Connect with us

Društvo

OBRAZOVANJE! Neke škole u Srpskoj ostaju bez đaka!

U školske klupe od septembra širom Republike Srpske trebalo bi sjesti 9.960 srednjoškolaca ukoliko se u potpunosti ispuni plan upisa za školsku 2025/26. godinu, što je u odnosu na godinu ranije manje za više od 200 učenika.

Naime, prema planu upisa koji je objavljen na sajtu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, budućim maturantima se najviše nada Tehnička škola u Banjaluci, koja je predvidjela upis 408 budućih srednjoškolaca.

Više od 200 novih učenika moglo bi sjesti u klupe banjalučke Gimnazije, Elektrotehničke škole “Nikola Tesla” u Banjaluci, kao i banjalučke Tehnološke škole.

Takođe, i u Centru srednjih škola “Ivo Andrić” iz Prnjavora, Poljoprivrednoj i medicinskoj školi Bijeljina, kao i u bijeljinskoj Tehničkoj školi “Mihajlo Pupin” nadaju se da će u ove ustanove zakoračiti više od 200 učenika.

Prema planu upisa, kroz školska vrata u septembru bi trebalo da uđe više od 200 novih učenika u SŠC “Petar Kočić” u Zvorniku i Tehnički školski centar Zvornik.

S druge strane, postoje i škole koje će upisati znatno manji broj đaka.

Tako, prema planu upisa, među školama koje će upisati manje od 100 đaka su Gimnazija u Gradišci, kao i Prijedoru, ali i Elektrotehnička, Mašinska i Poljoprivredno-prehrambena škola u Prijedoru.

Takođe, među tim školama su i Srednja škola Čelinac, Srednjoškolski centar u Mrkonjić Gradu, kao i Srednjoškolski centar “Petar Kočić” Šipovo.

Manje od 50 đaka, između ostalih, sješće u klupe Srednjoškolskog centra u Kostajnici, Gimnazije “Petar Kočić” u Novom Gradu, Srednjoškolskog centra “Jovan Dučić” Kneževo, Gimnazije u Mrkonjić Gradu, ali i u srednjim školama u Ribniku, Vukosavlju, Rudom i Čajniču.

Tehnička škola u Banjaluci po broju učenika je najveća srednja škola u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, a kako ističe Vladimir Kuvalja, direktor ove obrazovne ustanove, i ove godine očekuju veliki broj učenika na upisu, a kao najbolju reklamu smatra svoje učenike koji predstavljaju školu u najboljem svjetlu.

– Očekujem da ćemo i ove godine upisati veliki broj učenika. Da li će to biti 408 ili ne, očekujem da će to opet biti najveći broj učenika u Republici Srpskoj. Mi radimo promociju tokom cijele godine organizujući razne događaje, djecu šaljemo na razna takmičenja iz oblasti mašinstva, saobraćaja, sporta, srpskog jezika… – rekao je Kuvalja.

Pod krovom ove škole od naredne školske godine biće uveden i novi smjer – avio-tehničar za vazduhoplov i motor, a na zahtjev Helikopterskog servisa RS i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Osim toga, od septembra će se školovati i novi kadar u Tehnološkoj školi u Banjaluci, a to je forenzički tehničar, a za koji su pozitivna mišljenja dali i Zavod za forenziku RS i Tehnološki fakultet.

Promociju škola i smjerova počele su i srednje škole dobojske regije, što je u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdila i Tijana Vasiljević Stokić, direktorica dobojske Gimnazije “Jovan Dučić” i predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj.

– Gimnazija je od samog početka nastave, odnosno od septembra, počela promotivne aktivnosti. Mi uveliko radimo na promociji škole i smjerova koji se ovdje školuju. Što se tiče ostalih srednjih škola regije Doboj, u skladu sa Prijedlogom plana upisa koje je nama Ministarstvo odobrilo, tako i rade promociju – rekla je ona, dodajući da se svi nadaju da će popuniti planirana mjesta, ali da će jun pokazati stvarno stanje.

Velikom broju zainteresovanih nadaju se u trebinjskom Centru srednjih škola, a kako za “Nezavisne novine” ističe Nedeljka Ilijić, direktorica ove škole, oni imaju i veći broj zainteresovanih učenika za upis nego što je planirano.

– Ja ne sumnjam da neće biti ostvaren plan upisa, čak može biti veći broj učenika, možda i proširenja odjeljenja – kaže ona.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno