Politička borba SNSD-a u Banjaluci dobila je novu dimenziju – sada su u sve uključeni i vrtićka djeca, ali i vaspitači. Umjesto da se rješavaju stvarni problemi, javnost svjedoči novom političkom obračunu preko leđa onih koji najmanje mogu da utiču na odluke.

Kako tvrdi Adriana Basara, predsjednik Savjeta za porodicu, omladinu i socio-demografsku politiku PDP, riječ je o klasičnoj političkoj manipulaciji:

– Politička igra SNSD-a u Banjaluci prešla je sve granice. Ima toliko tema o kojima možemo da se nadmudrujemo, ali ovog puta nisu se libili da u svoje blato uvuku i vrtićku djecu, ali i vaspitače. Po instrukcijama SNSD-a organizuju se štrajkovi u javnim vrtićima sa jednim ciljem – da se našteti gradonačelniku Drašku Stanivukoviću, pod krinkom povećanja plata vaspitačima. Istovremeno, u Skupštini grada, gdje upravo SNSD ima većinu, blokira se svaka inicijativa koja bi omogućila rješenje.

Basara ističe da plate vaspitača nisu pitanje koje se rješava na lokalnom nivou, već da su u cijeloj Republici Srpskoj uglavnom iste, osim ako ne postoji poseban kolektivni ugovor. Zato, kako kaže, vještački izazvani štrajkovi u Banjaluci nemaju nikakvo realno uporište u sistemu, već isključivo u političkim direktivama.

Ona podsjeća da je cijena javnog vrtića u Banjaluci među najnižima u Srpskoj. Cjelodnevni boravak iznosi 165 KM, dok su u drugim gradovima cijene znatno više – u Laktašima 240 KM, u Doboju 250 KM, u Gradišci i Prijedoru po 200 KM, u Trebinju 200 KM, a u Nevesinju i Gacku po 130 KM.

– Imam dijete koje sada ima 17 godina. Za nju sam 2010. godine plaćala vrtić 165 KM, kada mi je plata bila 450 KM. Danas, petnaest godina kasnije, cijena je ista, a troškovi života i plate vaspitača odavno su promijenjeni. Ako je tada bilo izvodljivo plaćati vrtić, danas je potpuno opravdano da se cijena uskladi sa realnim uslovima, kao što je predložio gradonačelnik Stanivuković – navodi Basara.

Ona dodaje da je briga SNSD-a za roditelje čija djeca idu u javne vrtiće „potpuno lažna“, podsjećajući da građani na Univerzitetsko-kliničkom centru u Banjaluci plaćaju gotovo sve – od lijekova i zavoja do sapuna, jastuka i toalet papira.

– Ako se toliko brinu o ‘džepu građana’, neka objasne zašto pacijenti moraju donositi sve od kuće – poručila je Basara.

Zaključuje da napad na gradonačelnika nema nikakve veze sa djecom, roditeljima ili vaspitačima, već isključivo sa politikom.

– Jedini način da se poboljša položaj zaposlenih u Centru za predškolsko vaspitanje jeste umjereno povećanje cijene vrtića, koje bi direktno omogućilo veće plate. Ali upravo to rješenje SNSD svjesno blokira, kako bi nastavio svoju kampanju protiv gradske uprave. Ko se protivi ovakvom prijedlogu, ne može se predstavljati kao prijatelj djece i porodica – zaključila je Basara.

Bijeljini i Banjaluci isplaćen je novac za umanjeni PDV za period od donošenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske do njenog prijema u Vladi, a iz odgovora nadležnih može se zaključiti da novih uplata pomenutim gradovima neće biti.

Ustavni sud Republike Srpske krajem juna ocijenio je neustavnim izmjene Zakona o budžetskom sistemu RS kojima su za sedam odsto smanjeni prihodi od raspodjele PDV-a gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika, odnosno Banjaluci i Bijeljini. Od tada gradonačelnici Banjaluke i Bijeljine Draško Stanivuković i Ljubiša Petrović pozivaju rukovodstvo Srpske da im vrati, kako su naveli, bespravno oduzeta novčana sredstva od PDV-a za prvu polovinu ove godine.

Iz Ministarstva finansija Republike Srpske naveli su da su nakon stupanja na snagu odluke Ustavnog suda, odnosno 4. jula, izvršili izmjene u sistemu za raspodjelu indirektnih poreza, te da se raspodjela od navedenog datuma vrši na osnovu koeficijenata koji su bili na snazi do izmjene Zakona o budžetskom sistemu.

– Banjaluci i Bijeljini je 12. avgusta vraćen kompletan manje raspoređen iznos od indirektnih poreza od 4. do 15. jula, tačnije za period od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda Republike Srpske do dana zaprimanja iste u Ministarstvu finansija. Taj iznos isplaćen je kroz raspodjelu na teret tekućih priliva iz prihoda nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština kojima je isplaćeno više sredstava od perioda stupanja na snagu odluke Ustavnog suda – kazali su “Glasu” u Ministarstvu finansija Republike Srpske.

I premijer Srpske Savo Minić “Glasu” je ove sedmice rekao da prvi ljudi Banjaluke i Bijeljine nemaju šta pozivati Vladu, te da im ništa nije oduzeto.

– Postoje odluke koje je Ustavni sud RS stavio van snage, što znači da će biti nastavljena isplata opštinama i gradovima kako je bila i prije tih odluka – kazao je Minić te, na pitanje da li će im biti isplaćen novac za prvu polovinu ove godine, naveo samo da je odluka Ustavnog suda u potpunosti ispoštovana.

Izmjene Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske kojima su smanjeni prihodi za sedam odsto gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika u korist izrazito nerazvijenih i nerazvijenih opština usvojene su u decembru prošle godine. Prilikom usvajanja tih zakonskih rješenja održani su i protesti ispred Narodne skupštine Republike Srpske, a koje su predvodili Stanivuković i Petrović.

Suprotni stavovi
U gradovima Banjaluci i Bijeljini tvrde da im je na nezakonit način umanjenjem koeficijenata za raspodjelu prihoda od PDV-a u prvoj polovini ove godine oduzeto oko 14 miliona maraka. S druge strane, nadležni u Srpskoj navode da je za pet mjeseci Banjaluci uplaćeno manje 187.224 KM, a Bijeljini 102.044 u odnosu na prošlu godinu.

Ana Trišić Babić rođena je i školovala se u Banjaluci. Završila je Gimnaziju i Pravni fakuktet 1991. godine. Diplomirala je međunarodne odnose, a u spoljnu politiku BiH uključila se početkom 2000-ih, otkada je važna politička figura u BiH i neizostavan dio kreiranja i sprovođenje politika Republike Srpske u pogledu saradnje i evropskih integracija.

Od 2001. godine radila je u Ministarstvu spoljnih poslova BiH, a od 2007. do 2015. obavljala je dužnost zamjenice ministra spoljnih poslova BiH. U tom periodu, u skladu sa odlukama organa Republike Srpske učestvovala je u pregovorima o jačanju regionalne i saradnje BiH sa NATO savezom.

Ana Trišić Babić je tokom rata bila urednik banjaluckog BiG radija.Od 1995. do 1996. radila je kao novinar, dopisnik RFE. Nakon rata u BiH, kroz angažman u OHR-u i USAID-u, bila je rukovodilac različitih projekata, od kojih se posebno ističu oni sa jasnim ciljem jačanja medijskih sloboda i pojedinačnoj pomoći medijima u Republici Srpskoj.

Duže od 15 godina je jedana od najbližih saradnika Milorada Dodika, i kao predsjednika Republike Srske i kao člana Predsjedništva BiH. Učestvovala je u gotovo svim političkim procesima u kojima se branio interes Republike Srpske. I kroz angažman u komisijama o saradnji sa NATO -om, kao i u pregovorima sa EU, Ana Trićic Babić je snažno zagovarala jasnu vidljivost Republike Srpske u tim procesima.

Trišić Babić govori nekoliko jezika – engleski, njemački, francuski i ruski, a ima brojne kontakte u međunarodnim organizacijama, što omogućava da se čuje glas zvanične politike Srpske.

Trišić Babić imala je i značajnu ulogu i u ispunjavanju uslova za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kojim je BiH zakoračila ka Evropskoj uniji. Zajedno sa tadašnjim srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom odigrala je važnu ulogu u preimenovanju Komisije za pridruživanje u Komisiju za saradnju sa NATO-om.

Ana Trišić Babić udata je i majka je dva sina. Malo poznat detalj je da je i prije dvije godine pobijedila karcinom, nakon čega se aktivno uključila u broje kampanje podrške oboljelim od ove bolesti.