Usred teritorije Srbije, nedaleko od Priboja, nalazi se približno četiri kvadratna kilometra zemlje koja pripada Bosni i Hercegovini. Riječ je o Međurečju, teritorijalno odvojenom od ostatka BiH i potpuno okruženom Srbijom.

Još je neobičniji život ljudi u Međurečju i susjednim Sastavcima. Državna granica između Bosne i Hercegovine i Srbije na ovom području vijuga tako da presijeca puteve, njive i privatna imanja. U pojedinim slučajevima kuća je u jednoj, a pomoćni objekti u drugoj državi.

Jedan od najupečatljivijih primjera godinama je porodica iz zaseoka Zamršten čijim imanjem prolazi državna granica. Njihova kuća nalazi se u Srbiji, štala u Bosni i Hercegovini, dok granica prolazi i kroz porodično groblje.

Kako je dio BiH ostao potpuno okružen Srbijom?
Međurečje pripada opštini Rudo u Bosni i Hercegovini, ali nema teritorijalnu vezu s ostatkom opštine kojoj administrativno pripada.

Katastarska opština Međurečje zauzima približno 396 hektara i sa svih strana je okružena teritorijom općine Priboj u Srbiji. U političkoj geografiji zato je preciznije govoriti o eksklavi Bosne i Hercegovine, dok je iz perspektive Srbije riječ o enklavi.

Na terenu je to mnogo više od geografske zanimljivosti.

Stanovnici su svakodnevno usmjereni prema Priboju, a godinama su zbog specifično povučene granice prelazili iz jedne države u drugu čak i prilikom odlaska na posao, u školu, poštu ili na vlastito imanje.

BBC je 2024. opisao slučaj u kojem je Međurečje od dijela Sastavaka udaljeno tek oko 400 metara, odnosno nekoliko minuta hoda. Ipak, između tih mjesta nalazi se državna granica.

Kako izgleda život kada granica prolazi kroz imanje?
Koliko granica komplikuje svakodnevni život najbolje pokazuje iskustvo stanovnika ovog područja.

Sveto Vilotić ranije je za Radio Slobodna Evropa objasnio da je na putu do posla prolazio iz Srbije u BiH, zatim ponovo u Srbiju, pa opet u BiH.

Još neobičnija situacija je s lokalnim grobljem.

“Groblje je pola u Srbiji, pola u BiH”, ispričao je tada Vilotić, objašnjavajući da se dešava da se stanovnici Srbije sahranjuju na bosanskohercegovačkoj strani, a njihove komšije iz BiH na teritoriji Srbije.

Drugi stanovnik, Dragiša Vilotić, imao je kuću na bosanskohercegovačkoj, a imanje na srpskoj strani granice, zbog čega je porez plaćao u dvije države.

Zašto su mještani morali prolaziti četiri granična punkta?
Administrativna zavrzlama nastala je nakon što su nekadašnje republičke granice raspadom Jugoslavije postale državne.

Do tada su Međurečje i Sastavci funkcionisali kao jedan prostor. Nakon uspostavljanja međunarodne granice linije koje su ranije imale malo značaja postale su dio svakodnevnog života.

BBC je zabilježio da je za dolazak do Sastavaka iz jednog pravca bilo potrebno proći čak četiri granična punkta, dva srpka i dva BiH.

Kako je nastala neobična granica između BiH i Srbije?
Postojanje ove neobične teritorije nije novost. Dokumenti o razgraničenju navode da granica između opština Rudo i Priboj ima izrazito nepravilan oblik i da Međurečje predstavlja svojevrsno “ostrvo” teritorije BiH unutar Srbije.

O porijeklu neobične granice postoji nekoliko lokalnih predanja, među kojima je najpoznatije ono povezano s vlasništvom nad zemljištem u vrijeme Austro-Ugarske.

Međutim, takve priče treba razlikovati od pouzdano utvrđenih činjenica. Ono što je dokumentovano jeste da današnja državna granica prati nekadašnje administrativne linije koje na ovom području značajno odstupaju od prirodnih geografskih granica.

Sve dok su područja s obje strane bila dio iste države, to stanovnicima uglavnom nije predstavljalo veliki problem.

Nakon raspada Jugoslavije administrativna linija postala je međunarodna granica, a njene neobičnosti odjednom su počele određivati gdje se plaća porez, kojim putem se ide na posao i preko koje države se stiže do vlastite njive.

Međurečje je zato jedna od neobičnijih geografskih tačaka Bosne i Hercegovine.

Na svega nekoliko kvadratnih kilometara nalazi se teritorija BiH bez direktne kopnene veze s ostatkom zemlje, okružena Srbijom, dok se neposredno oko nje granica provlači između kuća, imanja i puteva.

Za stanovnike to nije geografska zanimljivost nego svakodnevica.

Za sve ostale dovoljno je pogledati kartu: granica na ovom mjestu zaista izgleda kao da je neko komadić Bosne i Hercegovine ostavio usred Srbije, prenosi N1.

Osam radnika smrtno je stradalo na radnim mjestima u Republici Srpskoj za devet mjeseci ove godine, a 78 je teže povrijeđeno, saopštio je republički Savez sindikata i ukazao na potrebu uspostavljanja centralnog registra povreda na radu.

Povodom Evropske sedmice zaštite na radu, Savez sindikata ukazao je na podatke Inspektorata Republike Srpske o stradalima i povrijeđenima na radnim mjestima, te istakao kako očekuje uspostavljanje registra da bi se omogućilo praćenje uzroka povreda i preduzimanje efikasnijih mjera zaštite radnika.

Stručni saradnik za zaštitu i zdravlje na radu u Savezu sindikata Aleksandra Jakšić rekla je za Srnu da centralni registar povreda na radu nije samo evidencija povreda već treba da bude osnova za analizu uzroka i okolnosti nastanka povreda, praćenje trendova, prepoznavanje ponavljajućih rizika i donošenje konkretnih mjera.

Podsjetila je da je Vlada Republike Srpske 22. oktobra prihvatila informaciju o uspostavljanju ovog registra, te da Savez sindikata očekuje konkretne aktivnosti, sa jasno utvrđenim koracima, rokovima i odgovornostima nadležnih institucija.

Jakšićeva je istakla da je zaštita života i zdravlja radnika jedan od prioriteta sindikalnog djelovanja, te da Savez kontinuirano ukazuje na opasnosti i rizike na radnim mjestima, inicira unapređenje zakonske regulative i radi na edukaciji radnika.

Ona je navela da bez pouzdanih, objedinjenih i dostupnih podataka nije moguće kvalitetno sagledati stanje u oblasti zaštite na radu, prepoznati najugroženije djelatnosti i radna mjesta, niti kreirati djelotvorne mjere za sprečavanje povreda.

Napomenula je da je Savez sindikata pokrenuo i inicijativu da svi radnici u Srpskoj ostvare pravo na obavezne preventivne sistematske preglede, s obzirom na to da su važećim propisima redovni ljekarski pregledi obavezni samo za radnike na radnim mjestima sa povećanim rizikom i za zaposlene u obrazovno-vaspitnom sistemu.

Cilj ove inicijative je izmjena zakonske regulative radi sistematske zaštite zdravlja svih radnika, smanjenja broja bolovanja i ranog otkrivanja oboljenja.

Poseban fokus aktivnosti Saveza sindikata je i zaštita radnika koji rade na visokim temperaturama, a Jakšićeva je rekla da radna grupa, čiji je član ispred Sindikata, radi na pripremi konkretnih rješenja za zaštitu radnika na otvorenom.

Ona je navela da je cilj da se na jedinstven i obavezujući način urede organizacija rada i mjere zaštite tokom ekstremnih vrućina, uključujući prilagođavanje radnog vremena, obavezne pauze, obezbjeđivanje vode i zaštitu od direktnog sunčevog zračenja.

Podsjetila je da je je u završnoj fazi i izrada nove strategije zaštite i zdravlja na radu u Republici Srpskoj, čije je donošenje inicirao Savez sindikata.

Jakšićeva je navela da će Savez nastaviti da insistira na dosljednoj primjeni propisa, jačanju preventivnog djelovanja i odgovornosti poslodavaca, ističući da zaštita na radu nije formalnost, već pitanje života i zdravlja radnika.

Nakon šestomjesečnog zastoja zbog urušavanja pješačke staze, granični prelaz u centru Gradiške jutros je ponovo otvoren. Dozvoljen je saobraćaj za putnička vozila, autobuse i prazne kamione, dok je promet robe zabranjen.

Kako je saopšteno, dio oštećenog nadvožnjaka, na kojem je postavljena zaštitna ograda, prilagođen je kako bi se omogućio bezbjedan prelazak putnika. U periodu dok je prelaz bio zatvoren, sanirana su oštećenja na saobraćajnici i uređene ulice u neposrednoj blizini.

Preko graničnog prelaza Gradiška – Stara Gradiška dozvoljen je međunarodni saobraćaj putničkih vozila, autobusa, kao i praznih teretnih vozila. S druge strane, iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su naglasili da promet robe neće biti moguć.

“Napominjemo da na ovom graničnom prelazu neće biti dozvoljen promet komercijalne robe. Pozivamo građane, prevoznike i sve druge učesnike u saobraćaju da prilikom planiranja putovanja uzmu u obzir navedene informacije i poštuju propisani režim saobraćaja”, istakli su iz UIO BiH.

Otvaranje ovog prelaza od izuzetnog je značaja za stanovnike Gradiške, kao i njihove komšije u Staroj Gradišci u susjednoj Hrvatskoj, prvenstveno zbog lakšeg obavljanja svakodnevnih obaveza. Pored toga, napredak i oporavak prometa očekuju i lokalni trgovci, s obzirom na to da su mnoge radnje u blizini granice zatvorene nakon zaustavljanja saobraćaja.

Janković: Nosivost nadvožnjaka 20 tona

Vršilac dužnosti direktora preduzeća “Putevi Republike Srpske” Miroslav Janković izjavio je da je nosivost nadvožnjaka na graničnom prelazu Gradiška-Stara Gradiška, između BiH i Hrvatske, ograničena na 20 tona.

“Prijedlog mjera bio je da se ograniči nosivost na 20 tona. Na osnovu toga, `Putevi Republike Srpske` izvršili su sanaciju kako bi sam nadvožnjak mogao da bude pušten u funkciju”, rekao je novinarima Janković jutros u Gradišci na otvaranju graničnog prelaza.

On je naveo da je saobraćajnica široka od 4,5 do pet metra.

Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić zahvalio je nadležnim za sanaciji starog graničnog prelaza.

“Ovo će mnogo značiti za Republiku Srpsku i BiH. Ovim će biti olakšan protok ljudi, robe i privrednika. Veliki je dan za Gradišku, za Republiku Srpsku i za BiH”, istakao je Adžić, prenijela je Srna.

Amidžić: Važno za građane i privredu

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je jutros da je otvaranje graničnog prelaza Gradiška-Stara Gradiška između BiH i Hrvatske veoma važno za građane i za privredu jer će se manje čekati i biće brži protok robe budući da su tu dva granična prelaza.

“Sada imamo dva granična prelaza na području Gradiške što je izuzetno značajno. Za građane to znači da će manje čekati prilikom prelaska granice, jer će imati dva prelaza. Za privrednike to će značiti da će i prevoznici manje čekati”, rekao je Amidžić novinarima u Gradišci na otvaranju graničnog prelaza.

On kaže da će protok robe i usluga biti brži, što je izuzetno.

“Problemi građana ne mogu samo da budu rješavani za izbore, nego moraju biti rješavani kontinuirano. Ovo je dobra stvar za sve ljude koji žive u Srpskoj i u Federciji BiH, jer je riječ o graničnom prelazu za sve koji žive u BiH”, dodao je Amidžić.