Nesvakidašnja priča dolazi iz jednog dječjeg vrtića na istoku Zagreba, gdje je, kako saznaje RTL Danas, pobjeglo je četvoro djece.

Djeca su u papučama otišla prema cesti, ali na svu sreću vrtić se nalazi u slijepoj ulici pa se ništa loše nije dogodilo.

Roditelji ljuti
Navodno su vrata vrtića bila otključana, a roditelji se žale da sigurnosni protokoli u samom vrtiću ne postoje, a niti se poštuju.

“Mi kao roditelji ne možemo ostavljati malenu djecu predškolske dobi u dječjem vrtiću s ‘figom u džepu’, odlaziti na posao u nadi da ćemo ih tamo zateći žive i sve na broju po povratku s posla. Samo pukom slučajnošću izbjegnuta je veća tragedija”, govori nam majka jednog djeteta.

Iz Grada Zagreba, budući da su osnivači vrtića, potvrdili su nam da je riječ o događaju koji se dogodio u petak, 3. novembra te da je sve završilo bez posljedica za djecu.

“U popodnevnim satima, tokom pospremanja stvari u garderobu koja se nalazi u predsoblju njihove sobe, četvero djece predškolskog uzrasta neopaženo je otišlo do ulaznih vratiju vrtića. Iako su vrata elektronički zaključana i iznutra se otvaraju sigurnosnim tipkalom postavljenim na povišenoj razini, djeca su ga uspjela dosegnuti te nakratko napustiti prostor vrtića. Čim je primijećeno da se djeca nisu vratila u sobu, djelatnici vrtića reagirali su u skladu s protokolom te su djeca vrlo brzo pronađena u blizini vrtića”, stoji u odgovoru Grada Zagreba za RTL Danas.

Dodaju da su roditelji djece odmah obaviješteni o događaju te su s njima iz vrtića održali i sastanak.

O svemu je obaviješten i nadležna Gradska uprava.

“Sljedećeg radnog dana sigurnosno tipkalo dodatno je podignuto kako bi se spriječilo ponavljanje slične situacije. Odgojiteljici je izrečeno pisano upozorenje vezano uz radni odnos”, kažu iz Grada.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je da je danas razgovarao sa predsjednicom Skupštine Srbije Anom Brnabić o procesu evrointegracija, međuvladinoj saradnji i partnerstvu za regionalnu bezbjednost.

“Glavni fokus razgovora sa Brnabić bio je proces evropskih integracija. To je strateški cilj za obe naše zemlje. Takođe smo razgovarali o međuvladinoj saradnji i partnerstvu za regionalnu bezbednost”, napisao je Zelenski na platformi X.

Izrazio je zahvalnost Srbiji na podršci teritorijalnom integritetu Ukrajine, a zahvalio je i supruzi predsednika Srbije Tamari Vučić na učesću na Samitu prvih dama i gospode u Kijevu.

“Zahvaljujem i na pažnji koju je posvetila pitanju ukrajinske dece koju je otela Rusija. Ovo je veoma važno pitanje za Ukrajinu i cenimo podršku”, naveo je Zelenski.

Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić koja danas boravi u posjeti Ukrajini, u razgovoru sa Zelenskim zahvalila je toj zemlji što ima nepokolebljiv stav kada je riječ o poštovanju teritorijalnog integriteta Srbije i pitanja KiM.

Brnabić se sastala se i sa predsjednikom Vrhovne rade Ukrajine Ruslanom Stefančukom, navodeći da očekuje njegovu posjetu Srbiji početkom decembra.

Predsjednik Udruženja prognanih Srba iz Hrvatske Mile Bosnić izjavio je danas, povodom incidenata u Splitu i Zagrebu prilikom održavanja manifestacije Dani srpske kulture, da se u Hrvatskoj vrši stalni pritisak na Srbe s ciljem da se izbriše trag postojanja srpskog naroda, od jezika, pisma, spomenika i svega ostalog.

Bosnić je za Tanjug naveo da su Srbi, posebno djeca, sportisti i kulturni radnici, često meta napada i netrpeljivosti u Hrvatskoj.

„Ljudi tamo ne smiju da se izjasne da su Srbi. Zamislite onda u kakvom su položaju Srbi kad nema kamera i kada nema prisustva javnosti. Naša djeca, sportisti i kulturni radnici nisu sigurni ni kad idu da plešu, da se bave sportom, ni kad predstavljaju svoju kulturu“, rekao je Bosnić.

Ukazao je da događaji u Zagrebu i Splitu nisu usamljeni i podsjetio na poruke tokom koncerta pjevača koji veliča ustaštvo Marka Perkovića Tompsona, uklanjanje i skrnavljenje srpskih spomenika i zabranu upotrebe ćirilice.

Uputio je kritiku na račun hrvatske države i institucija, navodeći da policijske i državne strukture ne reaguju kao što bi to, po njegovim riječima, činile države zapadne Evrope u suočavanju sa ekstremizmom.

„Ako bi u Njemačkoj dvije ili tri hiljade nacista došle pred sinagogu, država bi reagovala odlučno. Došle bi specijalne snage, polomile bi ih i zatvorile. I priča bi bila završena i nikad se to više ne bi moglo desiti“, rekao je Bosnić i ukazao da u Hrvatskoj takvi događaji „prolaze ispod radara“.

On je ocijenio da su napadi na Srbe dio šire politike koja teži brisanju tragova postojanja srpskog naroda u Hrvatskoj, od jezika i pisma do kulturnih spomenika, i naveo primjer zapaljenih knjiga i uništenih spomenika iz perioda od 1991. do 1995.

Posebno je istakao pitanje tretiranja istorije i Jasenovca, navodeći da se zločin NDH nad Jevrejima i Srbima umanjuje i relativizuje kako bi se umanjili zločini Hrvata.

Naglasio je da hapšenja i prinudno pokatoličavanje Srba traju stalno, a da su napadi i incidenti sve učestaliji imajući u vidu da su Srbi počeli da se vraćaju i obnavljaju svoje kuće.

„Zamislite pod kakvim su pritiskom ta djeca, kad ono mora ići u vrtić, a roditelj njemu sa pet godina kaže ‘nemoj da kažeš da si Srbin’ ili ‘da ti je ovo slava’. Ti si obilježen. Odrasli ljudi mijenjaju imena i prezimena“, naveo je Bosnić.

Primjećuje da Hrvati nemaju nikakve neprijatnosti kada dolaze u Beograd i podsjeća da su u glavnom gradu Srbije održani Dani hrvatskog filma.

„Da li je nekom palo na pamet to da prekine? Ne, mogao bi da počastiš nekog glumca ako ga sretneš negdje u kafani. Da li to nekom smeta? Ne smeta, uopšte ne smeta. Zamislite da na neki hrvatski folklor dođe sto huligana. Više hiljada Srba bi došlo da im pokaže kako se to ne radi“, smatra Bosnić.

On ocijnjuje i da bi država Srbija trebalo odlučnije da stane u zaštitu prava Srba u Hrvatskoj.

„Mi moramo ili imati ministarstvo za dijasporu i Srbe u regionu, ili pri vladi jednu kancelariju kao što ima za Srbe na Kosovu. Jer ta tragedija i taj položaj Srba u Hrvatskoj, to je nezapamćeno. Šta smo mi proživjeli? Mi smo na kraju zločinci i okupatori. I ne smijemo da pisnemo, a ova država mora i ima obavezu i ne smije nas se sjetiti samo kad se ovako nešto desi ili kad su izbori“, poručio je Bosnić.

On je takođe ocijenio da i Evropska unija „zatvara oči“ pred nasiljem nad Srbima u Hrvatskoj.

„Ovo nije samo srpski problem. Ovo je sramota za Evropu. Ako EU toleriše ovakve pojave, onda i sama snosi dio odgovornosti“, zaključio je Bosnić, prenosi Tanjug.