Connect with us

Svijet

OBRT OKO MIROVNIH PREGOVORA: Tramp odustao od ULITMATUMA Ukrajini

Predsjednik SAD Donald Tramp juče je odustao od ultimatuma koji je postavio Ukrajini – da do četvrtka prihvati američko-ruski mirovni plan – i umanjio je značaj izvještaja da je njegov pregovarač Stiv Vitkof savjetovao Ruse kako da mu pristupe u vezi sa sporazumom.

Kako piše Rojters, Tramp je razgovarao sa novinarima u avionu “Er Fors One”, na putu ka Floridi za Dan zahvalnosti.

“Napredak u pregovorima”
Tramp je rekao da američki pregovarači napreduju u razgovorima sa Rusijom i Ukrajinom i da je Moskva pristala na neke ustupke, bez navođenja detalja.

Američki okvir za okončanje rata, o kome je Rojters prvi izvijestio prošle nedjelje, izazvao je zabrinutost u Evropi i Kijevu zbog mogućnosti da Trampova administracija pokušava da primora Ukrajinu da prihvati snažno promoskovski sporazum.

Tramp je potvrdio da će njegov izaslanik Stiv Vitkof sledeće nedjelje otputovati u Moskvu kako bi se sastao sa Vladimirom Putinom, i da je u proces uključen i njegov zet Džared Kušner, koji je pomogao u posredovanju u krhkom prekidu vatre u ratu između Izraela i Hamasa.

Od tvrdog roka do povlačenja
Posljednjih dana, Tramp je postavio cilj, Dan zahvalnosti, ovog četvrtka, kao datum do kog želi da Ukrajina pristane na sporazum koji bi okončao ruski rat. Ali on i njegovi pomoćnici sada napuštaju “tvrdi rok”.

“Moj rok je kada se završi”, rekao je Tramp u emisiji “Er Fors Van”.

Blumberg njuz je ranije objavio da je Vitkof rekao Putinovom glavnom savjetniku za spoljnu politiku, Juriju Ušakovu, u telefonskom razgovoru 14. oktobra da treba da “rade zajedno” na planu prekida vatre i da Putin treba da predstavi prijedlog Trampu.

Prema Blumbergu, Vitkof je takođe savjetovao kako da se organizuje mogući telefonski razgovor Trampa i Putina prije posjete Volodimira Zelenskog Bijeloj kući i kako da se iskoristi nedavni sporazum o Gazi kao “ulazna tačka”. Upitan o ovim navodima, Tramp je rekao da nije čuo snimak razgovora na kojem se zasniva Blumbergov članak, ali da – kako tvrdi – nije iznenađen. “Znate, to je potpuno standardni oblik pregovora”, rekao je Tramp. “Pretpostavljam da Ukrajini govori isto.”

“Rusija ima prednost na bojnom polju”
Tramp je takođe rekao da Rusija trenutno izgleda ima prednost u ratu i da bi bilo “u najboljem interesu Ukrajine” da postigne sporazum. Prema njegovim riječima, Moskva bi ionako mogla da osvoji dio ukrajinske teritorije “u narednih nekoliko mjeseci”.

Tramp je takođe potvrdio da se sa evropskim partnerima pregovara o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu

Svijet

NETANJAHU JASAN: Iran neće imati nuklearno oružje, to mi je misao života

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da Iran neće posjedovati nuklearno oružje bez obzira na to da li će sporazum između Vašingtona i Teherana biti potpisan.

“Borim se protiv pokušaja Irana da dođe do nuklearnog oružja. Mogu reći da je to misija mog života. Taj stav sam zastupao do sada i nastaviću da ga zastupam i ubuduće. Sa sporazumom ili bez njega, Iran neće imati nuklearno oružje. Ni danas, ni sutra. Dok sam ja premijer Izraela, to se neće dogoditi”, rekao je Netanjahu u televizijskom obraćanju naciji.

Predsjednik SAD Donald Tramp i zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi potvrdili su u nedjelju da je usaglašen konačni tekst memoranduma o razumijevanju, koji bi trebalo da bude zvanično potpisan u Švajcarskoj 19. juna.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNO OTKRIĆE: Pronađeni koralni grebeni koji mogu preživjeti klimatsku krizu

Naučnici su identifikovali gotovo 166.000 kvadratnih kilometara koralnih grebena koji su sposobni da prežive klimatske promjene i oporave se od njihovih posljedica, što je tri puta više nego što se ranije procjenjivalo, pokazuje novo istraživanje.

vjetski koralni grebeni, koji obezbjeđuju stanište za četvrtinu ukupnog morskog života, izloženi su snažnom pritisku usljed razornih tropskih oluja, zagađenja i masovnih pojava “izbjeljivanja” korala izazvanih naglim porastom temperature okeana.

Neki naučnici upozoravaju da se koralni ekosistemi suočavaju sa nepovratnim propadanjem.

Međutim, analiza 45.000 istraživanja koralnih grebena, zajedno sa decenijama klimatskih i okeanografskih podataka, omogućila je identifikaciju klimatski otpornih grebena u 71 državi i 100 teritorija, uključujući područja u Karibima, kao i u Tihom i Atlantskom okeanu koja ranije nisu bila prepoznata kao takva.

– Koralni grebeni se često predstavljaju kao ekosistemi koje više nije moguće spasiti. Ovo istraživanje pokazuje suprotno: znamo gdje postoji nada, a sada nam je potrebna politička volja – izjavila je direktor programa za zaštitu korala u organizaciji Društvo za zaštitu divljine Emili Darling, koja je i jedan od autora izvještaja.

Novo istraživanje omogućiće vladama da u svoje planove uključe i lokacije klimatski otpornih koralnih grebena.

– Trenutno se samo 28 odsto ovih grebena nalazi u zaštićenim ili očuvanim područjima, tako da je prilika jasna, ali i hitnost djelovanja, posebno jer se suočavamo sa predstojećim super El Ninjo događajem – rekla je Darlingova.

Koautor studije i izvršni direktor Globalnog morskog programa Društva za zaštitu divljine Stejsi Džupiter izjavila je da bi ovi podaci mogli omogućiti vladama da bolje odluče gdje će usmjeriti ograničena finansijska sredstva i tako najotpornijim koralnim grebenima pruže najveću moguću šansu za opstanak.

Nastavi čitati

Svijet

LJUDI SE ŠOKIRALI KADA SU VIDJELI: Pronađeno 80 skeleta bez glave, šokantna istina otkriva sve

Arheolozi su otkrili lokalitet u Slovačkoj staro 7.000 godina koji sadrži ostatke skoro 80 ​​ljudi kojima nedostaju glave.

Zastrašujuće otkriće u drevnom naselju u blizini grada Vrable zbunilo je stručnjake, iako je neolitski period poznat po svojim ponekad brutalnim i misterioznim ritualima. Iskopavanja, koja su počela 2022. godine, otkrila su najmanje 77 obezglavljenih ljudskih skeleta, nasumično razbacanih u dva rova, izvještava “Science Alert”.

O drevnom naselju

Naselje Vrable pripadalo je kulturi linearne grnčarije (LBK), koja obuhvata najranije poljoprivredne zajednice u Evropi. Ova kultura je nastala u Karpatskom basenu i proširila se po centralnoj Evropi prije oko 7.500 godina, prenosi Blic.

Samo naselje se sastojalo od stotina stanova, uključujući dugačke kuće, grupisane u tri četvrtine, od kojih je svaka pokrivala skoro 16 hektara.

Obezglavljena tijela

Istraživanje je do avgusta prošle godine identifikovalo ukupno 112 pojedinaca, ali arheolozi očekuju da će taj broj rasti kako se rad nastavlja. Neki od pokojnika su sahranjeni na tradicionalan način u grobnim jamama pored kuća, sa prinosima kao što su keramičke posude i žrtvovane mlade ovce.

Međutim, jugozapadni dio, jedini okružen sa dva jarka, korišćen je za drugačiji tip sahranjivanja. U jarcima su pronađeni skeleti bez glava u različitom stanju očuvanosti. Jedini izuzetak bila je lobanja djeteta pronađena među tijelima odraslih.

Ritualno uklanjanje lobanja
Iako bi se na prvi pogled moglo pomisliti na nasilje, arheolozi vjeruju da su to složene društvene prakse.

– Naprotiv, imamo dokaze da su ove sahrane, koje nam deluju neobično, bile dio društvenih praksi koje su oblikovale lokalne i šire odnose i pokazuju samo ograničene znake sukoba i krize – rekao je Martin Furholt, arheolog sa Univerziteta u Kilu i glavni autor studije.

Oznake na kostima ukazuju na to da su glave pažljivo odvojene oštrim alatima, a ne nasilno odsječene.

– Prvobitne analize ukazuju da se nije radilo o nasilnom odsecanju glave, već o vještom uklanjanju lobanja – objasnila je biološka antropolog Katarina Fuks sa istog univerziteta.

Uobičajena neolitska praksa
Dokazi sa drugih evropskih lokaliteta iz istog perioda otvaraju brojne mogućnosti, od lova na glave do ljudskih žrtvovanja i simbolične krađe identiteta. Druga nalazišta linearne grnčarije zabeležila su masakre čitavih porodica i mučenje lomljenjem nogu pre pogubljenja.

– Odsjecanje glava izgleda da je bilo široko rasprostranjeno širom neolitske Evrope, što sugeriše da je to bila uobičajena praksa, možda kao dio magijskih ili ceremonijalnih obreda posvećenih precima ili božanstvima. Moramo pretpostaviti da su ove prakse imale potpuno drugačije značenje nego što bi imale u današnjim društvima. Zato ih je tako teško protumačiti – zaključuje Furholt.

Sljedeća faza istraživanja uključivaće analizu kostiju i artefakata kako bi se otkrile veze između sahranjenih, njihovog načina života i drugih demografskih detalja. Arheolozima je još uvijek potrebno istražiti skoro 160 metara sistema jaraka, gdje bi se moglo kriti još obezglavljenih tijela. Postoji i mogućnost da će se na kraju pojaviti nedostajuće lobanje, možda zakopane u kućama ili negdje drugdje na lokalitetu.

Nastavi čitati

Aktuelno