Connect with us

Region

OD INFLUENSERA DO GRADONAČELNIKA? Baka Prase otkrio sve – požar, predsjednik i plan za Beograd!

U svijetu gdje se internet slava mjeri milionima pratilaca, Bogdan Ilić, poznatiji kao Baka Prase, neosporno je jedan od najuticajnijih fenomena na Balkanu. Njegov put od gejmera do ikone digitalne kulture obilježen je kontroverzama, ali i nevjerovatnom upornošću.

U iskrenom razgovoru sa Minjom Miletić u podkastu “Telcast”, Baka Prase je progovorio o aktuelnim dešavanjima, bezbjednosti, svom poslovanju, uticaju na mlade i čak političkim ambicijama. Bez obzira na podijeljena mišljenja koja izaziva, jedno je sigurno – o Baki Prasetu se priča, a on i dalje vlada digitalnim prostorom.

Razgovor je počeo aktuelnim događajem – paljenjem njegovog automobila, luksuznog “Brabusa”, u Beogradu na vodi. Iako je počinilac uhvaćen, Ilić ističe da prava pozadina ostaje misterija.

“Uhvatili su, mislim, momka koji je zapalio Brabusa, ali ko zapravo stoji iza toga i dalje se ne zna”, kaže.

Na pitanje da li se plaši za svoju bezbjednost, Baka Prase je odgovorio odsječno:

“Ja se generalno za svoju bezbednost ne plašim. Mislim, ne plašim, ono, kao znam da postoji šansa da se nešto desi. Mislim, čim je neko spreman meni da zapali auto, ko zna na šta je još spreman, je l’ tako? Ali za svoju bezbednost se ne plašim zato što svoju bezbednost shvatam poprilično ozbiljno i svoje obezbeđenje. Ali ono što mi prođe kroz glavu jeste da li postoji šansa da se desi nešto ljudima koji su bliski meni. I to je jedini stres koji imam, ali za svoju ličnu bezbednost nisam preterano zabrinut”

Dosta medijske pažnje privuklo je i pitanje parkinga – automobil je bio parkiran na mjestu obilježenom za invalide. Ilić je razjasnio ovu situaciju, objasnivši da je u pitanju bio privatan parking u vlasništvu lokala pored, a ne javno mesto.

“Zato što je to privatan parking. Znači, to nije kao javni parking gde je zona, pa stoji invalidsko mesto i onda ne sme, jelte, niko da parkira ko nije invalid, ko nema nalepnicu. Ovo je privatan parking”, objasnio je.

Dodao je da su takva mjesta u Beogradu na vodi veća zbog praktičnosti i da ih vlasnici lokala kupuju. Takođe, demantovao je teorije da je sam inscenirao paljenje automobila radi “hajpa”.

“Sad kad vidim da ljudi zapravo smišljaju teorije da sam ja smislio paljenje svog auta od pola miliona evra, da bih ne znam šta tačno postigao, da bih dobio hajp ili nešto… Ljudi dobro znaju da već imam dovoljan hajp zato što sam napravio najveći događaj na Balkanu ikada, gledalo je 600.000 ljudi uživo”

Priznao je da auto ipak nije bio osiguran, što je namerno javno objavio kako bi isprovocirao počinioce i pokazao im da ga nisu “uništili”.

“Uradio bih bolji posao od trenutnog gradonačelnika”

Baka Prase je poznat po tome što koristi razne teme za kreiranje sadržaja, pa je tako i sa idejom o kandidaturi za gradonačelnika Beograda. Priznao je da priču o ulasku u politiku kroz šalu pominje još od 2020. godine.

“Sve što ja kažem i sve što uradim na internetu je za mene sadržaj. I sve što ja kažem, ne kažem bez razloga. Sve što ja smislim, odnosno izjavim, jeste zato što smatram da će to sutra meni da napravi sadržaj”, pojasnio je svoju motivaciju.

Iako priznaje da “ne zna kako politika funkcioniše”, ideja o kandidaturi mu služi da izazove reakcije. Naglasio je da nije očekivao toliko negativnih komentara, pogotovo nakon uključenja u lajv predsednika Srbije. Razume reakcije ljudi koji su ogorčeni ranijim slučajevima (poput Belog) kada su poznate ličnosti “odvukle” glasove, ali ističe da njemu lično kandidatura ne bi ništa promijenila. Njegov glavni interes bio bi kreiranje sadržaja.

“Ja bih se kandidovao. Realno gledano, niko ne misli da ću ja da uzmem grad ili uzmem državu da osvojim. Ali moj interes tu uglavnom jeste da napravim kontent za svoj YouTube kanal, jer bih ja dva, tri meseca koliko traje kampanja, snimao kako idem i pomažem ljudima”

Kao primjer, naveo je hipotetički scenario gdje bi kao kandidat “izvezao cisternu i sanirao ulice”.

Ipak, Baka Prase vjeruje da bi, hipotetički, “uradio bolji posao od trenutnog gradonačelnika” Aleksandra Šapića. Njegova velika prednost, u poređenju sa tradicionalnim političarima, kako kaže, jeste to što mu “novac od politike nije potreban”.

“Većina ljudi koji ulaze u politiku, ulaze da bi uzeli pare, da bi se obogatili. Izvinjavam se zbog toga, ali većina ljudi ulazi da bi uzeli novac, da bi sebe obezbedili, da bi šta god… Meni pare ne trebaju od toga. Ja pare zarađujem i zarađivaću mimo kandidature”, jasno je poručio.

Na opasku da budući gradonačelnik ne može da promoviše kockanje, uzvratio je pitanjem: “A šta radi trenutni gradonačelnik? Dopušta da se na svaki metar otvara kladionica. Ko tu više promoviše kocku? Ja ili on?”.

“Prvo, sankcije za Mitrovićevu kuću”

Baka Prase je, u šaljivom tonu, iznio i konkretne “prijedloge” koje bi uveo kao gradonačelnik. Prvi na listi su bile “sankcije za kuću Željka Mitrovića”. Smatra da je objekat “pretjeran i nakaradan” i da sumnja da je sve urađeno po zakonu.

“Ja sumnjam. A je li imam pravo da sumnjam? Ne može niko da mi oduzme to pravo”, rekao je.

Dalje, najavio bi povećanje plata prosvjetnim radnicima i ljekarima, jer smatra da su “prosvjetari zaduženi za našu budućnost, za našu djecu”, a da su trenutno nedovoljno posvećeni. Insistirao bi i na renoviranju škola i bolnica, ali uz uslov da “domaće firme izvršavaju radove bez Pakistanaca i Indijaca”.

Na komentar da “nema ko da radi”, Baka Prase je uzvratio:

“To je smešno, to neću ni prihvatiti. Ja ne mogu da poručim palačinku i da mi čovek ne kaže ‘hello, delivery’ i da ja ne mogu njemu da objasnim gde da donese”

Posljednje, ali ne i manje važno, jeste saniranje ulica: “Saniranje ulica u roku od 15 dana. A ne da se šest mjeseci Savska renovira”.

“Predsjednik je došao na moj teren”

Jedan od najviralnijih momenata u poslednje vrijeme bio je Baka Prasetov “susret” sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na TikTok lajvu. Objasnio je da je Donald Tramp prvi pokazao kako se društvene mreže mogu koristiti u političke svrhe.

“Tramp se već dugo, dugo pojavljuje na društvenim mrežama”, istakao je, naglašavajući da su “društvene mreže budućnost”.

Želio je da ima kontakt sa predsjednikom “na svom terenu”.

“Koji god da je predsednik bio, da li je to bio Leonardo di Kaprio, ja bih voleo da imam kontakt sa predsednikom na mom terenu, jer je predsednik došao na moj teren. On je došao u moju realnost, u moju mrežu. Ja sam hteo da predsedniku objasnim ko je tu glavni, da mu stavim do znanja ko se tu sve pita”, objasnio je.

Međutim, kaže da je predsjednikov tim napravio grešku u samoj produkciji TikTok lajva, pa se niko nije mogao uključiti u isti. Na kraju, uspio je da se čuje sa predsjednikom preko telefonskog poziva, zahvaljujući tome što je neko iz predsjednikovog okruženja znao njegov broj. Tada je predsjedniku iznio svoj zahtev: ukidanje poreza za influensere.

“Nikada nisam odustajao”

Jedno od ključnih pitanja u karijeri Bogdana Ilića je kako je uspio da ostane relevantan uprkos brojnim preprekama, uključujući gašenje YouTube kanala. Njegov odgovor je bio jasan: upornost.

“Kada se nekome dogodi stvar kao što recimo je gašenje kanala na YouTube-u, znači mene su skroz isključili sa YouTube-a. Ja sam mogao da budem u fazonu: ovo je kraj. Ja nemam više šta da tražim na ovoj platformi i vreme je da odustanem, vreme je da se povučem, nisam poželjan ovde. Ja nisam odustao. Ja nisam stao, pravio sam nove kanale koje su mi iznova i iznova gasili, nisam hteo da posustanem“, istakao je.

Njegova motivacija je, kako kaže, bila ljubav prema poslu, koja je prerasla u ozbiljan biznis, te želja da ne iznevjeri publiku.

Ilić se prisjetio i početaka svog nadimka i karijere. Roditelji su željeli da upiše Muzičku akademiju, jer je završio muzičku gimnaziju kao pijanista, ali se on u tome nije vidio.

“Rekao sam roditeljima da to ne želim da radim jer ne vidim se u tome trenutno. Dajte mi godinu dana da iskuliram”, otkrio je.

Sviranje klavira je polagao sa najmanjim brojem poena, što mu je pokazalo da muzika za njega nije učenje po pravilima. Tada je otkrio gejming. Počeo je da zarađuje “boostovanjem” rejtinga drugim igračima u online igricama.

“Bio sam mnogo dobar i onda imaju te online igrice koje imaš svoj profil i onda ti može da podigneš rejting sebi. I ja dođe neki lik, meni dođe, plati da ja njemu podignem rejting da on izgleda bolje, nešto što zapravo jeste”, objasnio je.

Nadimak Baka Prase nastao je sasvim slučajno, još 2011. ili 2012. godine, dok je igrao igrice u igraonici. Prvobitno se zvao “Pepa Prase”, ali kada mu je neko “ukrao” nadimak, promenio ga je u “Baka Prase”. Zadržao ga je jer je shvatio da je zvučno i prepoznatljivo.

Roditelji nisu podržavali njegovu ambiciju da se profesionalno bavi gejmingom, savetujući mu da završi školu pa da radi šta hoće. Po preporuci drugova, počeo je da snima igrice i klipove za YouTube, jer je bio “smješan i zanimljiv”, a takav sadržaj je već bio popularan u svijetu, ali ne i kod nas.

“Nisam ja imao ikakvu pretpostavku da ću stvarno zarađivati od toga neke ozbiljne pare, ali sam rekao, hajde, zanimljivo mi. I počeo sam da snimam, snimao sam na YouTube-u, ljudima se svidelo i eto nas ovde”, istakao je Baka Prase u razgovoru za Telcast.

“Ja nisam vaspitač, ja sam zabavni program”

Jedna od najčešćih kritika upućenih Baki Prasetu jeste njegov uticaj na maloljetnike, posebno u kontekstu povezivanja sa kockom. Ilić je istakao da je ta priča o kocki “skoro krenula”, dok je ranije, kada je tek ulazio u medije 2019. godine, glavna kritika bila da “Baka Prase psuje”.

“Baka Prase psuje strašno, nemojte da ga gledate, lik je demon jer psuje. Okej, meni je smešno, ‘ajmo dalje. Šta je sledeće? Baka Prase je pedofil”, cinično je naveo niz optužbi.

Na pitanje o odgovornosti influensera i granici između zabave i roditeljskog vaspitanja, Baka Prase je bio jasan:

“Odgovornost je minimalna, zato što ja nisam roditelj, ja nisam vaspitač, ja sam zabavni program”

Objasnio je da niko nikoga ne tera da gleda njegov sadržaj.

“Ja nisam tebi rekao: ‘E slušaj, moraš da me gledaš’. Nije tebi iskočio video na YouTube-u i YouTube ti je rekao: ‘E ako ovo ne pogledaš, gasićemo ti pristup internetu’”

Smatra da odgovornost leži na roditeljima da vaspitavaju djecu i objasne im šta je ispravno.

“Roditelj mora da radi na tome da zaustavi dete da gleda to, ne mora sto posto da se priča o tome, ali roditelj mora da stavi detetu do znanja: ovo nije ispravno, ovo nije dobro”, naglašava Ilić.

Kao primer je naveo sebe, rekavši da nikada nije probao drogu, niti mnogo pije, jer su ga roditelji tako vaspitali.

“Moji roditelji su rekli da to ne valja. Tako da se sve potiče iz kuće”, istakao je.

Priznao je da njegov otac nije pričao sa njim nedjelju dana kada je počeo da promoviše kockanje.

“Najteži trenutak u karijeri gašenje YouTube kanala”

Kao javna ličnost izložen je konstantnim kritikama, pa Baka Prase priznaje da ga negativni komentari pogađaju, iako je vremenom oguglao.

“Lagao bih da kažem da mi ne pogađa. Nijedna osoba nije imuna. Pa, tebi da napiše neko ispod podkasta: ‘vidi ovu voditeljku, šta priča ona’. Razumeš, ti sigurno nisi u fazonu: ‘a boli me uvo, šta priča’. Nije lep osećaj”, rekao je Baka Prase, implicirajući da niko ne voli negativne komentare.

Ističe da uvek čita i pozitivne i negativne komentare, a da bi najviše volio da mu kritičari kažu svoje mišljenje direktno, kako bi mogao da im objasni zašto to nije istina.

Najteži poslovni trenutak u karijeri, kako je naveo, bilo je gašenje njegovih YouTube kanala.

“Tu sam primio ozbiljan udarac na svoj posao i hvala mojim sponzorima. Igrom slučaja ta kockarnica nije me napustila. Iako su mi ugasili kanale, ja sam ozbiljno zahvalan na tome”, izjavio je.

Pored toga, suočio se i sa neuspesima u poslovanju sa lokalima brze hrane, što je, kako kaže, normalno. U tim trenucima se pokazalo ko su mu pravi prijatelji, jer su mnogi tada mislili da je “gotov”.

Related Topics:

Region

OPASNA ZARAZA MEĐU DJECOM: Impetigo se širi Splitom, roditelji upozoreni na prve simptome

U splitskim pedijatrijskim ambulantama posljednjih se dana bilježi povećan broj djece s impetigom, površinskom bakterijskom infekcijom kože poznatom i kao “slatke kraste”.

Riječ je o vrlo zaraznoj bolesti koja se lako širi, osobito ljeti, kada djeca više borave vani, znoje se i češće imaju sitne ogrebotine na koži, a upravo tada nerijetko se pojave i slatke kraste, odnosno impetigo, česta površinska bakterijska infekcija kože.

Iako naziv zvuči gotovo bezazleno, riječ je o vrlo zaraznoj pojavi koja se najčešće javlja kod djece, posebno na licu, oko nosa i usta, ali se može proširiti i na druge dijelove tijela.

Najčešće počinje kao mala ranica ili mjehurić, koji brzo puca i ostavlja prepoznatljivu žućkastu, “medenu” krasticu. Upravo zbog tog izgleda roditelji često i posumnjaju da se radi o impetigu, penosi Dalmacija danas.

Infekcija se lako širi

Infekcija se lako širi, osobito ako dijete češe promjene ili ako u domaćinstvu više članova koristi iste peškire, posteljinu ili druge osobne predmete.

Ovoga ljeta impetigo nije zaobišao ni splitske mališane, a zbog brzog širenja zaraze posljednjih su dana čekaonice u splitskim pedijatrijskim ambulantama pune “slatke” djece.

Dodatni podsticaj širenju bolesti mogu dati i ljetni uslovi, boravak na moru, kupanje te česta razmjena peškira i drugih stvari na plaži, što infekciji olakšava prenos s djeteta na dijete.

Kako ističe Jasna Petrić Duvnjak, pedijatar pulmolog, iz Poliklinike Pediatri Split, jedino slatko koje vam se sigurno neće svidjeti ovo ljeto jesu upravo spomenute slatke kraste.

“Jedino slatko koje vam se sigurno neće svidjeti ovo ljeto jesu slatke kraste, a to je Impetigo ili površna bakterijska infekcija kože. Ako je primijetite, pod jedan potrebno je maknuti krastu, prebrisavanje s gazom, zatim je potrebno tu ranicu očistiti s antiseptikom (naravno koji ne peče) i nakon toga staviti antibiotsku mast.

One se jako brzo šire, treba voditi računa o higijeni unutar kuće, među ostalim članovima, upotrebi ručnika, pranju ruku,… ako uz sve te mjere niste uspjeli riješiti problem javite se zadaljnje liječenje”, savjetuje Petrić Duvnjak.

Kako se prenosi

Impetigo se prenosi direktnim kontaktom s promjenama na koži, ali i indirektno preko predmeta koje dijete koristi, poput peškira, igračaka ili posteljine. Zbog toga se često javlja u porodicama s više djece ili u kolektivima poput vrtića, gdje se bakterije lako prenose s jednog djeteta na drugo.

Ovu infekciju uzrokuju dvije bakterije: ili streptokok grupe A (s blagim simptomima) ili stafilokok aureus (uzrokuje teži oblik, a može razviti veće količine tekućine u bubuljicama pa se oni i duže zadržavaju na koži, bez pucanja).

Ako se ne liječi na vrijeme, promjene se mogu širiti i po tijelu, a dijete može zaraziti i druge članove porodice.

Šta roditelji trebaju paziti

Roditeljima se savjetuje da kožu djeteta održavaju čistom, da promjene ne diraju i ne češu te da dijete redovno pere ruke. Nokte je dobro kratko podrezati kako bi se smanjilo grebanje i prenos bakterija na druge dijelove tijela.

Takođe je važno ne dijeliti peškire, odjeću i druge lične stvari, a ako se promjene ne povuku ili se stanje pogoršava, potrebno je javiti se pedijatru.

U blažim slučajevima dovoljna je lokalna terapija, dok je kod opsežnijih infekcija ponekad potrebna i antibiotska terapija na usta.

Zato je pravovremeno prepoznavanje važno, jer se uz odgovarajuće liječenje impetigo najčešće uspješno povlači bez posljedica.

Kupanje u moru i slatke kraste?

Iako je ljeto u punom jeku, djeca i odrasli sa slatkim krastama neko vrijeme bi trebali izbjegavati kupanje i druge vodene aktivnosti. More i impetigo nisu dobra kombinacija jer slana voda može dodatno iritirati već zahvaćenu kožu.

Zbog toga se savjetuje da se s kupanjem pričeka dok kraste ne otpadnu i koža se potpuno ne oporavi. Posebno treba pripaziti i na sunce, jer postoji mogućnost postupalnih hiperpigmentacija pa je kožu važno štititi prema preporuci dermatologa.

Važno je znati i da su slatke kraste zarazne sve dok ranice vlaže, cure ili se suše.

Kako bi se spriječilo širenje infekcije potrebno je dezinfikovati i često mijenjati sve što dijete koristi, uključujući ručnike, posteljinu i odjeću.

Budući da je impetigo vrlo zarazan, ljekari ne preporučuju plivanje djeci dok se infekcija ne povuče jer se lako može prenijeti na drugu djecu.

Dijete koje ne uzima antibiotike ne bi se trebalo kupati na javnim mjestima dok krastice u potpunosti ne nestanu, dok je dijete na antibiotskoj terapiji obično nezarazno unutar 24 sata od početka liječenja.

Iako se impetigo ne prenosi samim kupanjem u moru ili jako hlorisanom bazenu, zaraza se može dogoditi direktnim kontaktom s površinama, igračkama, odjećom ili drugim predmetima.

Infekcija nije opasna u većini slučajeva, ali može dovesti do komplikacija, zbog čega je zaraženo dijete najbolje privremeno držati podalje od druge djece dok bolest ne prođe.

Dr.Google i društvene mreže

Pojavu slatkih krasta komentarisala je i epidemiologinja NZJZ-a Splitsko-dalmatinske županije Diana Nonković.

“Slatke kraste su jedna vrsta imeptiga odnosno bakterijske infekcije i ako se te krastice gule odnosno skidaju i diraju onda se one mogu prenositi dalje po tijelu, a mogu se prenositi na drugu osobu što se najčešće događa u obitelji kada dijete jedno od drugoga to dobije. Liječenje je vrlo učinkovito, postoje dezinficijensi kojima se te krastice mogu tretirati. Preporuča se to područje malo i prikriti da dijete ne bi to čupkalo, a ako su se baš jako prošire po tijelu onda se može dati antibiotik na usta”, pojasnila je Nonković i kako ide tok liječenja.

Od ranije spomenuti svrab, pa sada i slatke kraste koje haraju među splitskom djecom nisu nikakva novost, smatra Nonković.

“Nikakve to nisu posebne bolesti, uvijek su bile i bit će ih. Kao što postoje uši, dječje gliste i ostale zarazne bolesti, no ranije su roditelji to puno jednostavnije i bezbolnije prihvaćali, a danas kada imamo doktora Google-a i društvene mreže onda se o tome previše raspravlja i daje se prevelika važnost nekim stvarima koje uistinu ne bi trebale biti toliko važne”, naglasila je.

Impetigo – inkubacija

Inkubacijsko razdoblje, odnosno vrijeme od ulaska uzročnika u organizam do pojave prvih simptoma, najčešće traje 7 do 10 dana.

Kako se impetigo prenosi?

Impetigo je vrlo zarazna infekcija koja se prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom kožom, ali i indirentno, preko zajedničkih predmeta poput ručnika, posteljine, odjeće, igračaka i sličnih stvari.

Gdje se najčešće pojavljuje?

Promjene se mogu razviti na bilo kojem dijelu tijela, ali najčešće zahvataju lice, posebno područje oko nosa i usta, kao i ekstremitete.

Oblici bolesti

Impetigo se najčešće javlja u dva osnovna oblika.

1. Nebulozni impetigo

Nebulozni impetigo, odnosno impetigo nonbullosa, najčešći je oblik bolesti. U većini slučajeva uzrokuje ga Streptococcus pyogenes, beta-hemolitički streptokok grupe A. Bolest obično počinje kao sitne papule, odnosno prištići, koje se zatim pretvaraju u mjehuriće okružene crvenilom kože. Mjehurići imaju tanku stijenku i ispunjeni su bistrom, vrlo zaraznom tekućinom. Kako bolest napreduje, sadržaj postaje gnojan, mjehuri pucaju, a na njihovom mjestu stvaraju se prepoznatljive kraste boje meda. Promjene najčešće zaarastu bez ožiljaka.

Ovaj oblik najčešće zahvata lice, posebno područje oko nosa i usta, ali se može pojaviti i na ekstremitetima. Ponekad je praćen i povećanjem okolnih limfnih čvorova.

2. Bulozni impetigo

Bulozni impetigo, odnosno impetigo bullosa, javlja se rjeđe i uzrokuje ga Staphylococcus aureus, poznat i kao zlatni stafilokok, koji stvara eksfolijativni toksin A. Karakteršu ga veći mjehuri koji postepeno rastu. Oni su ispunjeni bistrom do žućkastom tekućinom, koja s vremenom može postati tamnija i mutnija. Kada puknu, na koži ostaju kraste boje meda koje takođe najčešće zacijele bez ožiljaka.

Bulozni impetigo najčešće se javlja u novorođenčadi i djece u dobi od dvije do pet godina. Promjene se obično nalaze na trupu, ekstremitetima te na vlažnim područjima poput pazuha, kožnih nabora na vratu ili područja pelena.

Liječenje impetiga

Liječenje uključuje opšte mjere, kao i lokalnu ili po potrebi sustavnu terapiju lijekovima.

Opšte mjere

Zahvaćenu kožu važno je održavati čistom i suhom. Redovino pranje običnim ili antiseptičkim sapunom i toplom vodom važan je dio liječenja, ali i sprečavanja daljnjeg širenja infekcije. Krastice i sadržaj mjehurića treba uklanjati nježno, više puta dnevno, prije nanošenja antibiotske terapije. Takođe je važno ne dirati promjene i ne češati ih. U prevenciji širenja posebno su važne i redovna higijena ruku te izbjegavanje dijeljenja ličnih predmeta sa zaraženom osobom.

Liječenje lijekovima

Najčešće se provodi lokalna antibiotska terapija u obliku masti ili kreme, obično kroz 7 do 10 dana. U tu svrhu često se koriste preparati s mupirocinom ili fusidatnom kiselinom, a mupirocin se često smatra terapijom prvog izbora. Sistemska antibiotska terapija obično nije potrebna, osim kod opsežnijih promjena, kada se može dodati lokalnom liječenju.

Moguće komplikacije

Iako impetigo u većini slučajeva prolazi bez posljedica ako se pravovremeno i pravilno liječi, komplikacije su ipak moguće. One mogu uključivati poststreptokokni glomerulonefritis, celulitis, sepsu te trajne promjene na koži, odnosno ožiljke.

Nastavi čitati

Region

EU UVODI NOVU KONTROU PUTNIKA: Evo šta znači za BiH

Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) trebao bi početi s radom u posljednjem kvartalu 2026. godine. Iako tačan datum još nije objavljen, sistem će promijeniti način putovanja građana Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije.

ETIAS odobrenje biće obavezno za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim s EU, što znači da će i državljani BiH s biometrijskim pasošem morati imati odobrenje za putovanja u zemlje Šengena, poput Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke i Italije.

Odobrenje će se odnositi na kratkotrajna putovanja do 90 dana u periodu od 180 dana. Ne radi se o novoj vizi, već o elektronskoj dozvoli za putovanje. Naknada će iznositi 20 evra i plaćaće se jednokratno prilikom podnošenja zahtjeva.

ETIAS će u pravilu važiti tri godine ili do isteka pasoša s kojim je zahtjev podnesen. Tokom tog perioda putnici će moći više puta ulaziti u EU, uz poštivanje pravila o dužini boravka. Od plaćanja takse biće oslobođeni mlađi od 18 i stariji od 70 godina, kao i određene kategorije članova porodica građana EU.

Građani BiH koji već imaju regulisan boravak u Evropskoj uniji neće morati imati ETIAS. Izuzeti su i nosioci važećih boravišnih dozvola, boravišnih karti i nacionalnih dugoročnih viza.

Cijeli proces biće digitalizovan, a zahtjevi će se podnositi putem zvanične internet stranice ili mobilne aplikacije EU. Većina prijava trebala bi biti obrađena u roku od nekoliko minuta, dok bi u složenijim slučajevima provjere mogle trajati duže.

Evropska unija upozorava građane na lažne internet stranice koje nude navodne ETIAS prijave. Za sada zahtjevi još nisu otvoreni, pa se putnicima savjetuje oprez.

Odobren ETIAS neće automatski garantovati ulazak u EU, jer konačnu odluku i dalje donosi granična policija nakon provjere pasoša i drugih uslova za prelazak granice.

Nastavi čitati

Region

ŠOK NA JADRANU: Restorani zjape prazni, ugostitelji priznali – „Mislili smo da ovako možemo vječno“

Iako podaci Poreske uprave pokazuju da je u junu u Hrvatskoj izdano više računa u ugostiteljstvu nego prošle godine, brojni ugostitelji tvrde da je stvarna slika na terenu znatno drugačija.

Kažu da su restorani, posebno na Jadranu, osjetno prazniji nego prethodnih sezona, a neki već bilježe pad prihoda.

Prema zvaničnim podacima, broj računa izdatih u restoranima i kafićima u junu povećan je za 2,65 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je potrošnja na hranu i piće porasla za 6,62 odsto.

Međutim, vlasnici restorana upozoravaju da veći promet ne znači nužno i više gostiju.

U Splitu manje gostiju nego ranijih godina

Ivona Cokarić iz splitske Trattorije Tinel, koja posluje tokom cijele godine, kaže da je ovog ljeta primjetno manje turista.

“Pratimo srpanj, zasad je isto u padu, vidjećemo konačne rezultate. Cijene nisam mijenjala u odnosu na prošlu godinu, a nudimo i dnevna jela za koja se ljudima ne isplati da ih pripremaju kod kuće. Najvažnije mi je da mogu da platim račune i zaposlene, ja sam sebi uvijek na posljednjem mjestu”, kaže Cokarićeva.

Dodaje da se nada boljoj posjećenosti u avgustu, ali ističe da u Splitu više nema gužvi kakve su bile prethodnih godina.

“Nekada sam kroz prozor restorana stalno gledala rijeke ljudi. Danas toga jednostavno nema”, kaže ona.

Ugostitelji: Jadran je prepun “turističkih zamki”

Poznati zagrebački ugostitelj Marin Medak smatra da je dio problema Svjetsko prvenstvo, zbog kojeg je veliki broj hrvatskih gostiju putovao u SAD, ali upozorava da su problemi na Jadranu mnogo dublji.

Prema njegovim riječima, veliki broj sezonskih restorana postao je takozvani “tourist trap” – lokali koji posluju na atraktivnim lokacijama, ali nude slab kvalitet uz visoke cijene.

“Po mom mišljenju, tek deset odsto restorana na Jadranu radi vrhunski posao. Dvadesetak odsto nude dobar odnos cijene i kvaliteta, a sve ostalo su turističke zamke”, kaže Medak.

Smatra da je takav model poslovanja dugoročno neodrživ, jer zahtijeva stalno formiranje novih sezonskih timova i velika ulaganja.

Visok PDV dodatno opterećuje ugostitelje

Medak kao jedan od najvećih problema navodi visoku stopu PDV-a.

Ističe da ugostitelji u Italiji plaćaju deset odsto PDV-a, što im ostavlja znatno više prostora za ulaganja i razvoj.

“Mi jednostavno nismo konkurentni. Troškovi rastu, dobavljači su podigli cijene, zakupnine su veće, plaće zaposlenih također. Smanjenje cijena u ovim uvjetima nije realno”, smatra Medak.

Ekonomista: Problem nije PDV, već konkurentnost

S druge strane, ekonomista Neven Vidaković ne smatra da bi smanjenje PDV-a riješilo probleme ugostiteljstva.

Prema njegovim riječima, niži porez ne bi doveo do nižih cijena, već bi povećao zaradu vlasnika restorana.

On upozorava da Hrvatska postaje sve manje konkurentna u odnosu na druge evropske turističke destinacije.

“Kako cijene kod nas rastu brže nego u drugim zemljama, privlačimo goste slabije platežne moći. Oni radije biraju jeftinije objekte nego restorane više kategorije”, kaže Vidaković.

Manje turista vide i drugi ugostitelji

Stiven Vunić, pobjednik MasterChefa i vlasnik restorana Zijavica u Mošćeničkoj Dragi, potvrđuje da je ovog ljeta na ulicama primjetno manje turista.

“Vidi se da nema ljudi. Posjećenost nije ni približna kao prethodnih godina. Mislim da je dio problema i to što smo se previše oslanjali na nekoliko emitivnih tržišta poput Njemačke, Italije i Austrije. Vjerovali smo da će tako biti zauvijek”, kaže Vunić.

Sličnog mišljenja je i Boris Šuljić, vlasnik restorana Boškinac na Pagu, koji smatra da se turističke navike mijenjaju mnogo brže nego što se domaći turizam prilagođava.

“Gosti danas traže autentičnost i kvalitet. Oni koji to nude prvi osjećaju posljedice kada dođe do pada potražnje, jer ne mogu da štede na kvalitetu proizvoda”, kaže Šuljić.

Predsezona uspješnija od špice

Tea Fernetich iz hotela i restorana San Rocco u Brtonigli navodi da su u junu imali dobru popunjenost zahvaljujući rezervacijama u posljednjem trenutku, ali da se tokom glavnog dijela sezone osjeća manji broj gostiju.

Prema njenim riječima, Hrvatska je turistima zanimljivija u predsezoni i postsezoni, kada dominiraju autentična gastronomska ponuda, vinarije i manji hoteli, dok špic sezone sve više karakteriše masovni turizam.

Sve više računa, ali slabija zarada

Iako statistika pokazuje rast potrošnje i broja izdatih računa, ugostitelji upozoravaju da rast troškova i slabija popunjenost restorana ozbiljno ugrožavaju poslovanje.

Ekonomisti procjenjuju da će, ukoliko se trendovi nastave, dio ugostiteljskih objekata biti primoran da zatvori vrata, dok će oni koji opstanu teško moći da izbjegnu nova poskupljenja, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno