Politika
OD PRIVATIZACIJE DO KRIMINALA! Ko kontroliše prirodna bogatstva BiH i gdje nestaje javni novac?
Kada su pojedinci na vlasti i oni bliski njima, zatvorili sva preduzeća i izvukli sav javni novac koji se mogao izvući, sjetili su se da imamo i ogromna prirodna bogatsva koja mogu iskoristiti. Privatizovali su i kriminalizovali zvoz drvnih sortimenata, izgradnju vjetro i hidroelektrana, solarnih panela, kamenolome, i drugo, te sve to kroz ulaganje u građevinu i nekretnine „oprali“. Za to postoji i naziv, ekološki kriminal, ali za taj kriminal niko ne odgovara.
Ekološki kriminal u BiH je u ekspanziji. Kroz izgradnju solarnih elektrana, mini hidrocentrala, sječu šume, prirodni resursi se nemilice koriste i uništavaju, a novac od tog kriminala pere se većinom u građevinskom sektoru.
“To je jedna mafijaška organizacija koja nas „uzima lopatom“ da se izrazim kolokvijalno, i to je sve uvezano i funkcioniše. Sve je to uzurpacija, jer mi kao društvo plaćamo uništavanje prirodnog dobra, da bi jedan privatnik tamo stavio betona i uzimao sebi pare, ne nama. Već koliko mjeseci ne radi put prema Foči i zašto? Pravila se hidrocentrala i urušio se most“ ističe profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Prof. Dr Muhamed Karamujić.

Anes Podić iz Udruženje „Eko akcija“ napominje da je BiH izuzetno bogata suncem i vjetrom id a bi koristeći te resurse, mogli doći do jeftine energije.
“Međutim, vi to kada date privatniku, on sa tim može raditi šta poželi. Gradiš i gdje može i gdje ne može, strada poljoprivredno zemljište, stradaju zaštićena područja. Imate slučajeve da se privatni projekat proglasi javnim interesom, da se ljudima prinudno otkupi zemlja, a sve po zakonu za mizerne novce i to je zapravo otimačina zemlje“, naglašava Podić.
Na sve ovo pravosuđe ostaje nijemo. Optužnice se podižu rijetko, istrage se ne provode, a i ako slučaj dođe do suda, tretira se kao prekršaj. Sve ukazuje da u BiH postoji odlična sprega između pravosuđa, institucija, investitorskih lobija i političara koji su u većini slučajeva suvlasnici ili vlasnici ekološki neprihvatljivih projekata.
“Prije 20 godina su nam prvo opljačkali preduzeća, i sada dolazi na red sve ostalo. Dolaze na red rijeke, šume, planine, sve ono što se može pretvoriti u novac. I onda tu nažalost strada naša okolina, a nema sistema koji bi ga zaštitio. Za to su direktno krive naše političke elite, gdje nema izuzetaka jer svim aje isti cilj, da ovo naše prirodno bogatstvo pretvore u nečiji privatni kapital“, rekao je Anes Podić iz Udruženja „Eko akcija“.
Politički analitičar Ivana Marić smatra je ekološki kriminal sada već standardna vrsta kriminala kojeg rade političari i da to nije ništa novo.
„Pravosuđe ne radi svoj posao. Još uvijek je vrlo bliska sprega između politike i praosuđa, i dok se ta sprega ne prekine to će se nastaviti tako raditi“, zaključuje Marićeva.

Ekološkim kriminalom nam prijete i druge zemlje. Hrvatska ne odustaje od svojih namjera da na Trgovskoj gori, na granici sa BiH napravi odlagalište nuklearnog otpada, što bi ugrozilo ekologiju čitavog tog područja i rijeke Une u čijem slivu živi oko 250 hiljada ljudi.
Milorad Dodik otišao i korak dalje, pa nalazišta litijuma u Srpskoj, nudi američkim partnerima. Ko je on da nekom nudi naša prirodna dobra? Da li hiljade stanovnika treba da strada da bi se on ulizao Americi?
(BN) Foto: BN
Politika
VJERA KOJA OKUPLJA NAROD: Drinić sa Guslovskih brda čestitao Ilindan i poslao snažnu poruku (FOTO)
Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić prisustvovao je obilježavanju Ilindana na Guslovskim brdima, gdje je zajedno sa članovima Udruženja „Ratkovo“ učestvovao u lomljenju krsnog hljeba.
Tom prilikom Drinić je istakao da snaga Republike Srpske ne počiva samo na njenim institucijama, već prije svega na ljudima koji svojim radom, slogom i zajedništvom okupljaju narod i ostavljaju trajan trag.
Posebno je ukazao na značaj krsta visokog 22 metra, koji dominira Guslovskim brdima i predstavlja simbol vjere, istrajnosti, srpstva i pravoslavlja.
– Dok je ovakvih domaćina i ljudi koji stvaraju, čuvaju i okupljaju narod, sigurni smo u budućnost Republike Srpske – poručio je Drinić, čestitajući svim vjernicima praznik Svetog proroka Ilije – Ilindan.
Politika
STANIVUKOVIĆ U IMLJANIMA: Obnovljena svetinja dokaz je snage, vjere i opstanka srpskog naroda (FOTO)
Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković prisustvovao je danas osvećenju obnovljene crkve brvnare u Imljanima, svetinje posvećene Svetom proroku Iliji, stare više od četiri vijeka.
Tom prilikom istakao je da mu predstavlja posebnu čast što je imao priliku da lično podrži obnovu ovog značajnog hrama, koji kroz vijekove okuplja vjerni narod i čuva duhovni i nacionalni identitet srpskog naroda.
Stanivuković je naglasio da razgovori sa ljudima koji se vraćaju u svoj zavičaj potvrđuju da postoji iskrena želja za povratkom, životom na selu i razvojem ovih krajeva, ali da je za to neophodna snažnija podrška institucija Republike Srpske.
– Potrebne su konkretne mjere, podsticaji i ulaganja kako bi ljudi ostajali i vraćali se na svoja ognjišta. Naša je obaveza da čuvamo naše svetinje, ulažemo u ova mjesta i stvaramo uslove za sigurniji i kvalitetniji život – poručio je Stanivuković.
On je dodao da praznik Svetog proroka Ilije podsjeća da se obnovom svetinja obnavljaju i vjera, zajedništvo i ljubav prema Republici Srpskoj, te da upravo takve vrijednosti predstavljaju temelj opstanka srpskog naroda na ovim prostorima.
Politika
CIK NEMILOSRDAN PRED IZBORE: Izrečeno više od šest miliona KM kazni
Pojačano sankcionisanje političkih subjekata od strane Centralne izborne komisije (CIK) BiH, uz obrazloženja da su kršili odredbe zakona o izborima i finansiranju partija, znatno je smanjilo prostor strankama i pojedinačnim kandidatima da prije nego što nastupi septembar u određenoj mjeri predstave svoje favorite i programe.
Šmitove izmjene pooštrile pravila
Kažnjavanje stranaka, posebno za vođenje preuranjene kampanje, je posljedica izmjena Izbornog zakona BiH koje je šest mjeseci pred lokalne izbore 2024. nametnuo Kristijan Šmit iz fotelje visokog predstavnika.
Zakon je, naime, definisano da će iznosom od 3.000 do 30.000 maraka da bude sankcionisan politički subjekt za prekršaj ukoliko on ili kandidat u periodu preuranjene izborne kampanje „izvrši radnju koja se smatra vođenjem izborne kampanje“.
Tanka linija između politike i kampanje
Do sad izrečene kazne usljed optužbi da su požurili sa kampanjom, posebno zbog različitih stavova o ovom pitanju i među članovima CIK-a, otvorile su prostor za brojna tumačenja i potragu za odgovorom gdje je linija između svakodnevnih političkih izjava i onih u kojima su i izborne poruke, mahom u izbornoj godini kakva je i 2026.
Ovogodišnji opšti izbori u BiH su raspisani za 4. oktobar, a zakonom je propisano da je, prije zvanične kampanje koja počinje 30 dana pred dan izbora, zabranjeno vođenje izborne kampanje putem elektronskih, onlajn i štampanih medija, društvenih mreža te i bilo koji drugi oblik javnog oglašavanja koji ima obilježja izborne kampanje.
Stranke opreznije nego ikad
Da ih to dovodi u probleme, potvrđeno je za „Glas Srpske“ u nekoliko većih političkih partija u Srpskoj.
Potpredsjednik SNSD-a Miroslav Bojić je, ukazujući da je SNSD na najvećem udaru CIK-a, istakao da su ove godine daleko oprezniji.
– Dupli su aršini – rekao je Bojić za “Glas”.
Slična poruka stigla je i iz Socijalističke partije, ali i iz SDS-a.
– Bio sam zadužen da sa stručnjacima kreiram program. Imamo napisanu i dužu i kraću verziju. Mi sad imamo sve uslove da predstavimo program, izađemo sa porukama koje hoćemo da pošaljemo u vezi sa najvažnijim pitanjima, da li tokom jedne ili više konferencija za medije, ali ne možemo još zbog veoma oštrih mjera CIK-a BiH. Ne možemo ni, kako treba, da organizujemo niti konvenciju ili konferenciju stranke prije 4. septembra i to jako otežava pripremu za izbore u smislu nekog poluzvaničnog predstavljanja. Nemamo tu puno prostora za manevrisanje – kazao je za “Glas Srpske” funkcioner SDS-a Želimir Nešković.
Najviše kazni zbog društvenih mreža
Nedavna analiza “Glasa” o postupcima koji su vođeni po osnovu prijava ili prigovora za preuranjenu izbornu kampanju u periodu sprovođenja lokalnih izbora 2024, je pokazala da su stranke i pojedinci mahom kažnjavani usljed objavama na mrežama i organizovanja javnih skupova prije početka kampanje.
Milionske kazne i pitanje gdje završava novac
S druge strane, CIK već godinama kažnjava političke subjekte u Republici Srpskoj i FBiH zbog kršenja Izbornog zakona i odredaba o finansiranju, a ukupan iznos izrečenih kazni premašuje šest miliona maraka.
Istovremeno je otvoreno pitanje i gdje se “čuva” prikupljeni novac, odnosno za koje s svrhe koriste sredstva koja budu naplaćena prema odlukama CIK-a, a u određenim slučajevima i onima koje potvrdi Sud BiH.
Dio odgovora je otkriven u poslednjem izvještaju o izvršenju budžeta CIK-a za 2025. godinu. U tom dokumentu je pojašnjeno da se prihodi od tih kazni koje uplaćuju na Jedinstven račun trezora kod Centralne banke BiH sa naznakom – kazne koje izriče Centralna izborna komisija BiH.
Dio potraživanja ostaje nenaplaćen
– Novčane kazne utvrđene Izbornim zakonom BiH prihod su budžeta institucija BiH – navedeno je u odgovoru CIK-a na pitanje “Glas Srpske” da li se i u koje svrhe koriste sredstava od naplaćenih kazni koje izriče CIK, a koja idu na poseban račun u Centralnoj banci BiH.
U CIK-u su ranije isticali da dio potraživanja neće moći da naplate. Kao razloge su navodili ugašene stranačke račune, činjenicu da na računima stranke nije bilo novčanih sredstava niti drugih sredstava nad kojima je moguće izvršenje kazne, te zbog brisanja političke stranke iz registra.
Izborni rokovi
- Plaćeno političko oglašavanje (od 4. septembra)
- zabrana objavljivanja rezultata ispitivanja javnog mnjenja (od 2. oktobra od sedam časova do zatvaranja biračkih mjesta)
- zabrana medijskog izvještavanja o aktivnostima političkih subjekata (od 3. oktobra od sedam časova do zatvaranja biračkih mjesta)
- Izborna tišina (od 3. oktobra od sedam časova do zatvaranja biračkih mjesta)
Resursi
Iz CIK-a su, naime, i polovinom jula podsjetili aktuelne funkcionere i kandidate na izborima 2026. da su dužni da poštuju Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na zabranu zloupotrebe javnih sredstava i resursa s ciljem vođenja izborne kampanje ili sticanja političke koristi.
– To, između ostalog, podrazumijeva korištenje položaja za političku promociju, korištenje prostorija, opreme, službenih vozila i drugih javnih resursa za potrebe kampanje, uključivanje državnih službenika u aktivnosti političke promocije tokom radnog vremena, kao i promociju političkih subjekata ili kandidata na javnim događajima ili manifestacijama koje finansiraju javne institucije ili javna preduzeća – saopšteno je iz CIK-a, uz opasku da će nastaviti sa sankcijama propisanim Izbornim zakonom BiH.
-
Politika1 dan agoKRESOJEVIĆ “Ne trebaju nam granice, naplatne kućice su dovoljne za KILOMETARSKE KOLONE” (VIDEO)
-
Banjaluka2 dana agoPOZNAT PROGRAM: Evo kako će Banjaluka obilježiti Dan sjećanja na žrtve „Oluje“
-
Politika1 dan ago“DO KADA ĆEMO ISPRAVLJATI GREŠKE INSTITUCIJA?” Basara o sudskim rješenjima za RTV taksu iz 2012.
-
Društvo1 dan agoRTRS TRAŽI DUGOVE IZ 2012. GODINE: Građani nakon 14 godina moraju dokazivati da nisu dužni
-
Društvo2 dana agoKOLIKO CIGARETA SMIJETE PRENIJETI IZ BiH U EU? Kazne mogu biti paprene!
-
Politika3 dana agoNEVIĐEN PREDIZBORNI SKANDAL NA PALAMA: Direktor javnog preduzeća dijeli 6.000 koka?!
-
Politika2 dana agoDODIK IZGUBIO PRVU BITKU? Ćorić i Šulić sačuvali Eleka u fotelji!
-
Društvo1 dan agoVRHUNAC LJETA TEK STIŽE: Meteorolozi upozoravaju na temperature do 40 stepeni
