Connect with us

Društvo

Domaće propalo, UVOZNO U TEGLAMA – loša sezona za naše voćare i povrtare

Jesen je na pragu, a ovaj dio ljeta je vrijeme kad se pravi zimnica. Međutim, mnoge flaše i tegle i ove godine će ostati prazne zbog, kako kažu građani, visokih cijena voća i povrća, ali i modernog načina života. I pored toga smo pitali građane ono čuveno pitanje: Hoćete li ove godine praviti zimnicu? Nekada je jesen u našim domovinama mirisala na pečenu papriku, kuvani paradajz, voće koje se krčka i pretvara u sok, pekmez i slatko. Spremanje zimnice bilo je ritual koji je predvodila domaćica, a koji je spajao porodicu.

Danas je realnost drugačija: besparica, visoke cijene, suša i tropske vrućine… otjerali su miris zimnice iz mnogih domova.

“Cijene su visoke, nema se računa praviti, pogotovo ko je sam i sprema na struju”, kažu neke od anketiranih Bijeljinki koje zimnicu ne prave.

One koje se ipak odluče da je prave kažu da cijene jesu više nego prošle godine ali da će obavezno napraviti zimnicu.

“Napravićemo, pa makar i manju količinu, jer je domaće domaće, a i dio je tradicije.”

Neumoljiva računica opustošila je Kavntašku pijacu u Bijeljini, a ni na zelenoj pijaci nije mnogo bolje. Prodavaca na čuvenom “kvantašu” ima manje nego ranije. Roba očajnički čeka kupca, a kupaca nikad manje, iako je vrijeme za zimnicu, kažu proizvođači i prodavci.

“Na Kvantaškoj pijaci svoju robu faktički pokloniš. Nema ko da je kupi. Da li je narod negdje otišao, razišao se, da li je na odmoru, na moru, ne znam. Uglavnom, trenutno su cijene nikakve, a roba je stigla. Ako ne bereš, propada ti na njivi, a ako bereš, ne možeš ovdje da prodaš. To su velike muke i problemi”, kaže poljoprivrednik Dragan Đokić iz Velike Obarske kod Bijeljine.

Prodavac na Kvantaškoj pijaci u Bijeljini, Izet Ahmičić, priča da je prodaja prošle godine išla nekako, ali da ove ne ide nikako.

“Naroda nema, pobjegli su. Nema narod od čega da živi. Vidiš ti, penzija 200 KM, on da za ljekove i nema od čega da jede. Nema para da kupi. Gdje su im plate, fabrike? Koja fabrika radi? Gdje su nam preduzeća?”, pita Ahmičić, navodeći da građani uglavnom kupuju na kilogram, u marketima.

Iako se građani žale na visoke cijene, zbog kojih moraju da se odreknu zimnice ali i namirnica koje im trebaju svakog dana, Đokić kaže da su prinuđeni da svoju teško proizvedenu robu daju i ispod cijene.

“Ne možeš da držiš cijenu i ako hoćeš. Uvijek ima neko ko mora da proda robu. Moraš da se prilagodiš. Kilogram lubenice se prodaje za 18 ili čak 15 pfeniga ili poljoprivrednici daju čak cijelu prikolicu lubenica po cijeni od 200 KM. Odtoga nemaju ništa. Ulog za lubenicu je 1.000 KM. To je čist gubitak. Kupus ne možemo da prodamo, krstavac malo varira, nekad je na cijeni, nekad nije”, objašnjava Đokić.

“Uništava nas uvoz. Kad postignemo neku pristojnu cijenu, oni samo ubace robu iz uvoza i, tapija”, dodaje Ahmičić.

Stvarnost je umoljiva. Zato mnogima ostaje da tradiciju i nostalgiju za nekim drugim, boljim vremenima, zamijene realnošću. Špajz do plafona pun zdrave zimnice, koji je bio simbol blagostanja, ostaje samo uspomena za one koji se sjećaju. To je najrealniji, iako vjerovatno najtužniji, odgovor na pitanje sa početka: Hoćemo li ove godine praviti zimnicu?

(BN)

Related Topics:

Društvo

DJEČAK NAPRAVIO LOM ZBOG ZBOG IGRICA! Majka zvala Hitnu i policiju!

Prekomjerno korištenje mobilnih telefona i društvenih mreža sve je ozbiljniji problem među djecom i mladima, a zabrinjavajuće navike imaju i njihovi roditelji.

Alarmantne digitalne navike

  • Dječak zbog videoigara gotovo prestao ići u školu
  • Majka pozvala policiju i hitnu pomoć
  • Učenici na telefonu osam i po sati dnevno
  • Roditelji često zanemaruju djecu zbog ekrana
  • Psihijatar savjetuje porodična pravila

Psihijatar Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo otkrio je da su srednjoškolci s kojima je razgovarao u prosjeku provodili osam i po sati dnevno na telefonu. Upozorio je na posljedice kompulsivnog korištenja digitalnih tehnologija, ali i objasnio kako roditelji mogu prepoznati problem i pomoći djeci.

Zašto je majka dječaka morala pozvati hitnu i policiju?

Govoreći o slučajevima iz kliničke prakse, Hodžić je opisao dječaka koji je zbog pretjeranog igranja videoigara gotovo prestao pohađati školu.

Kada mu je majka isključila struju u sobi kako bi spriječila daljnje igranje, dječak je burno reagovao, zbog čega je morala pozvati policiju i hitnu pomoć.

“I onda dijete koje je mirno, koje je blijedo i bijelo jer ne vidi praktično sunčevog svjetla, koje je totalno anksiozno, dakle u apstinencijalnoj krizi, napravi haos do te mjere da majka zove policiju i hitnu”, ispričao je psihijatar.

Dodao je da je dječaka pregledao jednom, ali da ne zna šta se kasnije s njim dogodilo.

Koliko vremena srednjoškolci provode na telefonu?

Hodžić je naveo da je tokom aktivnosti u sarajevskim školama u protekle dvije godine razgovarao s učenicima iz približno 30 odjeljenja.

“Radio sam neku brzu računicu i na osnovu aritmetičke sredine došao do podatka da iz nekih 30-ak odjeljenja u kojima sam bio u srednjim školama u Sarajevu, prosjek je osam i po sati dnevno, što je meni bio frapantan podatak”, kazao je Hodžić za N1.

Naglasio je da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na štetne utjecaje digitalnih tehnologija jer njihov psihološki razvoj još nije završen.

Prema njegovim riječima, ključni znak problema jeste kompulsivno ponašanje, odnosno nemogućnost prestanka korištenja tehnologije uprkos očiglednim štetnim posljedicama.

Kako roditelji utiču na digitalne navike djece?

Hodžić je predstavio i rezultate vlastitog, nereprezentativnog istraživanja među kolegama iz zdravstvene struke.

Prema podacima koje je iznio, više od 90 odsto ispitanih roditelja provjerava telefon tokom razgovora s djetetom, dok 75 posto od 48 ispitanika odgađa odgovor djetetu zbog gledanja u ekran.

“66 posto roditelja kaže da im dijete nekad mora ponavljati da bi skrenulo njihovu pažnju”, naveo je.

Dodao je da četvrtina ispitanih roditelja smatra kako im se djeca manje povjeravaju nego ranije i da je emocionalna bliskost oslabljena.

“Možemo mi djeci pričati šta hoćemo, ali djeca uvijek gledaju šta mi radimo puno više nego što slušaju šta mi govorimo”, poručio je.

Zašto su TikTok i Instagram posebno problematični?

Hodžić smatra da su TikTok i Instagram među posebno problematičnim platformama zbog načina na koji podstiču dugotrajno korištenje.

“TikTok je strašan i njega bih izdvojio kao prvog, Instagram drugi, i to prati ga u stopu”, rekao je.

Objasnio je da beskonačno prikazivanje sadržaja i iščekivanje novih reakcija mogu podsticati kompulsivno ponašanje.

Kako spriječiti pretjerano korištenje telefona?

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je ograničavanje korištenja telefona u školama, ali i uspostavljanje porodičnih pravila.

“Zabrana adolescentu samo sredstvo koje je zabranjeno čini privlačnijim”, upozorio je, ističući da je važnije uključiti djecu u donošenje odluka.

Predložio je da se telefoni ne koriste tokom zajedničkih obroka i porodičnog druženja, kao ni nakon 22 sata, pri čemu bi ista pravila trebala važiti i za roditelje.

Naglasio je da cilj nije potpuno izbacivanje digitalnih tehnologija iz života djece, nego njihovo svrsishodno korištenje bez štetnih posljedica.

Nastavi čitati

Društvo

SUZE, SIRENE I POSLJEDNJI APLAUZ! Radnici „Zotovića“ na najemotivniji način ispratili dr Gorana Talića! (VIDEO)

Radnici Instituta “Dr Miroslav Zotović” odali su danas počast preminulom direktoru Goranu Taliću

Goran Talić preminuo je u utorak, 13. oktobra, u 67. godini.

Komemoracija Goranu Taliću biće održana u petak, 16. oktobra, u 10 časova u Banskom dvoru u Banjaluci, dok je sahrana zakazana za isti dan u 13 časova na groblju Sveti Pantelija.

Nastavi čitati

Društvo

ZAKON POSTOJI SAMO NA PAPIRU! Čak 92 odsto trgovina bez pardona PRODAJE PIĆE maloljetnicima!

Čak 92 odsto trgovina obuhvaćenih novim, sveobuhvatnim istraživanjem “Tajni kupac”, koje je sproveo Centar za edukaciju mladih iz Travnika, spremno je da proda alkoholna pića maloljetnim licima, uprkos jasnoj zakonskoj zabrani.

Podaci prikupljeni sa terena tokom 2026. godine pokazuju konstantan i zabrinjavajući rast ovog negativnog trenda u posljednje tri godine.

Prema zvaničnim podacima istraživanja, učešće u ovoj akciji monitoringa uzela su dva maloljetna volontera uzrasta od 12 do 16 godina. Oni su u ulozi “tajnih kupaca” testirali odgovornost trgovaca i poštovanje zakonskih propisa u deset gradova širom BiH, na uzorku od ukupno 100 trgovina.

Upoređivanjem podataka kroz trogodišnji period, vidljiv je konstantan pad odgovornosti prodavaca. Tokom 2024. godine procenat uspješne kupovine alkohola od strane maloljetnika iznosio je 82 odsto, odnosno u 82 od 100 objekata, da bi u 2025. godini taj broj porastao na 90 odsto. Najnoviji rezultati iz 2026. godine dostigli su kritičnih 92 odsto, što predstavlja rast od deset postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.

Posmatrano po gradovima, situacija je najkritičnija u Sarajevu, Mostaru, Doboju i Vitezu, gdje je zabilježen maksimalan i poražavajući procenat od 100 odsto prolaznosti. Slijede Banjaluka, Tuzla, Jajce i Bugojno sa 90 odsto, dok su stope od 80 odsto registrovane u Travniku i Zenici.

Iz Centra za edukaciju mladih upozoravaju da je zaštita djece zajednička obaveza i apeluju na hitno preduzimanje četiri ključne mjere.

Prva mjera odnosi se na intenziviranje inspekcijskog nadzora kroz provođenje redovnih i nenajavljenih kontrola u maloprodajnim objektima širom BiH. Druga stavka podrazumijeva strože sankcije i dosljedno kažnjavanje trgovaca i pravnih lica koja prodaju alkohol maloljetnicima. Kao treći korak navodi se obavezna edukacija trgovačkog osoblja o zakonskim obavezama i štetnim posljedicama po zdravlje mladih. Na kraju, apeluje se i na podizanje društvene svijesti kako bi se razbila ukorijenjena tradicija i mitovi koji tolerišu rani kontakt djece sa alkoholom.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno