Svijet
BLISKI ISTOK NA IVICI ŠIREG RATA! Iran gađa, Izrael uzvraća udarima na Teheran
Iran je u ponedjeljak ujutro, 23. marta, ispalio nove rakete prema Izraelu, a izraelska vojska saopštila je da su aktivirani sistemi protivvazdušne odbrane i da su projektili presretani iznad više područja.
Istovremeno, Izrael je pokrenuo novi talas širokih udara na ciljeve u Teheranu, što dodatno pojačava strah od širenja sukoba na cijeli region.
Prema dostupnim izvještajima, tokom noći i jutra aktivirane su uzbune i u drugim dijelovima regiona, uključujući pojedine zalivske države, dok je sve više signala da sukob ulazi u novu, opasniju fazu. Američki admiral Brad Cooper izjavio je da je kampanja protiv Irana „ispred plana ili po planu“, dok Teheran nastavlja da prijeti odmazdom ukoliko budu gađane njegove elektrane i druga ključna infrastruktura.
Teheran pod udarima, raste rizik od šire regionalne eskalacije
Izraelska vojska ranije je saopštila da izvodi „široki talas udara“ na, kako tvrdi, infrastrukturu iranskog režima u Teheranu. Iranski mediji prijavili su eksplozije u više dijelova prijestonice, dok su pojedini izvještaji govorili i o udarima na druge gradove. Dio navoda o pogođenim lokacijama i žrtvama nije mogao biti odmah nezavisno potvrđen.
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da Iran upozorava da bi svaki napad na njegove elektrane mogao biti odgovoreno udarima na energetske objekte u Izraelu, ali i u drugim državama regiona povezanim sa američkim vojnim prisustvom. Francuski predsjednik Emanuel Makron zato je pozvao na moratorijum na napade na civilnu i energetsku infrastrukturu, kao i na obnovu slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Ormuski moreuz ostaje ključna tačka krize
U središtu međunarodne zabrinutosti i dalje je Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih energetskih prolaza. Predsjednik SAD Donald Trump zaprijetio je da će SAD napasti iranske elektrane ako Teheran u roku od 48 sati ne omogući potpuno otvaranje moreuza za plovidbu, dok Iran uzvraća da bi u tom slučaju mogao dodatno pojačati udare i potpuno zatvoriti prolaz.
Britanski premijer Keir Starmer i Trump razgovarali su o potrebi ponovnog otvaranja tog pomorskog pravca, a evropski lideri prethodnih dana takođe su tražili obnovu slobodne plovidbe i obustavu napada na energetsku i vodnu infrastrukturu.
Tržišta već reaguju: Padaju azijske berze, nafta nestabilna
Eskalacija sukoba već se osjeća na svjetskim tržištima. Azijske berze oštro su pale na početku sedmice, dok cijene nafte ostaju visoke i veoma nestabilne zbog straha od dugotrajnog poremećaja isporuka iz Zaliva. Međunarodna agencija za energiju upozorila je da je aktuelna energetska kriza teža od naftnih šokova iz sedamdesetih godina prošlog vijeka.
To znači da posljedice više nisu samo vojne i političke, nego i ekonomske: skuplja energija, veći troškovi transporta i novi pritisak na inflaciju mogli bi se vrlo brzo preliti i na evropska tržišta.
Region na ivici još šireg sukoba
Osim razmjene udara između Irana i Izraela, sve je više znakova da rat prijeti da zahvati i šire područje Bliskog istoka. U pojedinim zalivskim državama prijavljeni su presretnuti projektili i dronovi, dok izraelska vojska paralelno najavljuje nastavak i moguće širenje operacija protiv Hezbolaha u Libanu.
Zbog toga raste bojazan da bi naredni dani mogli donijeti još snažnije udare, ali i dodatni pritisak međunarodne zajednice da se spriječi nekontrolisana eskalacija koja bi ugrozila civilnu infrastrukturu, energetsku bezbjednost i pomorski saobraćaj.
Svijet
PO UZORU NA SRBIJU: Novi omladinski pokret u Njemačkoj poziva na proteste
Na internet stranici pokreta oko 18.000 ljudi podržalo je demonstracije u četrdesetak njemačkih gradova.
Novi omladinski pokret u Njemačkoj poziva i ostale pripadnike “Generacije Z” na proteste po uzoru na studente u Srbiji, piše britanski dnevnik “Fajnenšel tajms”.
Portparol pokreta “Generacija Z rješava” Veronila Dinter izjavila je da su inspirisani studentima u Srbiji koji su blokirali Univerzitete i predvodili proteste od 2024. godine.
Međutim, ciljevi pokreta u Njemačkoj su malo drugačiji i njihovi najveći problem je mogućnost ponovnog obaveznog služenja vojnog roka te smanjenje socijalnog i budžeta za obrazovanje.
Dinterova je izrazila uvjerenje da mogu da vrše pritisak na administraciju kancelara Fridriha Merca.
-Generacija Z” juče je održava sastanke na Univerzitetima, uglavnom u Berlinu i za danas najavljuju mogućnost potpunog zatvaranja pošto će protesti biti održani širom Njemačke i Italije, gdje i sindikati planiraju štrajkove na nacionalnom nivou.
Na internet stranici pokreta oko 18.000 ljudi podržalo je demonstracije u četrdesetak njemačkih gradova.
Svijet
RAT PROTIV IRANA KOŠTAO SAD 48,3 MILIJARDE DOLARA: Konačni račun mogao bi biti znatno veći
Pentagon je saopštio da je rat protiv Irana do 13. novembra koštao SAD 48,3 milijarde dolara, bez troškova obnove oštećenih vojnih objekata.
Američke vojne operacije protiv Irana koštale su Sjedinjene Američke Države 48,3 milijarde dolara do 13. novembra, a u taj iznos nisu uključeni troškovi obnove vojnih objekata oštećenih tokom iranskih napada na Bliskom istoku.
Ove podatke iznio je zvaničnik Pentagona Artur Miler tokom saslušanja pred Odborom Senata za oružane snage u Vašingtonu.
Miler, koji je zadužen za budžetska pitanja u Pentagonu i predložen za funkciju finansijskog kontrolora američke Ratne mornarice, predstavio je najnoviju procjenu troškova sukoba.
Prema njegovim riječima, ukupni izdaci obuhvataju troškove municije, zamjene vojne opreme i izvođenja vojnih operacija.
Najnovija procjena za oko 27 odsto veća je od iznosa koji je ranije objavio Budžetski ured Kongresa. Ta institucija je 1. avgusta procijenila da su američki troškovi rata protiv Irana dostigli 38 milijardi dolara.
Miler je naglasio da u sadašnju računicu nisu uključeni izdaci za sanaciju američkih vojnih objekata koji su oštećeni u iranskim napadima širom Bliskog istoka.
Dodao je da trenutno ne raspolaže procjenom tih dodatnih troškova.
Šteta na vojnim objektima mogla bi dostići 15 milijardi dolara
Predsjedavajući Odbora Senata za oružane snage, republikanac Rodžer Viker, zatražio je od Milera da što prije dostavi podatke o troškovima popravke oštećenih objekata.
Prema informacijama koje je prošlog mjeseca objavio „Volstrit džornal“, pozivajući se na izvore iz Pentagona, šteta na američkoj vojnoj infrastrukturi u regionu mogla bi iznositi između pet i 15 milijardi dolara.
Ukoliko se te procjene potvrde, ukupni američki izdaci povezani sa ratom protiv Irana mogli bi dostići između 53,3 i 63,3 milijarde dolara.
Podatke sa saslušanja prenijela je kineska novinska agencija Sinhua.
Svijet
“SVI PROJEKTILI IDU U JEDNOM SMJERU!”: Stravična Putinova odmazda zbog Krimskog mosta, milioni bez vode i struje
Rusija pokrenula stravičan raketni napad na Ukrajinu.
Rusija je tokom noći pokrenula masovni raketni napad na Kijev i druge regione širom Ukrajine kao odmazdu za oštećenje Krimskog mosta, a udarima su prethodili cjelodnevni napadi dronovima na samo središte ukrajinske prijestonice.
Pogođena tri mosta preko Dnjepra
Ruski balistički projektili pogodili su tri mosta preko rijeke Dnjepar, a prvi podaci govore o najmanje troje poginulih i 15 ranjenih, uz strah da će broj žrtava rasti. Riječ je o najžešćim udarima na ključne saobraćajnice koje povezuju lijevu i desnu obalu Kijeva od početka rata. Gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je na Telegramu da su pogođeni Podolsko-voskresenski, Darnicki i Južni (Pivdenji) most. Zbog zatvorenih i ograničenih puteva, kretanje u gradu od tri miliona stanovnika, koji svakodnevno koriste šest glavnih mostova, drastično je otežano.
Nestanak struje i vode, podignuti bombarderi Tu-160
U prestonici je prekinuto snabdevanje strujom i vodom, dok su se sirene oglasile u svim regionima, a eksplozije su odjekivale čitave noći, piše “Kyiv Independent”. Vojni kanali izvijestili su da je Rusija podigla supersonične strateške bombardere Tu-160 iz baze Ukrainka na Dalekom istoku, sposobne da nose konvencionalno i nuklearno oružje, čime su ugrožene i oblasti daleko od fronta.
Talasi eksplozija od 1.25 do jutra
Prve detonacije potresle su Kijev oko 1.25 časova po lokalnom vremenu, neposredno nakon upozorenja na balističke rakete. Nešto prije dva sata ujutru vazduhoplovstvo je poručilo: “Svi balistički projektili idu prema Kijevu”, nakon čega su uslijedili snažni udari u centru. Novi talasi eksplozija trajali su od 3.00 do 6.30. Kličko je naveo da je pogođen objekat kritične infrastrukture, pa je četvrt Pečersk ostala bez grejanja, struje i vode. Prijavljeni su požari u stambenim zgradama u Obolonu i Podolu, kao i udari na nestambene objekte u Podolu i infrastrukturu u Golosejevskom okrugu.
Udari širom zemlje, pogođena bolnica u Harkovu
Uzbune zbog balističkih raketa proglašene su za Sumsku i Poltavsku oblast, a dronovi su stigli i do krajnjeg zapada. U Lavovu su eksplozije odjeknule prije sedam ujutru tokom dejstva PVO, nakon što je guverner Maksim Kozicki upozorio da ruski dron kruži iznad grada, dok je PVO dejstvovala i u Ivano-Frankivsku, potvrdio je gradonačelnik Ruslan Marcinkiv.
U Krivom Rogu masovni napad dronovima pogodio je važan infrastrukturni objekat, izjavio je Aleksandar Vilkul. Bliže frontu, u Harkovu, gradonačelnik Igor Terehov saopštio je da je pogođena bolnica u Ševčenkovskom okrugu, gdje su ranjene najmanje četiri osobe, a razbijeno je više od 50 prozora.
Putinova prijetnja i diplomatski preokret
Dan uoči napada ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je odmazdom zbog udara na Krimski most, čiji se dio urušio 17. novembra nakon što ga je Ukrajina pogodila projektilom “Flamingo”. “Naša odmazda biće mnogo bolnija od onoga što je Ukrajina učinila mostu. S današnjim preciznim oružjem to uopšte nije teško izvesti”, poručio je Putin.
Noćnom napadu prethodili su cjelodnevni udari dronovima na centar Kijeva, u kojima su oštećene dvije evropske ambasade, katedrala Svetog Vladimira i stambene zgrade, dok je 26-godišnji muškarac poginuo, a petoro ljudi je povrijeđeno.
Sve se odigralo dok je Putin u kineskom Šenženu sa Donaldom Trampom i Si Đinpingom potpisao “deklaraciju o miru”, dok je Volodimir Zelenski u Berlinu sa liderima “Koalicije voljnih” zatražio prekid vatre za energetiku i plovne puteve u Crnom moru, što je Putin odbio.
-
Politika22 sata agoSTANIVUKOVIĆ DONIO ODLUKU! “Razgovaraćemo sa Minićem, ali NAŠI STAVOVI SU JASNI”
-
Politika1 dan agoKAKO SE UNIŠTAVA JAVNA USTANOVA! SNSD-ovi kadrovi od Doma penzionera u Prijedoru napravili poligon za afere i bezvlašće!
-
Politika2 dana ago“AJMO JOVO NANOVO”! Od ponoći RiTE Ugljevik van pogona, NEMA NI RUFIJEVOG UGLJA
-
Politika2 dana agoGLASALI STE ZA PROMJENE, A VAŠ GLAS ZAVRŠIO U VLASTI! Da li je konačno vrijeme da se mandat vrati strankama i zaustavi politička trgovina?
-
Politika3 dana agoVLADO ĐAJIĆ: Sve je očiglednije da su izbori bili lažirani
-
Politika22 sata agoDRINIĆ ODBACUJE GLASINE “PSS ostaje jedinstven, mi smo JEDINA PRAVA ALTERNATIVA”
-
Društvo2 dana agoRUFIJU 200 MILIONA KM, a Istok 2 stoji zbog tri miliona
-
Banjaluka1 dan agoMAКSIĆ PREDLAŽE NOVO PRAVILO: Ako radnici moraju raditi nedjeljom, neka i odbornici dođu na posao!
