Trbuhom za kruhom godinama unazad iz Bosne i Hercegovine odlazi sve više građana, a mnogi od njih, kada za to steknu uslove, odriču se i bh. državljanstva, što je samo u prvoj polovini ove godine učinilo 597 osoba.

Pokazuju to podaci Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, a poredeći sa istim periodom lani, broj onih koji su se odrekli državljanstva manji je nego u istom periodu prošle godine.

“Od 1. januara do 1. jula 2024. ukupno 929 osoba se odreklo državljanstva Bosne i Hercegovine. Nadalje, od 1. januara do 1. jula 2025. godine državljanstva se odreklo 597 osoba”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

S druge strane, dok se jedni odriču državljanstva, postoje i oni koji podnose zahtjeve za dobijanje bh. dokumenata. Međutim, i taj broj je manji u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani.

“Od 1. januara do 1. jula 2024. godine primljeno je 238 lica u državljanstvo Bosne i Hercegovine, a od 1. januara 2025. do 1. jula 2025. godine u državljanstvo BiH je primljeno 206 osoba”, ističu iz Ministarstva civilnih poslova BiH za “Nezavisne novine”.

Odricanje od državljanstva nije besplatno, ali se i cijene razlikuju u odnosu na to čije državljanstvo se stiče.

“Odricanje od državljanstva nije besplatno, pa tako osobe koje podnose zahtjev za odricanje od državljanstva BiH dostavljaju uplatnicu od 200 KM za lica koja imaju, odnosno stiču državljanstvo država bivše SFRJ, po predmetu. Lica koja imaju, odnosno stiču državljanstvo drugih država dostavljaju uplatnicu od 800 KM administrativne takse po predmetu”, objašnjavaju iz ovog ministarstva.

Iako oni koji više ne žele da imaju bh. državljanstvo ne moraju navoditi razloge zbog kojih se odriču državljanstva, Aleksandar Čavić, demograf, u razgovoru za “Nezavisne novine” navodi da je najčešći razlog uzimanje državljanstva druge zemlje koja ne dozvoljava dvojno državljanstvo.

“Mahom, prema mom iskustvu i istraživanjima u koje sam imao uvid, to je zbog sticanja državljanstva drugih zemalja koje ne dozvoljavaju da se njihovo državljanstvo stekne kao dvojno. Drugi slučaj, osobe sa trajnom namjerom da pređu negdje, kada ostvare pravo na državljanstvo, prosto ne žele da imaju više ikakve veze sa zemljom porijekla, pa se odriču”, navodi on za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje Čavić, mi imamo jaku i brojnu emigraciju, odnosno negativan migracioni saldo.

Cijene za odricanje od državljanstva ranije je za “Nezavisne novine” komentarisala i Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, navodeći da je to preskupo.

“Kako nije skupo? Mi smo dozvolili da oni rade ono šta hoće. Ko su oni? To su političari koji samo traže novac. Nema više riječi koliko je to protiv naroda i istih onih birača koji su glasali za njih. Mi moramo reagovati, do nas je. Kako? Da li su ljudi umorni? Da li je ljudima hitno da dobiju papir da bi ostali u zemljama koje to traže od njih? Ali je licemjerno što se toliki novac uzima za odricanje od državljanstva”, rekla je ona.