Od danas, petka 13. juna, Zakon o ograničenoj upotrebi duvanskih proizvoda u zatvorenim prostorima Federacije BiH, počinje se primjenjivati u punom kapacitetu.

Izricanje novčanih kazni postaje realnost, a ono što je donedavno bila tema polemike, sada postaje praksa.

U pitanju je jedna od najznačajnijih regulativa u FBiH u oblasti javnog zdravlja u posljednjoj deceniji, kojom se jasno zabranjuje konzumacija duvanskih proizvoda u svim zatvorenim javnim prostorima – od restorana i kafića, preko radnih mjesta, do vozila javnog prijevoza.

Iako je zakon formalno stupio na snagu krajem 2024. godine, upravo 13. jun označava kraj prelaznog perioda, kada počinje i konkretna primjena kroz inspekcijske nadzore i novčane sankcije.

Ipak, važno je napomenuti da ova zabrana ne obuhvata sve nikotinske proizvode. Fokus je isključivo na tradicionalnim cigaretama koje proizvode dim kroz proces sagorijevanja. Bezdimne alternative, poput uređaja koje funkcionišu na principu zagrijavanja duvana nisu predmet zabrane, jer se zakonski tretiraju drugačije.

Promjena navika: Inspiracija iz Švedske

Uređaji koji zagrijavaju, a ne sagorijevaju duvan, postaju sve češći izbor punoljetnih korisnika koji traže alternativne načine konzumacije nikotina. Ove promjene u ponašanju korisnika već su prepoznate u brojnim evropskim zemljama koje razvijaju pristupe usmjerene na smanjenje posljedica povezanih s tradicionalnim pušenjem.

Posebno se ističe Švedska, koja je postala prva zemlja u Evropi s vrlo niskom stopom pušača, ostvarivši status tzv. “Smoke Free” društva čak 16 godina prije cilja postavljenog na nivou Evropske unije. Umjesto fokusiranja na potpuno ukidanje nikotina, njihov pristup usmjeren je na promjenu načina konzumacije i edukaciju korisnika. Iako Bosna i Hercegovina regulatorno još uvijek kaska za praksama razvijenijih zemalja, novi zakon otvara prostor za širu diskusiju, edukaciju i praćenje efekata različitih pristupa konzumaciji nikotina – kako na individualnom, tako i na društvenom nivou.

Reakcije tržišta: Ugostitelji prvi osjete promjenu

Kao i u svakom sektoru koji se oslanja na svakodnevnu praksu i direktan kontakt s korisnicima, upravo ugostiteljska industrija među prvima je osjetila promjene u regulativi. Novi zakon nazahtjevniji je tehnički – u dijelu koji se odnosi na omogućavanje posebnih prostorija za pušenje.

Ipak, pojedini su to prepoznali i okrenuli u svoju korist. Objekti koji su se opredijelili za “nepušačku” politiku, ali dozvoljavaju bezdimne uređaje, ne suočavaju se s istim izazovima kada je riječ o ventilaciji, čišćenju prostora i neugodnim mirisima – aspektima koji direktno utiču na zadovoljstvo gostiju i osoblja.

Informisanost i dosljedna primjena – dva ključna izazova

Jedan od najvećih izazova koji su došli sa zakonom jeste nedovoljna informisanost – kako samih korisnika, tako i inspekcijskih tijela.

Na samom početku primjene Pravilnika, brojni korisnici nisu bili sigurni u razliku između klasičnih cigareta i uređaja koji zagrijavaju duhan. Isto je važilo i za mnoge vlasnike objekata, pa tako i organe koji trebaju provoditi pravila u praksi. Ta zona nejasnoća, mogla je biti rezultat i nepravilnih inspekcijskih postupaka.

Tarik Sadović, sommelier i ambassador italijanskih vina za BiH, koji je kroz angažmane na raznim manifestacijama iz prve ruke upoznat s izazovima i realnostima ugostiteljstva, smatra da je bilo dovoljno vremena da ugostiteljski objekti počnu primjenjivati Pravilnik.

– Smatram da su svi imali dovoljno vremena da se prilagode nastupajućem zakonu i ovim putem želim pohvaliti sve objekte koji su potpuno zabranili konzumiranje cigareta. Mislim da je BiH među zadnjim zemljama Evrope koja je uvela Pravilnik. Recimo, u Italiji su prve zabrane pušenja počele 1975. godine – u javnom prijevozu, institucijama i drugim prostorima. Godine 2005. proširili su je na sve zatvorene javne površine. Ovo govorim iz razloga što je Italija broj 1 u ugostiteljstvu u svijetu. Imaju najbolja vina, hranu i ako su se oni uspjeli izboriti sa zabranama – možemo i mi. Svi želimo evropske standarde i svi ih poštujemo kada smo u drugoj državi. Došlo je vrijeme da pokažemo malo ljubavi i patriotizma i prema našem gradu, državi i zakonima – kazao je Sadović, piše Klix.

Navodi i da će nova pravila sigurno pozitivno uticati i u segmentu prezentacije kulinarskog doživljaja.

– Osnova kod uparivanja hrane i vina je da u prostoru ne bude dozvoljeno konzumiranje cigareta. Prilikom prezentacije, trebaju se osjetiti samo okusi i mirisi prekrasnih nota vina i hrane i jedino tako oni mogu doći do izražaja. Stoga, naša publika je već navikla da na ovakvim događajima nema konzumiranja cigareta – zaključuje Sadović.

Manje dima, manje izloženosti – oni koji se ne pridržavaju mogu dobiti kaznu i do 15.000 KM
Kada je riječ o kaznama, za one koji se ne budu pridržavali Pravilnika, one iznose:od 3.000 KM do 15.000 KM, za pravna lica od 1.000 KM do 3.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu ,od 1.000 KM do 1.500 KM za fizičko lice – poslodavca

U slučaju nepridržavanja, sabiraju se kazne za pravno lice, odgovornu osobu i vlasnika ili korisnika prostora.

Ukoliko se u objektu dopušta pušenje na mjestima gdje je to zakonom zabranjeno, ako nedostaje adekvatno označavanje prostora ili ako se ne postupi prema osobama koje krše zabranu – svi odgovorni mogu biti sankcionisan.

Ono što ovaj zakon čini specifičnim u regionalnom kontekstu jeste njegova usmjerenost na efekat, a to je smanjenje izloženosti duvanskom dimu u zatvorenim prostorima, a ne potpuna zabrana svih oblika konzumacije nikotina.

To je posebno važno u kontekstu tržišta poput BiH, gdje pušenje i dalje ima visoku stopu prisutnosti u odrasloj populaciji. Prema posljednjim procjenama, više od 1,3 miliona građana BiH su pušači.

Sam pristup omogućava ugostiteljima i punoljetnim korisnicima da se prilagode bez radikalnih odricanja. S druge strane, otvara se prostor za inovacije, više slobode i promjene u navikama, za koje se ispostavilo da su u drugim zemljama pokazale pozitivne rezultate.

Uz odgovorno ponašanje odraslih korisnika i dosljednu primjenu u praksi, ova regulativa može postati važan korak ka zdravijem i savremenijem društvenom prostoru.