Connect with us

Svijet

ODLAZAK KOJI SE ISPLATI! Ove zemlje nude ogromne sume za nove stanovnike!

Tokom posljednjih nekoliko godina, rad na daljinu iz temelja je promijenio jednu od najstarijih pretpostavki modernog života: da mjesto u kojem živite mora biti vezano za mjesto na kojem radite.

Decenijama je preseljenje u inostranstvo obično značilo korporativni transfer, plan za penziju ili prolazak kroz složen imigracioni proces. Danas su uspon rada na daljinu, digitalnog preduzetništva i biznisa koje vode kreatori sadržaja dramatično proširili krug ljudi koji realno mogu razmatrati život u inostranstvu. Sve više profesionalaca otkriva da njihove karijere više nijesu vezane za jedan grad — pa čak ni za jednu državu.

Taj pomak već je vidljiv u migracionim obrascima. Nedavni izvještaji o tome gdje se Amerikanci sve češće sele u inostranstvo pokazuju kako pristupačnost stanovanja, fleksibilnost životnog stila i globalna mobilnost mijenjaju odluke o tome gdje ljudi biraju da žive. Ekonomija digitalnih nomada raste jednako brzo. Konsultantska kuća za radnu snagu MBO Partners procjenjuje da se oko 18,5 miliona Amerikanaca 2025. godine identifikovalo kao digitalni nomadi, što predstavlja rast veći od 150% u odnosu na 2019, kako rad na daljinu mijenja profesionalnu mobilnost.

Analiza kompanije Gallup iz septembra 2025. pokazala je da približno jedan od četiri zaposlena u SAD sada radi na daljinu barem dio vremena, što dodatno povećava broj profesionalaca koji mogu razmotriti život u inostranstvu — ili izgraditi karijere nezavisne od lokacije kao preduzetnici, kreatori i digitalni nomadi.

Kao što sam istražio u nedavnoj analizi zemalja koje privlače digitalne nomade, rastuća populacija radnika nezavisnih od lokacije počinje da utiče na način na koji države razmišljaju o rezidentnom statusu, imigracionim politikama i vizama za digitalne nomade. Za radnike na daljinu, osnivače, freelancere i kreatore čije karijere mogu „putovati“ s njima, geografija postaje sve fleksibilnija.

Širom Evrope, Azije i dijelova Amerike, sve veći broj zemalja i regionalnih zajednica eksperimentiše s neobičnom strategijom za privlačenje novih stanovnika: nude finansijske podsticaje za doseljenje.

U nekim slučajevima, podsticaji uključuju direktne novčane grantove. U drugim, dolaze u obliku poreskih olakšica, subvencija za stanovanje ili podrške za pokretanje biznisa namijenjene preduzetnicima, radnicima na daljinu i digitalnim nomadima spremnim da se presele.

Za ljude koji već razmatraju preseljenje u inostranstvo — ili istražuju vize za digitalne nomade i druge puteve za dobijanje boravka — ovi programi postaju dio šire priče o globalnoj mobilnosti. Programi podsticaja za preseljenje samo su naredno poglavlje te priče, prenosi Forbes. U nastavku su osam zemalja koje trenutno nude podsticaje za preseljenje kako bi privukle nove stanovnike.

Italija

Italija je postala jedna od najpoznatijih zemalja koje nude podsticaje za preseljenje, posebno u malim južnim selima suočenim s padom broja stanovnika.

Nekoliko mjesta u Kalabriji pokrenulo je program koji nudi do 28.000–30.000 eura (više od 30.000 dolara) novim stanovnicima spremnim da se presele u sela s manje od 2.000 stanovnika i pokrenu biznis. Isplate se obično raspoređuju tokom nekoliko godina, a kandidati najčešće moraju biti mlađi od 40 godina i obavezati se da će živjeti u mjestu puno radno vrijeme.

Italija je takođe privukla globalnu pažnju simboličnim programima kuća za 1 euro, gdje se napuštene nekretnine prodaju po izuzetno niskim cijenama kako bi se privukli kupci spremni na renoviranje. Ipak, kupci obično moraju poštovati rokove za renovaciju i uplatiti depozit kao garanciju da će radovi biti završeni.

Švajcarska (Albinen)

Alpsko selo Albinen u Švajcarskoj pokrenulo je jedan od najpoznatijih programa preseljenja u Evropi.

Kako bi se borilo protiv depopulacije, selo nudi 25.000 švajcarskih franaka (oko 28.000 dolara) po odrasloj osobi i 10.000 franaka po djetetu porodicama koje su spremne da se trajno dosele. Kandidati moraju kupiti nekretninu vrijednu najmanje 200.000 franaka i obavezati se da će živjeti u Albinenu najmanje 10 godina ili će morati vratiti subvenciju.

Program je osmišljen kako bi privukao mlađe stanovnike i porodice koje mogu doprinijeti dugoročnoj održivosti zajednice.

Japan

Japan se suočava s jednim od najznačajnijih demografskih pomaka na svijetu, dok se ruralne zajednice smanjuju jer se mlađe stanovništvo seli u velike gradove.

Kako bi podstakla preseljenje izvan Tokija, japanska vlada je proširila program regionalne revitalizacije koji može obezbijediti grantove do 1.000.000 jena (6.000–7.000 dolara) po djetetu za porodice koje se sele u određena ruralna područja. Neke opštine nude i dodatne subvencije za stanovanje ili podršku za pokretanje biznisa.

Ove inicijative dio su šire strategije Japana da uravnoteži raspodjelu stanovništva i oživi manja mjesta.

Španija

Španija je eksperimentisala s različitim inicijativama za revitalizaciju ruralnih područja s ciljem ponovnog naseljavanja sela koja se suočavaju s dugoročnim padom broja stanovnika.

U regionima poput Asturije i Galicije, lokalne vlasti i privatne inicijative nudile su subvencije za stanovanje, mogućnosti zaposlenja ili grantove za preseljenje kako bi privukle nove stanovnike i preduzetnike. U nekim slučajevima, porodicama se nudi subvencionisano stanovanje ili finansijska pomoć za pokrivanje troškova preseljenja.

Iako se konkretni podsticaji razlikuju po opštinama, cilj je isti: podstaći ekonomsku aktivnost i zaustaviti depopulaciju.

Grčka

Grčka je takođe uvela nekoliko programa podsticaja za preseljenje usmjerenih na podršku manjim ostrvskim zajednicama i ruralnim područjima koja se suočavaju s dugoročnim padom stanovništva.

Na ostrvu Antikitera, na primjer, porodicama koje se dosele nude se stanovanje, zemljište i mjesečna naknada od oko 500 eura tokom nekoliko godina kako bi se podstaklo trajno naseljavanje. Ovakvi programi dio su šire strategije očuvanja malih ostrvskih zajednica.

Irska

Irska je pokrenula više inicijativa usmjerenih na revitalizaciju udaljenih obalnih zajednica i ostrva.

U okviru strategije „Our Living Islands“, dostupni su grantovi do 84.000 eura (oko 90.000 dolara) za ljude koji renoviraju napuštene ili zapuštene nekretnine na određenim irskim ostrvima. Program je osmišljen kako bi podstakao dugoročno naseljavanje i obnovu stambenog fonda.

Iako je fokus na renoviranju, a ne direktnim grantovima za preseljenje, program je dio šireg napora da se privuku novi stanovnici.

Hrvatska

Hrvatska je eksperimentisala s podsticajima za preseljenje u manjim opštinama koje žele privući mlađe stanovništvo.

Neka mjesta nude finansijsku pomoć koja pokriva do 50% troškova kupovine nekretnine ili grantove za renovaciju kako bi podstakli doseljavanje u ruralna područja. Država je takođe uvela boravišne dozvole za digitalne nomade, koje omogućavaju radnicima zaposlenim u inostranstvu da žive u Hrvatskoj do godinu dana.

U kombinaciji s relativno pristupačnim troškovima života i rastućom infrastrukturom za rad na daljinu, ove politike čine Hrvatsku sve privlačnijom međunarodnim profesionalcima.

Čile (startup programi u Patagoniji)

Čile je zauzeo drugačiji pristup nudeći finansijske podsticaje posebno za preduzetnike.

Kroz program Start-Up Chile, međunarodno priznati akcelerator koji podržava vlada, osnivači mogu dobiti finansiranje bez udjela u vlasništvu, mentorstvo i podršku za razvoj biznisa. Finansijski paketi su se kretali od oko 15.000 do 80.000 dolara, u zavisnosti od programa.

Iako je fokus na preduzetništvu, a ne trajnom preseljenju, program je uspješno privukao hiljade osnivača i startupa iz cijelog svijeta.

Realnost iza podsticaja za preseljenje

Podsticaji za preseljenje mogu djelovati privlačno, ali rijetko predstavljaju jednostavan finansijski dobitak. Mnogi programi zahtijevaju obaveze poput kupovine nekretnine, pokretanja biznisa ili višegodišnjeg boravka. Neki uključuju i starosna ograničenja ili minimalne prihode kako bi privukli mlađe stanovnike i preduzetnike.

U mnogim slučajevima, podsticaji se isplaćuju kroz višegodišnje grantove ili subvencije, a ne kao jednokratni iznosi, kako bi se osiguralo da novi stanovnici ostanu u zajednici.

Ipak, ove inicijative ukazuju na širi pomak u globalnim migracionim trendovima. Kako stanovništvo stari, a urbani centri rastu, manje zajednice sve više se takmiče za privlačenje novih stanovnika — a rad na daljinu omogućava tu konkurenciju.

Za radnike na daljinu, preduzetnike i kreatore čije karijere više nijesu vezane za jednu lokaciju, podsticaji za preseljenje su samo jedan od faktora u mnogo većoj odluci o tome gdje živjeti.

Mnogi profesionalci koji razmatraju ove programe takođe analiziraju zemlje koje nude dobru infrastrukturu za rad na daljinu, razvijene međunarodne zajednice i nove modele viza za digitalne nomade.

Kako globalna mobilnost nastavlja da raste, pitanje za mnoge profesionalce više nije da li mogu živjeti u inostranstvu — već koje mjesto nudi najprivlačniju verziju svakodnevnog života, piše Seebiz.

Related Topics:

Svijet

KIM DŽONG UN ŠALJE “ARMIJU SMRTI”: 50.000 vojnika stiže na front, slijedi li potpun preokret rata?!

Sjeverna Koreja priprema značajno povećanje broja svojih vojnika koji bi trebalo da pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

Prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, u Rusiju bi moglo biti raspoređeno između 30.000 i 50.000 sjevernokorejskih vojnika.

Zelenski je krajem jula rekao da Rusija namjerava da dovede još 30.000 vojnika iz Sjeverne Koreje, dok je početkom avgusta naveo da je, prema informacijama kojima raspolaže Kijev, donesena odluka o raspoređivanju između 30.000 i 50.000 sjevernokorejskih vojnika na teritoriji Rusije. Nije, međutim, pojasnio na osnovu kojih informacija je iznio novu procjenu. Nije jasno da li se u navedenu brojku ubrajaju i sjevernokorejski vojnici koji se već nalaze u Rusiji i učestvuju u sukobu.

Zelenski je upozorio da Pjongjang kroz učešće u ratu stiče dragocjeno iskustvo u savremenom ratovanju, uključujući iskustva sa bojišta i pristup ruskoj vojnoj tehnologiji.

Istovremeno je pozvao Južnu Koreju da pojača saradnju sa Ukrajinom, posebno u oblasti protivvazdušne odbrane i bespilotnih letjelica.

Teški gubici sjevernokorejskih vojnika

Rusija i Sjeverna Koreja potpisale su sporazum o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu u junu 2024. godine, a nekoliko mjeseci kasnije Pjongjang je počeo da šalje vojnike u Rusiju.

Prema dostupnim procjenama, oko 14.000 sjevernokorejskih vojnika već je bilo raspoređeno u Rusiji, uglavnom u Kurskoj oblasti, gdje su učestvovali u borbama.

Pjongjang je, prema navodima južnokorejskih i ukrajinskih izvora, Rusiji slao i velike količine artiljerijske municije i balističkih raketa. Južnokorejske obavještajne službe procjenjuju da je oko 6.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama.

Ukrajinski izvori navode da bi novi kontingent mogao biti raspoređen u Rusiji do kraja novembra, a da bi sjevernokorejski vojnici mogli biti angažovani u Kurskoj, Brjanskoj i Belgorodskoj oblasti.

Time bi dio ruskih vojnika mogao biti oslobođen za angažovanje na ratištu u Ukrajini.

Vojna saradnja Moskve i Pjongjanga sve jača

Južnokorejski poslanik Ju Jong-von rekao je za DW da vojna saradnja Rusije i Sjeverne Koreje postaje sve intenzivnija.

Ju, bivši vojni novinar koji je posjetio Ukrajinu 2025. godine, a zatim ponovo u februaru ove godine, rekao je da je tokom posljednje posjete čuo informacije o mogućem povećanju broja sjevernokorejskih vojnika.

„Zabrinut sam jer se čini da ovo postaje stvarnost“, rekao je Ju za DW.

On je istakao da bi 30.000 do 50.000 vojnika predstavljalo znatno veći broj od približno 20.000 vojnika i pripadnika pratećeg osoblja koji su bili dio ranijeg raspoređivanja.

Prema njegovim riječima, nastavak širenja vojne saradnje Pjongjanga i Moskve zahtijeva veću pažnju južnokorejske vlade i vojske.

Han Ki-bum, bivši zamjenik direktora Nacionalne obavještajne službe Južne Koreje, takođe je pozvao na oprez.

„Ukrajina je prvobitno govorila o dodatnih 30.000 pripadnika, a zatim je procjenu povećala na 50.000, ali nije objavila detaljne dokaze o planiranom raspoređivanju“, rekao je Han za DW.

Han smatra da Sjeverna Koreja ima dovoljno ljudstva za takvo raspoređivanje bez ozbiljnog slabljenja sopstvene odbrane.

„Iako je rat uglavnom u zastoju, zemlja koja vodi dugotrajan rat uvijek će smatrati da joj nedostaje ljudstva. Sjevernokorejska pješadija stoga bi mogla da čuva ruske oblasti u pozadini, što bi omogućilo da se veći broj ruskih vojnika pošalje na ratište u Ukrajini“, rekao je Han.

Rusija hvali sjevernokorejske borce

Han je naveo da i Sjeverna Koreja ima koristi od ovakve saradnje.

Njeni vojnici stiču iskustvo u ratovanju 21. vijeka i imaju priliku da testiraju oružje u stvarnim borbenim uslovima.

„Dublja saradnja mogla bi povećati pristup Sjeverne Koreje ruskom znanju i tehnologiji u oblasti projektila, mornarice i protivvazdušne odbrane“, rekao je Han.

On procjenjuje da je od oko 6.000 sjevernokorejskih žrtava vjerovatno poginulo oko 2.000 vojnika.

„Vjeruje se da se između 1.000 i 2.000 boraca i inženjera vratilo kući. Tamo su veterani i porodice poginulih navodno stambeno zbrinuti i dobili druge povlastice“, rekao je Han.

„Sjevernokorejske snage pretrpjele su velike gubitke na početku, ali su postale efikasnije kako su se navikavale na borbe i prilagođavale ratištu. Njihov agresivan način borbe možda objašnjava zašto su Vladimir Putin i drugi ruski zvaničnici hvalili njihovu hrabrost“, dodao je Han.

U Rusiju odlaze i žene

Ahn Čan-il, direktor Svjetskog instituta za proučavanje Sjeverne Koreje i bivši sjevernokorejski vojnik, smatra da je raspoređivanje 50.000 vojnika vojno izvodljivo i da je Pjongjang spreman da Rusiji pošalje i pripadnike elitnih specijalnih jedinica.

Ahn, koji je pobjegao iz Sjeverne Koreje 1979. godine, rekao je da su sjevernokorejske specijalne jedinice posebno obučene za izviđanje, iznenadne napade i zasjede, kao i da su svoje sposobnosti pokazale na ratištu u Kursku.

Prema njegovim riječima, kontingent od 30.000 vojnika vjerovatno ne bi činile samo specijalne jedinice, već i pješadija, inženjerija, građevinski radnici i žene koje bi mogle biti angažovane kao medicinsko osoblje.

„Nedavno je zabilježeno da sjevernokorejske žene odlaze u Rusiju, ali još uvijek nije jasno da li ih šalju na poslove obnove ili kao medicinsko osoblje“, rekao je Ahn.

On smatra da bi preživjeli vojnici mogli da donesu vrijedna borbena iskustva nazad u Sjevernu Koreju.

„Neki bi mogli postati mlađi oficiri ili instruktori i tako prenijeti iskustva o ratovanju dronovima, izviđanju i drugim aspektima sukoba širom vojske“, rekao je.

Osim toga, mladi vojnici bili bi izloženi životu izvan jednog od najzatvorenijih društava na svijetu.

Ipak, veliki broj žrtava mogao bi predstavljati problem za vlasti u Pjongjangu, jer bi bilo teže rat predstaviti kao uspjeh.

„Ograničen broj poginulih može se predstaviti kao herojski čin. Ali desetine hiljada poginulih i ranjenih mogle bi stvoriti ožalošćene porodice i ratne invalide, što bi iskustvo Sjeverne Koreje na ratištu moglo pretvoriti u unutrašnjopolitički teret“, zaključuje Ahn.

Nastavi čitati

Svijet

“OVO DO SADA JE BIO SAMO KIKIRIKI!” Tramp zaprijetio moćnim oružjem!

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas (17.avgusta) da ne postoji zabrinutost oko zaliha oružja američke vojske, zbog rata u Iranu, navodeći da SAD i dalje imaju velike rezerve oružja.

“Ono što smo koristili je kikiriki. Imamo mnogo oružja srednjeg dometa”, rekao je Tramp za Foks njuz.

Prethodno su neki analitičari u medijima upozoravali da su SAD iskoristile više od polovine svojih zaliha nekih sistema naoružanja u ratu sa Iranom, od početka avgusta.

Govoreći o mirovnim pregovorima sa Iranom, Tramp je kazao da postoji direktan kanal komunikacije sa Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), ali je dodao da ne žuri da okonča sukob.

“Oni su dobri igrači pokera, ali ginu. Nemam vremenski raspored. Ne žurim”, istakao je Tramp, govoreći o pregovorima sa Iranom.

On je pozvao Iran da istakne “bijelu zastavu” i da odmah okonča sukob sa SAD, zato što ne može da računa da će postići pobjedu, prenosi Tanjug.

“Trebalo bi da istaknu bijelu zastavu predaje”, rekao je Tramp.

Američki predsjednik je kazao da nije zabrinut zbog potencijalnog uticaja rata sa Iranom na predstojeće srednjoročne izbore u SAD.

Takođe je rekao da će SAD bomardovati Oman, koji je pregovarao sa Iranom o sporazumu za plovidbu kroz Ormuski moreuz, ako stane na put američkim interesima.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI UDAR NA PRAVOSLAVNU CRKVU U KIJEVU! Priveden mitropolit Sergije, vlasti na meti kritika!

Ukrajinski službenici za mobilizaciju priveli su mitropolita Ukrajinske pravoslavne crkve Sergija, saopštio je advokat Crkve protojerej Nikita Čekman.

“Mitropolit Sergije na čelu je Tulčinske eparhije u Viničkoj oblasti. Službenici za mobilizaciju priveli su njega i protojereja Anatolija Višnjeva u Kijevu”, naveo je Čekman u saopštenju na “Telegramu”.

Prema njegovim riječima, obojica su odvedena na ljekarske preglede u lokalni Teritorijalni centar za regrutovanje i socijalnu podršku, koji je zadužen za sprovođenje mobilizacije u Ukrajini. Čekman je dodao da je ovo još jedan atak na Ukrajinsku pravoslavnu crkvu koji sprovode kijevske vlasti, prenosi “Raša tudej”.

Ukrajinska pravoslavna crkva je pod jurisdikcijom Moskovske patrijaršije.

Nastavi čitati

Aktuelno