Connect with us

Vrijeme

OBJAVLJENA PRVA VELIKA PROGNOZA ZA JESEN: Evo šta nas očekuje

Mada meteorološka jesen počinje u septembru, već sada možemo pratiti određene faktore koji utiču na nadolazeće vremenske prilike.

Na primjer, možemo vidjeti da se u Tihi okean vraća La Ninja koja diriguje jesensko vrijeme na sjevernoj hemisferi, posebno u Sjevernoj Americi.

La Ninja i El Ninjo označavaju fluktuacije temperature gornjih slojeva vode u centralnem i istočnom dijelu Tihog okeana. El Ninjo je povezan s poremećajem obrazaca vjetra, što znači toplije temperature površine okeana u istočnom i centralnom Pacifiku, a La Ninja donosi hladnije temperature Tihog okeana oko ekvatora te je povezana s poplavama i sušama.

S obzirom na to da nam dolazi La Ninja, možemo analizirati kako je ona uticala na vremenske prilike u prošlosti jer je bila aktivna u nekoliko jesensko-zimskih sezona, piše Severe Weather.

Tada smo imali ispodprosječne temperature iznad Aljaske i dijelova Kanade. Zapadni dio Sjedinjenih Država je bio topliji, s hladnijim anomalijama koje su se kretale prema sjeveroistoku i krajnjem sjeverozapadu zemlje.

Nad većim dijelom Evrope je zabilježena hladnija fronta zbog prevladavajućeg sjevernog strujanja koje je potaknuo visoki pritisak u sjevernom Atlantskom okeanu. Treba napomenuti da La Ninja izvire u Tihom okeanu pa neće uticati na vremenske obrasce na području Evrope kao što utiče na SAD ili Kanadu. Ipak, ona može značiti sušniji trend na zapadu i više padavina u centralnim i istočnim dijelovima Evrope.

Dugoročna prognoza za jesen

Severe Weather je za dugoročnu prognozu koristio dva glavna modela: Evropski ECMWF i NMME, koji je kombinovana prognoza nekoliko različitih sjevernoameričkih modela.

Modeli prikazuju prosječne vremenske prilike tokom jesenskih mjeseci, odnosno opštu prevladavajuću vremensku prognozu za meteorološku jesen. Dakle, pokazuju kako bi vremenski obrasci mogli izgledati 40-60% vremena tokom jeseni.

ECMWF model se smatra jednim od najpouzdanijih modela za dugoročne prognoze. Za jesen predviđa toplije površinske temperature od prosječnih na većem dijelu kontinenta; zbog područja visokog pritiska iznad sjevernog Atlantika koje se proteže u Evropu.

Što se tiče padavina, izgleda da nas čeka suša jesen u većem dijelu južne, zapadne i centralne Evrope. U isto vrijeme predviđa se da će zona niskog pritiska donijeti više padavina sjevernim dijelovima te nad Veliku Britaniju i Irsku.

NMME model prognozira toplije površinske temperature od prosječnih u južnim i istočnim dijelovima kontinenta. Za centralne i zapadne dijelove Evrope predviđa normalne jesenje temperature tokom cijele sezone. Pokazuje da bi širom sjevernih i centralnih područja moglo biti više padavina. Dakle, prognoza je slična ECMWF-ovoj, ali s više padavina u centralnim dijelovima.

Povratak polarnog vrtloga
Polarni vorteks se pojavljuje svake jeseni i igra ključnu ulogu u razvoju vremenskih prilika tokom kasne jeseni, zime i proljeća. No, prvo da objasnimo o čemu se tačno radi.

Nad Zemljinim polovima, kako sjevernim tako i južnim, u višim dijelovima atmosfere, u troposferi i stratosferi, nalaze se postojana područja niskog pritiska vazduha koja se nazivaju polarnim vorteksima, odnosno vrtlozima. Polarni vrtlog je najizraženiji tokom zimskih mjeseci.

Vrtlog se okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu brzinom vjetra od 250 km/h, što je otprilike ista brzina kao uragana 5. kategorije. Snažan polarni vrtlog obično prati jaka polarna cirkulacija koja zadržava hladniji vazduh u polarnim regijama, što pak rezultira blažim sezonskim uslovima za većinu Sjedinjenih Država i Evrope.

Nasuprot tome, slab polarni vrtlog može poremetiti mlazne struje, otežavajući zadržavanje hladnog vazduha koji se u takvoj situaciji može probiti iz polarnih regija u Sjedinjene Države ili Evropu. Kako bismo odredili snagu polarnog vorteksa, gledamo brzinu vjetra unutar stratosferskog polarnog vrtloga.

Modeli prikazuju trend slabljenja polarnog vrtloga tokom kasne jeseni i rane zime, što ukazuje na nestabilnije vremenske obrasce i moguće prodore hladnijeg vazduha u dijelove Sjedinjenih Država i Evrope, prenosi Index.

Vrijeme

UPOZORENJE KLIMATOLOGA: Toplotni talas krajem maja donosi rekordne vrućine

Meteorolozi upozoravaju da se nad Evropom formira snažna “toplotna kupola” koja bi mogla da donese ekstremno visoke temperature, suše i opasnost od požara.

Nova upozorenja klimatologa izazvala su zabrinutost širom svijeta. Stručnjaci upozoravaju da bi Zemlju već tokom narednih godina mogao pogoditi snažan “Super El Ninjo“, klimatski fenomen koji donosi ekstremne vrućine, suše, ali i razorne poplave i požare.

Meteorolozi smatraju da bi upravo 2026. i 2027. godina mogle oboriti sve dosadašnje temperaturne rekorde. Prema navodima njemačkog Bilda, Svetska meteorološka organizacija (WMO) upozorava da bi od sredine ove godine mogao da se razvije novi El Ninjo fenomen, što bi moglo značajno uticati na temperature i obrasce padavina širom planete.

Klimatolog Danijel Svejn sa Kalifornijskog instituta za vodne resurse smatra da bi 2026. i 2027. mogle postati najtoplije godine od početka mjerenja.

“Mislim da ćemo svjedočiti vremenskim pojavama kakve moderna istorija još nije vidjela”, upozorio je meteorolog i klimatski stručnjak Džef Berardeli za američku televiziju WFLA-TV.

Šta je zapravo “Super El Ninjo”?

Super El Ninjo predstavlja izrazito snažan oblik klimatskog fenomena El Ninjo tokom kojeg dolazi do neuobičajeno visokog zagrevanja Tihog okeana.

Takve promjene mogu izazvati potpuni poremećaj vremenskih prilika širom svijeta – od ekstremnih toplotnih talasa i dugotrajnih suša do obilnih kiša i katastrofalnih poplava.

Stručnjaci upozoravaju da su posljedice već vidljive u pojedinim dijelovima Evrope, gdje je zemljište izrazito isušeno nakon dugih perioda bez ozbiljnijih padavina.

Novi temperaturni rekordi već sljedeće godine?

Posljednji El Ninjo zabilježen je tokom 2023. i 2024. godine, a prema podacima WMO-a upravo je taj fenomen doprinio tome da 2024. postane najtoplija godina od početka zvaničnih mjerenja.

Klimatski naučnik Karlo Buontempo upozorava da bi novi temperaturni rekordi mogli pasti već sljedeće godine.

Još ozbiljnija upozorenja dolaze od klimatologa Tida Semlera iz irske meteorološke službe, koji smatra da bi posljedice novog El Ninja mogle biti još snažnije tokom 2027. godine.

“Ako se El Ninjo razvije tokom druge polovine 2026, postoji povećan rizik da 2027. postane godina rekordnih vrućina”, upozorio je Semler.

Evropi prijeti “toplotna kupola”

Stručnjaci posebno strahuju od povećanog rizika katastrofalnih šumskih požara. Teodor Kiping sa Imperijal koledža u Londonu upozorava da bi snažan El Ninjo mogao povećati rizik od ekstremnih suša i toplotnih udara u Australiji, Kanadi, SAD i amazonskoj prašumi.

Meteorološki portal Severe Weather Europe navodi da Evropu već krajem maja očekuje nagli preokret vremena. Nakon prodora hladnog arktičkog vazduha, nad velikim delom kontinenta razvija se snažna “toplotna kupola” koja zadržava vreli vazduh i donosi ekstremno visoke temperature.

Prema prognozama, temperature bi u Španiji i Portugalu mogle prelaziti 35 stepeni, dok će se veoma topao vazduh širiti prema Francuskoj, Nemačkoj, Velikoj Britaniji, ali i Balkanu.

Pojedini delovi Evrope mogli bi biti i do 15 stepeni topliji od proseka za kraj maja.

Meteorolozi upozoravaju da ovakve toplotne kupole često dovode do rekordnih toplotnih talasa, suša i velikih požara, ali i predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje ljudi, naročito starijih i hroničnih bolesnika.

Nastavi čitati

Vrijeme

Balkanu prijete superćelijske oluje, PA STIŽE VELIKI OBRT

Atmosfera nad Evropom prolazi kroz značajnu promjenu jer se duboka ciklonalna dolina premješta preko središta kontinenta, donoseći znatno hladniji vazduh daleko na jug i povećavajući opasnost od jutarnjih mrazeva.

Sudar ove neuobičajeno hladne vazdušne mase sa toplim i vlažnim vazduhom nad Sredozemljem stvara uslove za višednevni period sa ekstremnim vremenskim prilikama.

Područjima od sjeverne Italije do jadranske obale zapadnog Balkana prijete superćelijske oluje, razoran grad i lokalne poplave, piše meteorološki servis Severe Weather Europe, prenosi Index.hr.

Hladni talas stiže nad Evropu
Značajne promjene vremena širom Evrope pokrenute su snažnim poljem visokog pritiska koje se uspostavilo nad sjevernim Atlantikom. To je omogućilo prodor vazduha sa sjevera prema kontinentu, a trenutno se nad središnjom Evropom formira nova, izuzetno snažna ciklona. Ona donosi mnogo hladniju vazdušnu masu koja će se do nedjelje proširiti nad velikim dijelom kontinenta zbog uspostavljenog obrasca i velike, duboke ciklonalne doline koja će se zadržati nekoliko dana.

Najizraženije temperaturne anomalije zahvatiće zapadnu i središnju Evropu te će se od danas proširiti južnije, sve do Sredozemlja. Ovako duboka dolina utiče i na prizemni pritisak, uspostavljajući prostrani sistem niskog pritiska nad većim dijelom kontinentalne Evrope, dok nad sjevernim Atlantikom i Azorima ostaje jako polje visokog pritiska.

Prema vikendu, glavna visinska dolina počeće postepeno da slabi, ali će ostati prostrana i produbljivati se dalje prema jugu. Iako je greben nad Atlantikom poremećen, to najavljuje moguću promjenu vremena za narednu sedmicu. Glavna ciklona, koja se produbljuje prema jugu, od petka do vikenda širiće značajnu hladnu anomaliju prema Sredozemlju. Temperature će biti i do 10-14 stepeni niže od uobičajenih za ovo doba godine nad zapadnom i jugozapadnom Evropom.

Jutarnje temperature biće prilično niske za sredinu maja, ponegdje i blizu nule. Najniže temperature očekuju se u subotu ujutro, kada će vjetar biti najslabiji, pa će i opasnost od mraza biti najveća. Dnevne maksimalne temperature takođe će ostati osjetno niže od prosjeka, uglavnom između 10 i 15 stepeni, a u nekim regionima čak i ispod 10 stepeni, što je oko 15 stepeni hladnije od dugoročnog prosjeka.

Krajem vikenda dominantni visinski talas konačno će nestati, ali će se njegove posljedice i dalje osjećati, sa hladnim temperaturama koje će nastaviti da se šire prema jugoistoku, naročito nad Sredozemljem.

Balkanu prijete superćelijske oluje i obilne padavine
Sudar snažnog visinskog talasa sa toplijim vazdušnim masama na jugu pojačaće suptropsku mlaznu struju nad Sredozemljem. To će donijeti jake vjetrove u srednjim i gornjim slojevima atmosfere, stvarajući snažno smicanje vjetra potrebno za organizovane oluje. Postepeno zagrijavanje Sredozemnog mora takođe obezbjeđuje umjerenu nestabilnost, koja će se poklopiti sa jakim visinskim vjetrovima.

Zato se do subote na području Italije, Jadrana te zapadnog i središnjeg Balkana mogu razviti ekstremne vremenske prilike, uključujući višećelijske i superćelijske oluje.

Grmljavinske oluje donijeće znatne količine padavina, naročito tamo gdje se razviju organizovani sistemi. Zbog postojanih jugozapadnih vjetrova u mlaznoj struji, obilne padavine očekuju se i uz planinske lance – Apenine, Dinaride i Karpate. Modeli visoke rezolucije ukazuju na to da bi lokalno moglo pasti i više od 100 do 150 mm kiše, posebno tamo gdje se kombinuju konvektivne i frontalne padavine uzrokovane orografijom.

Osjetno hladnija vazdušna masa biće dovoljno hladna da do narednog ponedjeljka donese i do 50 centimetara snijega Alpima, a nešto svježeg snijega pašće i nad središnjim Pirinejima.

Nakon nevremena slijedi veliki obrt i povratak toplote
Prognoze za narednu sedmicu najavljuju promjenu vremenskog obrasca. Blokirajuće polje visokog pritiska nad sjevernim Atlantikom trebalo bi da se uruši, a zamijeniće ga duboke doline i prizemne ciklone. To će dovesti do stabilnijeg vremena i jačanja anticiklonalnog grebena nad Evropom prema kraju maja 2026. godine.

Predviđa se i povratak temperatura na uobičajene, pa i iznadprosječne vrijednosti, a uskoro bi mogle dostići i nivo toplotnog talasa. Toplije vrijeme naredne sedmice prvo će se proširiti na zapadnu i jugozapadnu Evropu, a zatim će se postepeno premještati prema istoku.

Nastavi čitati

Vrijeme

UPOZORENJE NA OBILNE PADAVINE, zahlađenje, snijeg i jak do olujni vetar

Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za Republiku Srpsku na zahlađenje, jak do olujni vjetar, obilne padavine i formiranje snježnog pokrivača koji se od danas očekuju.

Iz Zavoda su naveli da se danas očekuju udari vjetra od 40 do 80 kilometara na čas, najjači u Hercegovini i na sjeverozapadu, u petak i subotu, 27. i 28. marta, na jugu i jugoiostoku duvaće umjeren vjetar od 30 do 50 kilometara na čas, a u ostalim predjelima od 50 do 80 kilometara na čas.

Jače padavine počeće na zapadu, gdje će biti i pljuskova uz obilnije padavine u kratkom periodu, a sutra i u subotu će se proširiti ka istoku.

Zbog zahlađenja kiša će preći u snijeg u brdsko-planinskim predjelima uz formiranje i brzi porast snježnog pokrivača od 10 do 40 centimetara do petka, a u subotu od 20 do 60 centimetara.

Na višim planinama na zapadu ponegdje i više, a jak vjetar će na planinama uzrokovaće snježne mećave i stvarati nanose snijega.

U nižim predjelima na zapadu i jugoistoku očekuje se pet do 20 centimetara snijega, a na krajnjem jugu, kao i na sjeveroistoku, odnosno u Semebriji i Posavini, padaće uglavnom kiša, bez formiranja snježnog pokrivača.

Većina padavina će se pretvoriti u snježni pokrivač, dok u nižim predjelima, pogotovo danas na zapadu, može biti problema sa oborinskim vodama i oticanjem vode u urbanim zonama zbog intenzivnih padavina u kratkom periodu.

Nastavi čitati

Aktuelno