Dok se izdaju dozvole i vode administrativni postupci, dio javnosti u Prijedoru upozorava na ozbiljne ekološke rizike na više lokacija – Bukova Kosa, Omarska i Trgovska gora.

Na ove probleme ukazala je član Predsjedništva PSS Prijedor Gordana Jekić, navodeći da je riječ o borbi za zaštitu zdravlja građana i životne sredine.

Bukova Kosa: Sporovi i radovi na terenu

Prema njenim riječima, na lokalitetu Bukova Kosa i dalje traju radovi, dok se paralelno vode pravne procedure. Tvrdi da se zanemaruju pitanja klizišta, kvaliteta vazduha i potencijalnog uticaja na izvore pitke vode.

– Strategija je jasna: završiti što je moguće više prije nego što sud donese odluku – navodi Jekićeva, ocjenjujući situaciju kao ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu.

Omarska: Strah od odlaganja otpada

Kada je riječ o Omarskoj, zabrinutost dijela mještana odnosi se na mogućnost da bi napušteni kopovi mogli biti korišteni za odlaganje otpada. Jekićeva ističe da su potrebne jasne garancije i stroga kontrola nadležnih institucija kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe.

Trgovska gora: Regionalni problem

Posebnu pažnju izaziva pitanje Trgovske gore, gdje Hrvatska planira izgradnju skladišta radioaktivnog otpada u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom. Ova tema već godinama izaziva reakcije institucija i građana, s obzirom na potencijalni uticaj na rijeku Unu i stanovništvo u pograničnom području.

Prema ranijim procjenama, oko 250.000 ljudi u slivu Une moglo bi biti obuhvaćeno eventualnim posljedicama tog projekta.

Poziv na odgovornost

Jekićeva poručuje da pitanje zaštite životne sredine ne smije biti političko prepucavanje, već zajednički interes svih građana.

– Ovo nije borba pojedinaca, već pitanje opstanka i budućnosti Prijedora – navela je ona.

Tema zaštite životne sredine u Prijedoru i okolini, uključujući Bukovu Kosu, Omarsku i Trgovsku goru, i dalje ostaje u fokusu javnosti, uz očekivanja da nadležne institucije ponude jasne odgovore i konkretne mjere zaštite.

Vlast Republike Srpske u posljednje vrijeme je nastavila pojačano lobiranje u inostranstvu, najviše u Sjedinjenim Američkim Državama. Lobiranje je plaćeno novcem građana Republike Srpske međutim sve je i dalje obavijeno velom tajne. Šta je efekat potrošenih miliona maraka? Da li će ikakvu korist imati Republika Srpska ili je jedini cilj bilo skidanje sankcija Miloradu Dodiku i njegovom okruženju?

Novac građana Republike Srpske, vlast i u ovoj godini nesebično daje za lobiranje u inostranstvu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama. Poslanik i bivši predsjednik SDS-a Mladen Bosić kaže da je jasno za koga se lobira i troši narodni novac.
“Jasno je iz samog rezultata sankcija oko Dodika da je to lobiranje bilo usmjereno samo na uski krug oko njega i firmi koje se vezuju za njega, a da su svi ostali koji su takođe imali te sankcije ostali izvan te odluke i jasno je da je lobirano ciljano za Milorada Dodika i za njegove lične interese. Čijim parama je to lobirano? Pa jasno je da je lobirano parama građana Republike Srpske”, kaže Bosić.

Ranije je vlast postpisala ugovor sa lobističkom kućom Dikens Medsen koju vodi kontroverzni izraelsko-kanadski lobista Ari Ben Menaše. U pitanju je ugovor od četiri miliona dolara, koji je potpisao šf Predstavništva Republike Srpske u Beču Mladen Filipović. Zbog svega su podnesene i krivične prijave.

Igor Crnadak iz PDP-a smatra da je sve bilo usmjereno za korist određenih lica.

“Očigledno je da su svi ti milioni koji su preko lobističkih kuća otišli u Ameriku bili prije svega usmjereni na skidanje sankcija jer mi ne vidimo tu nikakvu drugu promjenu. Sve ono što je bio stav Amerike prema npr. nezavisnosti Kosova, prema teritorijalnom integritetu BiH to je sve ostalo isto, nema pomaka oko nezavisnoti Republike Srpske to ne vidimo i očigledno da su lobističke aktivnosti bile usmjerene na popravljanje položaja određenih lica iz Republike Srpske”, kaže Crnadak.
Republika Srpska je u januaru potpisala ugovor i sa firmom Medison Kej Konsalting Banja Luka, koja je registrovana na adresi hotela Bosna krajem prošle godine i odmah joj je uplaćeno 1,3 miliona maraka. Za premijera to međutim nije sporno, jer kako je nedavno rekao Savo Minić, i drugi lobiraju.

“Republika Srpska koja je sada u zadnjih nekoliko mjeseci vidljiva i u Rusiji i u Izraelu i u SAD-u i u Mađarskoj dolaze nam u posjetu strani ambasadori pregovaramo sa Amerikancima pravimo svu moguću priču i onda neko kaže vi lobirate”, poručio je MInić.
U Banjaluci je nedavno boravio i specijalni izaslanik SAD-a, modni agent Paolo Zampoli, koji je u Ameriku odnio fasciklu sa dokumentima, koji bi prema tvrdnjama vlasti, mogli da otvore vrata američkih institucija. Za diplomatu i publicistu Branka Neškovića, sve to je problematično.

“Svoje probleme su riješili bar za sada, cijenu još uvijek ne znamo, ali Republika Srpska će zbog loše slike poslate u svijet još dugo godina morati raditi na njenom popravljanju. Slikanje po hodnicima po prijemima sa nekim ljudima iz hijerarhije nove američke administracije je za dnevnopolitičke potrebe domaće javnosti i nastavak samoobmanjivanja o moći koja je nesumnjivo prošla”, smatra Nešković.

U međuvremenu, mnogima u Republici Srpskoj kojima su uvedene američke sankcije, kao što je Srpska demokratska stranka, iste i dalje nisu ukinute.

Vlast je u prošloj godini povećala sredstva za lobiranje za oko 40 miliona maraka, nakon čega su im ukinute američke sankcije ljudima iz vlasti.

Iz resornog ministarstva nisu odgovorili na naše pitanje koliko je do sada novca potrošeno za lobiranje u inostranstvu.

(BN)

Vlada Republike Srpske trebalo bi da na današnjoj sjednici razmatra informaciju o namjeri dodatnog kreditnog zaduženja prema Projektu unapređenja zdravstvenih sistema.

Na dnevnom redu je informacija o realizaciji programa integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine – faza jedan i inicijativa za pripremu druge faze programa, najavljeno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

Pred ministrima će se naći i informacija o potrebi izrade idejnog rješenja zaštite od poplava od rijeke Bosne i pritoka Spreče i Usore na širem području urbane prostorne cjeline grada Doboja i dijela druge tehničke dokumentacije.

Takođe, na dnevnom redu su i odluke o davanju saglasnosti na planove korišćenja sredstava za ovu godinu Ministarstvu privrede i preduzetništva u iznosu od dva i po miliona KM, kao i u iznosu od milion KM.

Dnevnim redom obuhvaćena je i odluka o usvajanju Plana korišćenja sredstava za podsticanje razvoja poljoprivrede i sela za 2026. godinu.

Predviđeno je i da se pred ministrima nađe i informacija o izdvajanju sredstava za realizaciju projekta Razvoj domaćeg dramskog teksta “Reci naglas” u saradnji sa Gradskim pozorištem “Semberija” iz Bijeljine.

Početak sjednice zakazan je u 9.00 časova, nakon koje će biti objavljeno saopštenje.