2024. broj zaposlenih smanjen je za 66, a od septembra 2024. do marta 2025. za još 361 radnika.

Dok broj zaposlenih opada, broj penzionera u RS konstantno raste. U septembru 2024. penzija je isplaćena za 287.079 korisnika, dok je u septembru 2025. taj broj narastao na 292.349, što predstavlja povećanje od 5.270 korisnika u jednoj godini.

ŠTA SLIJEDI U GODINAMA KOJE DOLAZE

Za samo deset godina, broj penzionera u Bosni i Hercegovini povećan je za više od 100.000. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, 2014. godine u zemlji je bilo 640.560 korisnika penzija.

U decembru 2024. godine, prema informacijama entitetskih fondova, taj broj iznosio je oko 742.000.

A sa svakom narednom godinom biće ih sve više, dok će penzije neznatno rasti.

Tako projekcije za period 2022.-2031. kažu da nam dolazi nam 96.167 novih penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!

Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još s jedna tužna brojka. Penzioneri će, navodi se u projekciji u 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM.

Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine“, koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.

“Zbirno posmatrano, tokom razdoblja 2022-2031, udio penzionera u ukupnom broju stanovnika će se povećati s petine u 2022. godini na gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomjeriti granica za odlazak u penziju, čime će se značajno skratiti mogući period za korištenje ostvarenih prava za korištenje penzije. Tome će najviše doprinijeti smanjenje radno sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. Sa druge strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne snage, kao i niska trenutna stopa rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, koja se kretala u rasponu od 0,87% (2010) do 3,74% (2018), dodatno će pogoršati penzionerski standard u BiH”, navodi se u analizi.

Inače konstantan neto porast broja penzionera u Bosni i Hercegovini primjetan je od 2014. godine. Tada je broj penzionera u 2014. godini bio 644.179., da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130, što je povećanje od 57.951. U istom vremenskom periodu godišnji izdaci za penzije sa 2,66 milijardi KM u 2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini, što je povećanje od 742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina.

Ove promjene, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa – javne finansije, socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, penzioni sistem, obrazovanje i tržište rada. Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje predstavlja potencijalnu radnu snagu će se, izvan svake sumnje, ubrzano smanjivati i stariti tokom čitavog prognostičkog razdoblja. Ove promjene će oslabiti potražnju za radnim mjestima, ali i radni potencijal stanovništva, što će izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i Hercegovine, piše Byka.

Nastavi čitati

Aktuelno