Connect with us

Društvo

OD DANAS POČINJE PRIMJENA ZAKONA U FBiH: Zbog pušenja u zatvorenim prostorima velike kazne

Od danas, petka 13. juna, Zakon o ograničenoj upotrebi duvanskih proizvoda u zatvorenim prostorima Federacije BiH, počinje se primjenjivati u punom kapacitetu.

Izricanje novčanih kazni postaje realnost, a ono što je donedavno bila tema polemike, sada postaje praksa.

U pitanju je jedna od najznačajnijih regulativa u FBiH u oblasti javnog zdravlja u posljednjoj deceniji, kojom se jasno zabranjuje konzumacija duvanskih proizvoda u svim zatvorenim javnim prostorima – od restorana i kafića, preko radnih mjesta, do vozila javnog prijevoza.

Iako je zakon formalno stupio na snagu krajem 2024. godine, upravo 13. jun označava kraj prelaznog perioda, kada počinje i konkretna primjena kroz inspekcijske nadzore i novčane sankcije.

Ipak, važno je napomenuti da ova zabrana ne obuhvata sve nikotinske proizvode. Fokus je isključivo na tradicionalnim cigaretama koje proizvode dim kroz proces sagorijevanja. Bezdimne alternative, poput uređaja koje funkcionišu na principu zagrijavanja duvana nisu predmet zabrane, jer se zakonski tretiraju drugačije.

Promjena navika: Inspiracija iz Švedske

Uređaji koji zagrijavaju, a ne sagorijevaju duvan, postaju sve češći izbor punoljetnih korisnika koji traže alternativne načine konzumacije nikotina. Ove promjene u ponašanju korisnika već su prepoznate u brojnim evropskim zemljama koje razvijaju pristupe usmjerene na smanjenje posljedica povezanih s tradicionalnim pušenjem.

Posebno se ističe Švedska, koja je postala prva zemlja u Evropi s vrlo niskom stopom pušača, ostvarivši status tzv. “Smoke Free” društva čak 16 godina prije cilja postavljenog na nivou Evropske unije. Umjesto fokusiranja na potpuno ukidanje nikotina, njihov pristup usmjeren je na promjenu načina konzumacije i edukaciju korisnika. Iako Bosna i Hercegovina regulatorno još uvijek kaska za praksama razvijenijih zemalja, novi zakon otvara prostor za širu diskusiju, edukaciju i praćenje efekata različitih pristupa konzumaciji nikotina – kako na individualnom, tako i na društvenom nivou.

Reakcije tržišta: Ugostitelji prvi osjete promjenu

Kao i u svakom sektoru koji se oslanja na svakodnevnu praksu i direktan kontakt s korisnicima, upravo ugostiteljska industrija među prvima je osjetila promjene u regulativi. Novi zakon nazahtjevniji je tehnički – u dijelu koji se odnosi na omogućavanje posebnih prostorija za pušenje.

Ipak, pojedini su to prepoznali i okrenuli u svoju korist. Objekti koji su se opredijelili za “nepušačku” politiku, ali dozvoljavaju bezdimne uređaje, ne suočavaju se s istim izazovima kada je riječ o ventilaciji, čišćenju prostora i neugodnim mirisima – aspektima koji direktno utiču na zadovoljstvo gostiju i osoblja.

Informisanost i dosljedna primjena – dva ključna izazova

Jedan od najvećih izazova koji su došli sa zakonom jeste nedovoljna informisanost – kako samih korisnika, tako i inspekcijskih tijela.

Na samom početku primjene Pravilnika, brojni korisnici nisu bili sigurni u razliku između klasičnih cigareta i uređaja koji zagrijavaju duhan. Isto je važilo i za mnoge vlasnike objekata, pa tako i organe koji trebaju provoditi pravila u praksi. Ta zona nejasnoća, mogla je biti rezultat i nepravilnih inspekcijskih postupaka.

Tarik Sadović, sommelier i ambassador italijanskih vina za BiH, koji je kroz angažmane na raznim manifestacijama iz prve ruke upoznat s izazovima i realnostima ugostiteljstva, smatra da je bilo dovoljno vremena da ugostiteljski objekti počnu primjenjivati Pravilnik.

– Smatram da su svi imali dovoljno vremena da se prilagode nastupajućem zakonu i ovim putem želim pohvaliti sve objekte koji su potpuno zabranili konzumiranje cigareta. Mislim da je BiH među zadnjim zemljama Evrope koja je uvela Pravilnik. Recimo, u Italiji su prve zabrane pušenja počele 1975. godine – u javnom prijevozu, institucijama i drugim prostorima. Godine 2005. proširili su je na sve zatvorene javne površine. Ovo govorim iz razloga što je Italija broj 1 u ugostiteljstvu u svijetu. Imaju najbolja vina, hranu i ako su se oni uspjeli izboriti sa zabranama – možemo i mi. Svi želimo evropske standarde i svi ih poštujemo kada smo u drugoj državi. Došlo je vrijeme da pokažemo malo ljubavi i patriotizma i prema našem gradu, državi i zakonima – kazao je Sadović, piše Klix.

Navodi i da će nova pravila sigurno pozitivno uticati i u segmentu prezentacije kulinarskog doživljaja.

– Osnova kod uparivanja hrane i vina je da u prostoru ne bude dozvoljeno konzumiranje cigareta. Prilikom prezentacije, trebaju se osjetiti samo okusi i mirisi prekrasnih nota vina i hrane i jedino tako oni mogu doći do izražaja. Stoga, naša publika je već navikla da na ovakvim događajima nema konzumiranja cigareta – zaključuje Sadović.

Manje dima, manje izloženosti – oni koji se ne pridržavaju mogu dobiti kaznu i do 15.000 KM
Kada je riječ o kaznama, za one koji se ne budu pridržavali Pravilnika, one iznose:od 3.000 KM do 15.000 KM, za pravna lica od 1.000 KM do 3.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu ,od 1.000 KM do 1.500 KM za fizičko lice – poslodavca

U slučaju nepridržavanja, sabiraju se kazne za pravno lice, odgovornu osobu i vlasnika ili korisnika prostora.

Ukoliko se u objektu dopušta pušenje na mjestima gdje je to zakonom zabranjeno, ako nedostaje adekvatno označavanje prostora ili ako se ne postupi prema osobama koje krše zabranu – svi odgovorni mogu biti sankcionisan.

Ono što ovaj zakon čini specifičnim u regionalnom kontekstu jeste njegova usmjerenost na efekat, a to je smanjenje izloženosti duvanskom dimu u zatvorenim prostorima, a ne potpuna zabrana svih oblika konzumacije nikotina.

To je posebno važno u kontekstu tržišta poput BiH, gdje pušenje i dalje ima visoku stopu prisutnosti u odrasloj populaciji. Prema posljednjim procjenama, više od 1,3 miliona građana BiH su pušači.

Sam pristup omogućava ugostiteljima i punoljetnim korisnicima da se prilagode bez radikalnih odricanja. S druge strane, otvara se prostor za inovacije, više slobode i promjene u navikama, za koje se ispostavilo da su u drugim zemljama pokazale pozitivne rezultate.

Uz odgovorno ponašanje odraslih korisnika i dosljednu primjenu u praksi, ova regulativa može postati važan korak ka zdravijem i savremenijem društvenom prostoru.

Related Topics:

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Društvo

ADMINISTRATIVNI KOLAPS? Izdavanje viza i dozvola za boravak zaustavljeno u BiH

Tehnički problemi sa softverom za obradu biometrijskih podataka koji su se pojavili u prethodne tri sedmice izazvali su probleme sa zahtjevima za izdavanje viza i boravka stranim državljanima u BiH.

Sistem je djelimično pao zbog čega mnogim stranim državljanima, BiH nije mogla izdati odgovarajuće dokumente za boravak.

O svemu se oglasilo Ministarstvo bezbjednosti BiH koje ističe da su problem identifikovali i da bi trebao biti brzo uklonjen, piše Klix.

– Obavještavamo javnost da je identifikovan problem u radu softvera za obradu biometrijskih podataka. Nadležne službe Ministarstva bezbjednosti BiH, u saradnji sa međunarodnim partnerima i Delegacijom Evropske unije u BiH, intenzivno rade na otklanjanju uočenog problema kako bi se sistem što prije vratio u punu funkcionalnost – kazali su.

Iz ministarstva nisu precizirali kada bi problem mogao biti riješen.

– Prema trenutnim procjenama, očekuje se da će poteškoće biti otklonjene u najkraćem mogućem roku, nakon čega će se nesmetano nastaviti proces uzimanja i obrade biometrijskih podataka u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine – naveli su.

Ministarstvo bezbjednosti BiH će, kako navode, javnost blagovremeno informisati o svim relevantnim informacijama i nastavku procesa uzimanja i obrade biometrijskih podataka.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno