Connect with us

Društvo

ŠOPING LUDILO U BIH! Stranci potrošili 22 miliona KM na kupovinu

Strani državljani, među kojima je najviše onih iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, za samo tri mjeseca ove godine u Bosni i Hercegovini kupili su robu vrijednu više od 22 miliona maraka, te su za nju zatražili povrat PDV-a u iznosu od 3,2 miliona KM.

Da šoping u BiH postaje sve draži komšijama, ali i drugim stranim državljanima, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, a poredeći prvo tromjesečje ove godine sa istim periodom lani, kada su stranci potrošili skoro 19 miliona i zatražili 2,7 miliona KM povrata PDV-a, to se jasno i vidi.

– Najčešće se radi o robi široke potrošnje: osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima, koju stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja, te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a – ističu iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, ističe za “Nezavisne novine” da nije ograničeno koliko će puta u pograničnim mjestima kupci ući u BiH, kupovati i vraćati PDV.

– Ono što smo mi primijetili, to je najviše izraženo u Kostajnici, gdje ih samo most dijeli, kao i u Brodu, gdje se veoma mnogo kupuje. Na taj način ostavljaju nam određeni novac, a neki dio i vrate – kaže Marićeva.

Ona ističe da naši građani, kada kupuju van zemlje, nemaju naviku vraćati PDV.

– Mi imamo taj problem. Naši građani se plaše da prijave na granici robu na koju mogu izvršiti povrat. Tako da je to do nas. Nije problem što su građani Srbije i Hrvatske mnogo svjesniji nego mi – navodi ona dodajući da i građani BiH kupuju u susjednim zemljama, ali da obično ne koriste benefit povrata PDV-a.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe da se iz godine u godinu tržište sve više globalizuje te da kupcima granice sve manje predstavljaju barijeru prilikom kupovine.

– Ono što je primjetno jeste činjenica da se pojedine države specijalizuju za proizvodnju i prodaju određenih proizvoda, ali i usljed različitih okolnosti pojedini proizvodi su znatno jeftiniji u drugim državama nego u vlastitoj. BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora su uvijek bile naslonjene jedna na drugu u ekonomskom smislu, a posebno u zadnjih nekoliko godina globalni poremećaji na tržištu, nejednaka inflacija i različito uređeni porezni i trgovački sistemi doveli su do velikih razlika u cijenama na policama ili benzinskim pumpama ovih zemalja. Upravo ovo je i rezultiralo da se za pojedine proizvode ide u kupovinu u druge zemlje i da je rast povrata PDV-a sve veći. Vjerujem da će u narednom periodu i dalje rasti, posebno u graničnim područjima – kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH ističu da pravo na povrat PDV-a imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini.

– Ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u Bosni i Hercegovini i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine. Važno je napomenuti da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića te duvan i duvanske prerađevine – kažu oni za “Nezavisne novine”.

Kako objašnjavaju, postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat, a zahtjev se podnosi na klasičnom obrascu “PDV-SL-2” ili na obrascu posrednika za povrat PDV-a u BiH, a to je obrazac kompanije “U Shop Tax Free”.

– Ove obrasce popunjava i ovjerava trgovac u BiH na zahtjev kupca-stranog državljanina u tri primjerka, od kojih original i jednu kopiju trgovac daje kupcu, a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji. Kupac strani državljanin, koji ostvaruje pravo na povrat poreza na dodatu vrijednost, obavezan je pri napuštanju carinskog područja BiH, dati carinskoj službi na uvid kupljena dobra, originalne račune i popunjen i ovjeren obrazac za povrat PDV-a – navode oni.

Related Topics:

Društvo

IRB REKAO „NE“: Procijenjeno da je preuzimanje imovine Banke Srpske previše rizično

Prijedlog stečajnog upravnika Gorana Radivojca na juče održanom ispitnom ročištu nije dobio podršku povjerilaca.

Poreska uprava Republike Srpske i Elektroprivreda su bili uzdržani dok su Ministarstvo finansija i IRB bili protiv.

Radivojac je predlagao da se, kada se steknu zakonski uslovi, kreditni portfolio banke i imovina prebaci na upravljanje IRB-ovom Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima te da se tako u cijelosti namire sva povezana lica sa stečajnim dužnikom.

„Smatramo da se ne radi o konkretnom prijedlogu jer postoji dosta neizvjesnih okolnosti u pogledu realizacije tog prijedloga. Stečajni upravnik bi trebao da sačini više prijedloga u kom pravcu bi se kretao dalji tok postupka na koji bi se izjasnili povjerioci“, kazala je Vera Sukara, koja je na ročištu zastupala IRB.

Da podsjetimo, da bi došlo do preuzimanja bilo bi potrebno promijeniti statut Fonda i uputi u proceduru prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS.

Takođe, potrebno bi bilo mijenjati i Zakon o imovini i potraživanjima kojima upravlja Fond na način da mu se omogući da upravlja imovinom koju su Srpska ili njena preduzeća i institucije stekle kao stečajni povjerioci.

Uz sve to, problem predstavlja i stav koji je zauzeo Ustavni sud BiH, a prema kojem kupovina i preuzimanje potraživanja ne daje automatsko pravo novom povjeriocu da nastavi već pokrenuti izvršni postupak.

To je očigledno bio preveliki rizik za IRB i resorno ministarstvo pa su prijedlog odbili.

Oboreni i ostali prijedlozi stečajnog upravnika

Inače, pored toga što ovaj prijedlog nije prihvaćen, odbijeno je i preostalih pet koje je Radivojac predložio.

Povjerioci su mu po drugi put u nizu oborili Izvještaj o ekonomsko finansijskom položaju stečajnog dužnika, ovog puta za period od 1. marta do kraja maja ove godine.

On je predložio da se u posebnim okolnostima Odboru povjerilaca odobri da neposrednom pogodbom može prodavati imovinu banke kao i da Odbor donosi odluke o nagodbi, modelu naplate, otpisu i načinu izmirenja obaveza što je takođe odbijeno.

Podsjećamo, Banka Srpske je otišla je u stečaj 2017. godine nakon čega je veliki dio potraživanja ostao nenaplaćen.

– Investiciono – razvojna banka Republike Srpske (IRB) nije zainteresovana za preuzimanje kreditnog portfolija Banke Srpske u stečaju i njene pokretne i nepokretne imovine.

IRB odbio prijedlog o preuzimanju imovine Banke Srpske
Prijedlog stečajnog upravnika Gorana Radivojca na juče održanom ispitnom ročištu nije dobio podršku povjerilaca.

Poreska uprava Republike Srpske i Elektroprivreda su bili uzdržani dok su Ministarstvo finansija i IRB bili protiv.

Radivojac je predlagao da se, kada se steknu zakonski uslovi, kreditni portfolio banke i imovina prebaci na upravljanje IRB-ovom Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima te da se tako u cijelosti namire sva povezana lica sa stečajnim dužnikom.

-Smatramo da se ne radi o konkretnom prijedlogu jer postoji dosta neizvjesnih okolnosti u pogledu realizacije tog prijedloga. Stečajni upravnik bi trebao da sačini više prijedloga u kom pravcu bi se kretao dalji tok postupka na koji bi se izjasnili povjerioci-kazala je Vera Sukara, koja je na ročištu zastupala IRB.

Da podsjetimo, da bi došlo do preuzimanja bilo bi potrebno promijeniti statut Fonda i uputi u proceduru prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS.

Takođe, potrebno bi bilo mijenjati i Zakon o imovini i potraživanjima kojima upravlja Fond na način da mu se omogući da upravlja imovinom koju su Srpska ili njena preduzeća i institucije stekle kao stečajni povjerioci.

Uz sve to, problem predstavlja i stav koji je zauzeo Ustavni sud BiH, a prema kojem kupovina i preuzimanje potraživanja ne daje automatsko pravo novom povjeriocu da nastavi već pokrenuti izvršni postupak.

To je očigledno bio preveliki rizik za IRB i resorno ministarstvo pa su prijedlog odbili.

Oboreni i ostali prijedlozi stečajnog upravnika

Inače, pored toga što ovaj prijedlog nije prihvaćen, odbijeno je i preostalih pet koje je Radivojac predložio.

Povjerioci su mu po drugi put u nizu oborili Izvještaj o ekonomsko finansijskom položaju stečajnog dužnika, ovog puta za period od 1. marta do kraja maja ove godine.

On je predložio da se u posebnim okolnostima Odboru povjerilaca odobri da neposrednom pogodbom može prodavati imovinu banke kao i da Odbor donosi odluke o nagodbi, modelu naplate, otpisu i načinu izmirenja obaveza što je takođe odbijeno.

Podsjećamo, Banka Srpske je otišla je u stečaj 2017. godine nakon čega je veliki dio potraživanja ostao nenaplaćen.

Capital

Nastavi čitati

Društvo

NI TREĆA SREĆA: Propala prodaja zemljišta „Pošta Srpske“ vrijednog tri miliona KM

– „Pošte Srpske“ ni iz trećeg pokušaja nisu uspjele da prodaju zemljište u banjalučkom naselju Petrićevac, vrijedno tri miliona KM.

Ovo preduzeće je nedavno održalo licitaciju, na kojoj je, između ostalog, po treći put bilo ponuđeno zemljište od 8.500 kvadrata u ovom banjalučkom naselju.

Međutim, ni sada nije bilo zainteresovanih kupaca, potvrdio je za CAPITAL Direktor „Pošta“ Miladin Radović.„Uradićemo novu procjenu jer očigledno nije realna vrijednost čim se niko ne javlja. Bilo je dosta onih koji su se raspitivali, ali se niko nije prijavio“, rekao je Radović.

Podsjećamo, ovo zemljište prvi put je na prodaju ponuđeno 2024. godine kada je firma „Slavuljica petrol“ iz Teslića na licitaciji ponudila 2,12 miliona marka, ali je nakon toga odustala od kupovine. To ih je koštalo 50.000 maraka, jer je uprava javnog preduzeća zadržala kauciju.

Zemljište je ponovo ponuđeno na licitaciji krajem iste godine i po cijeni većoj za 600.000 KM nego na prvoj, ali se tada, kao ni na ovoj posljednjoj prodaji niko nije prijavio.

(Capital) Foto: Capital

 

Nastavi čitati

Društvo

NOVA PRAVILA NA GRANICAMA EU: Evo šta će se promijeniti za putnike iz BiH

Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) trebao bi početi s radom u posljednjem kvartalu 2026. godine. Iako tačan datum još nije objavljen, sistem će promijeniti način putovanja građana Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije.

ETIAS odobrenje biće obavezno za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim s EU, što znači da će i državljani BiH s biometrijskim pasošem morati imati odobrenje za putovanja u zemlje Šengena, poput Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke i Italije.

Odobrenje će se odnositi na kratkotrajna putovanja do 90 dana u periodu od 180 dana. Ne radi se o novoj vizi, već o elektronskoj dozvoli za putovanje. Naknada će iznositi 20 evra i plaćaće se jednokratno prilikom podnošenja zahtjeva.

ETIAS će u pravilu važiti tri godine ili do isteka pasoša s kojim je zahtjev podnesen. Tokom tog perioda putnici će moći više puta ulaziti u EU, uz poštivanje pravila o dužini boravka. Od plaćanja takse biće oslobođeni mlađi od 18 i stariji od 70 godina, kao i određene kategorije članova porodica građana EU.

Građani BiH koji već imaju regulisan boravak u Evropskoj uniji neće morati imati ETIAS. Izuzeti su i nosioci važećih boravišnih dozvola, boravišnih karti i nacionalnih dugoročnih viza.

Cijeli proces biće digitalizovan, a zahtjevi će se podnositi putem zvanične internet stranice ili mobilne aplikacije EU. Većina prijava trebala bi biti obrađena u roku od nekoliko minuta, dok bi u složenijim slučajevima provjere mogle trajati duže.

Evropska unija upozorava građane na lažne internet stranice koje nude navodne ETIAS prijave. Za sada zahtjevi još nisu otvoreni, pa se putnicima savjetuje oprez.

Odobren ETIAS neće automatski garantovati ulazak u EU, jer konačnu odluku i dalje donosi granična policija nakon provjere pasoša i drugih uslova za prelazak granice.

(Vijesti.ba) Foto: Ilustracija

Nastavi čitati

Aktuelno